{"id":25937,"date":"2018-12-04T12:30:11","date_gmt":"2018-12-04T11:30:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25937"},"modified":"2018-12-04T12:23:33","modified_gmt":"2018-12-04T11:23:33","slug":"europa-se-ne-moze-dogovoriti-oko-digitalnog-poreza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25937","title":{"rendered":"Europa se ne mo\u017ee dogovoriti oko digitalnog poreza"},"content":{"rendered":"

Nekoliko zemalja Europske unije odbacilo je 30. novembra kompromisni prijedlog Europske komisije o uvo\u0111enju digitalnog poreza na prihode velikih kompanija. Rok za dogovor oko ove teme isti\u010de s krajem ove godine, stoga opiranje porezu sni\u017eava \u0161anse za skori po\u010detak oporezivanja ovih kompanija. Kompromisni prijedlog poreza od 3 posto trebao je biti flaster do postizanja globalnog dogovora na ovu temu.<\/p>\n

Za implementaciju ovog poreza potreban je konsenzus 28 \u010dlanica EU, koji zasad ne postoji radi pobune Irske koja se boji gubitka poreza \u0161to ih ubire zbog podru\u017enica digitalnih korporacija smje\u0161tenih u toj zemlji, zatim i \u0160vedske, Danske i Finske koje strahuju od odmazde SAD-a, odakle dolazi ve\u0107ina ovih kompanija. Njema\u010dka Nizozemska i Velika Britanija zatra\u017eile su jo\u0161 vremena kako bi se postigao dogovor. Danas, 4. decembra odr\u017eava se sastanak ministara financija EU, no uspjeh je malo vjerojatan. Austrija koja predsjeda Unijom do kraja godine poku\u0161ala je na\u0107i srednje rije\u0161ene odga\u0111anjem uvo\u0111enja ovog poreza do 2022., no to je do\u010dekano s mnogo otpora, pi\u0161e Reuters<\/a>. S druge strane me\u0111u naj\u017ee\u0161\u0107im zagovarateljima ovog poreza nalazi se francuski predsjednik Emmanuel Macron, a porez podr\u017eavaju i ostale EU zemlje. Reuters nagla\u0161ava kako je mogu\u0107e da bi ve\u0107ina zemalja EU koja podupire porez mogla uvesti isti na nacionalnoj razini, \u0161to bi bilo lo\u0161e za unutarnje tr\u017ei\u0161te EU. Tako Italija, \u0160panjolska i Britanija ve\u0107 imaju pripremljene nacionalne prijedloge zakona o digitalnom porezu, dok jo\u0161 8 EU zemalja ima sli\u010dne planove.<\/p>\n

O \u010demu se uop\u0107e radi?<\/strong><\/p>\n

Europska komisija 21. marta ove godine objavila je dva prijedloga poreza na prihode digitalnih kompanija koje imaju zna\u010dajnu prisutnost u Europi. Jedan dugoro\u010dni prijedlog, a zapravo okvir za uspostavu sistemske oporezivosti digitalne prisutnosti u EU zemljama, te drugi, prijelazni prijedlog koji je trebao oporezovati odre\u0111ene aktivnosti digitalnih kompanija u Europi s 3 posto. Tih 3 posto napla\u0107ivali bi se kao tarifa nametnuta multinacionalnim kompanijama \u010dije je sjedi\u0161te izvan EU (Google, Facebook, Amazon…) Zanimljivo je da bi ova prijedloga Komisije imala veliki u\u010dinak usprkos tome \u0161to se odnose na tek jedan u\u017ei dio ekonomije. Glasovi koji se protive Komsijinim prijedlozima argumentiraju to nu\u017eno\u0161\u0107u globalnog rje\u0161enja kako bi se sprije\u010dio novi trgovinski sukob jer bi uvo\u0111enje poreza navodno na\u0161tetilo ovim kompanijama \u0161to bi navodno dovelo u pitanje “poslovnu klimu” u EU. Prijedlozi Komisije pak temelje se na novoj definiciji toga gdje vrijednost nastaje \u2013 na na\u010din da taj proces pripi\u0161u korisnicima koji za svoj doprinos ovim platformama ne primaju nikakvu naknadu. Me\u0111u drugim prigovorima protivnika digitalnog poreza nalazi se onaj, gotovo univerzalni, o naru\u0161avanju nacionalnih suvereniteta, ovaj put nad poreznim politikama.<\/p>\n

Dugoro\u010dni prijedlog Komisije uklju\u010duje dogovor oko zna\u010denja pojma “trajna digitalna prisutnost” te njegovo uvo\u0111enje u temelje korporativnog oporezivanja diljem EU. Digitalna prisutnost definirana je kao preduvjet za oporezivanje koji je ispunjen kada neka kompanija ostvaruje 7 milijuna eura prihoda godi\u0161nje ili ima vi\u0161e od 100.000 korisnika, ili ima vi\u0161e od 3.000 ugovora o digitalnim uslugama potpisanih s europskim firmama. Prijedlog tako\u0111er uklju\u010duje metodu alokacije profita me\u0111u zemljama u kojima postoji zna\u010dajna digitalna prisutnost.<\/p>\n

Nemogu\u0107a misija?<\/strong><\/p>\n

Budu\u0107i da je za provedbu ovog prijedloga potrebno mnogo vremena, Komisija je odlu\u010dila objaviti i prijelazni prijedlog koji uvodi takozvani porez na digitalne usluge (PDU). On se trebao primjenjivati na kompanije koje imaju godi\u0161nji globalni prihod od 750 milijuna eura, a prihode u EU od 50 milijuna eura. PDU zami\u0161ljen je kao porez na promet kojeg bi ubirala svaka zemlja pojedina\u010dno u iznosu od 3 posto od prihoda ostvarenih prodajom oglasnog prostora, posredni\u010dkih aktivnosti te prodaje korisni\u010dkih podataka. Radi se naime o aktivnostima u kojima se vrijednost generira iz aktivnosti korisnika. Komisija je procijenila da bi tih 3 posto kreiralo godi\u0161nji prihod od 5 milijardi eura za \u010dlanice EU. No, kriti\u010dari smatraju da porez bi utjecao i na brojne druge kompanije, uglavnom na one koje kupuju oglasni prostor.<\/p>\n

Kriti\u010dari ovaj zakon smatraju lo\u0161im potezom, diskriminatornim zakonom koji ograni\u010dava ekonomski rast. Me\u0111utim, izvana ova rasprava djeluje kao da u njoj nema zastupnika korisnika. Uloga dr\u017eave je da igra posrednika koji ne smije ograni\u010davati \u0161irenje poslovanja ovih kompanija uz istovremenu za\u0161titu svojih gra\u0111ana, no, rasprava koja se tokom ove godine vodila ispustila je perspektivu potro\u0161a\u010da \u2013 primjerice, pitanje zar ne bi i gra\u0111ani \u010diji se podaci prodaju trebali dobivati naknade, te da li uop\u0107e treba dopustiti prodaju osobnih podataka ili je mogu\u0107e za isto uvesti stro\u017ee kazne, a pet milijardi eura godi\u0161nje na razini EU stvorilo bi jedan izrazito kvalitetan medijski sektor. Nemojmo zaboraviti, cijela pri\u010da oko digitalnog poreza po\u010dela je s tu\u017ebama \u0160panjolske zbog agregacije vijesti koje je Google prikupljao svojim alatom Google News. Stoga se povremeno i sporadi\u010dno i povla\u010dilo oporezivanje Google-a s ciljem oporavka posrnulog medijskog sektora u Europi.<\/p>\n

I da zanemarimo medijski sektor, oporezivanje digitalnih kompanija \u010dini se kao nu\u017ean idu\u0107i logi\u010dki korak za punjenje ispra\u017enjenih javnih bud\u017eeta diljem Europe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nekoliko zemalja Europske unije odbacilo je 30. novembra kompromisni prijedlog Europske komisije o uvo\u0111enju digitalnog poreza na prihode velikih kompanija. Rok za dogovor oko ove teme isti\u010de s krajem ove godine, stoga opiranje porezu sni\u017eava \u0161anse za skori po\u010detak oporezivanja ovih kompanija. Kompromisni prijedlog poreza od 3 posto trebao je biti flaster do postizanja globalnog […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":25938,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,345,244],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-25937","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-porezi","tag-tehnologija","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25937","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25937"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25937\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25940,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25937\/revisions\/25940"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25938"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25937"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25937"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25937"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25937"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25937"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25937"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25937"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}