Ujedinjeni narodi (UNEP) izdali su 28. novembra jo\u0161 jedno izvje\u0161\u0107e, ponovno tmurno. Zaklju\u010dak pomo\u0107nika generalnog tajnika UNEP-a Satye Tripathi glasi da “nismo spremni rije\u0161iti klimatske probleme”. U jo\u0161 jednom alarmiraju\u0107em izvje\u0161\u0107u ove organizacije stoji kako su emisije stakleni\u010dkih plinova rasle i u 2017. godini, a nakon stagnacije u periodu od 2014. do 2016. Pro\u0161le su godine emisije iznosile 53.5 gigatone ekvivalenta CO2. Problem je i u tome \u0161to raste razlika, odnosno jaz izme\u0111u stvarnih CO2 emisija i rezova potrebnih da se iskontrolira globalno zatopljenje. Emisije plinova penju se u ve\u0107ini zemalja. Novo izvje\u0161\u0107e zaklju\u010duje da nijedna od zemalja potpisnica Pari\u0161kog sporazuma ne ispunjava uvjete na koje su se ovime obvezali, uklju\u010duju\u0107i svih 28 \u010dlanica EU. S druge strane, Kina, Japan, Indija, Rusija i Turska trude se, za razliku od ostalih, smanjiti stakleni\u010dke plinove, isto je donedavno uklju\u010divalo i Brazil, koji \u010dini se sada mijenja politiku.<\/p>\n
\u0160anse da \u0107e se rast globalnih temperatura zaustaviti na 1.5 stupnja Celzijusa su sve manje. Trenutna putanja, pi\u0161e Euractiv<\/a>\u00a0dovest \u0107e do prosje\u010dnog zagrijavanja planete na 3.2 stupnja Celzijusa do 2100 godine. “Klimatska katastrofa se pove\u0107ava, no jo\u0161 je uvijek stignemo usporiti ako uvedemo poreze na CO2”, sa\u017eima Euractiv poruku UNEP-a.<\/p>\n Zanimljivo je pritom da se sastanak sa kojeg su odaslane ove poruke odr\u017eavao u Parizu u vrijeme prosvjeda protiv pove\u0107anja cijena goriva \u010dije su fotografije obi\u0161le svijet zbog primjene vodenih topova na vlastite, obi\u010dne, gra\u0111ane. Navodno su prosvjedi prisilili francusku vladu da odustane od pove\u0107anja poreza, no, problem je \u0161to francuska vlada poku\u0161ava provesti pari\u0161ki sporazum tako da cijenu klimatskih promjena plate gra\u0111ani, a ne stvarni uzro\u010dnici problema \u2013 korporacije. Primjerice, samo 10 posto fosilnih goriva u upotrebi oporezovano je po cijeni emisije tone, dok 0.5 posto globalnog BDP-a jo\u0161 uvijek odlazi na subvencije za njih.<\/p>\n Kakva porezna reforma nam treba?<\/strong><\/p>\n Porezna reforma stoga je nu\u017ena, ali tako da ona u sebi uklju\u010duje sistemski razra\u0111enu obavezu da cijene goriva ne smiju rasti, ve\u0107 se cijena klimatskih promjena mora napla\u0107ivati od korporacija, a ne od gra\u0111ana. Ovo stoga predstavlja novi oblik klasne borbe, koja je nikad transparentnije \u2013 borba za opstanak idu\u0107e generacije.<\/p>\n Ne prionimo li ozbiljno poslu sankcioniranja subjekata zaista odgovornih za klimatske promjene, dru\u0161tvene i ekonomske posljedice bit \u0107e nesagledive. Prema dosada\u0161njem scenariju “business-as-usual” pove\u0107anje od 3 stupnja Celzijusa uzrokovat \u0107e uzrokovat \u0107e gubitak u EU prora\u010dunu te\u017eak 240 milijardi eura. Ako se zagrijavanje zaustavi na 2 stupnja, taj se gubitak smanjuje na “svega” 79 milijardi eura. Problem je \u0161to prema sada\u0161njem scenariju taj manjak u bud\u017eetu ne\u0107e platiti korporacije, nego \u2013 mi. Pritom \u010dini se da pri ovoj ra\u010dunici Europska komisija nije ubrojala naknadu \u0161tete za klimatske promjene, stoga je mogu\u0107e da je ovaj izra\u010dun manji nego \u0161to \u0107e cijena realno iznositi: “lista klimatskih u\u010dinaka je nepotpuna”, pi\u0161e Euractiv<\/a>.<\/p>\n Nadalje, klimatske promjene ne\u0107e jednako utjecati na smanjenje javnih bud\u017eeta diljem Europe, ve\u0107 \u0107e gubitak u ju\u017enim zemljama poput Gr\u010dke, Italije i \u0160panjolske iznositi oko 8 posto, dok \u0107e gubitak BDP-a na sjeveru kontinenta iznositi svega 1 posto. Dakle zemlje sjevera u kojima su smje\u0161tene korporacije koje gutaju najve\u0107e profite, ne\u0107e osjetiti gubitke kao \u0161to \u0107e to osjetiti zemlje juga koje ionako ve\u0107 vi\u0161e pla\u0107aju cijenu klimatskih promjena jer su na njihovim granicama i ve\u0107i pritisci migracija, \u0161to \u0107e se tako\u0111er dodatno pove\u0107avati.<\/p>\n Paralelno s ovim razja\u0161njavanjima globalnih pozicija pove\u0107ava se i raskol izme\u0111u onih politi\u010dara zadu\u017eenih za ekolo\u0161ka pitanja i onih zadu\u017eenih za energetiku. Balans trenutno izgleda tako da su ovi zadu\u017eeni za okoli\u0161 zajedno sa svima nama tranzicijski gubitnici, dok je kao i obi\u010dno, energetski sektor na dobitku. Dok prvi tra\u017ee da se do 2050. godine emisije stakleni\u010dkih plinova u Europi svedu na nulu, ovi potonji i dalje se ni pod cijenu cijele planete nisu spremni odre\u0107i svojih profita. Pritom im prosvjedi poput ovih u Francuskoj samo idu u korist. No, ne smijemo pristati na retoriku prema kojoj su krivi gra\u0111ani \u2013 cijena dizela izravno je povezana sa poljoprivrednim aktivnostima, toga je banalno svo\u0111enje krivnje na tobo\u017enje needucirane mase potpuno pogre\u0161no. Odgovornost za prosvjede u Francuskoj primarno le\u017ei na vladi koja nije spremna povu\u0107i te\u0161ke poteze i oteti se pritisku kapitala.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ujedinjeni narodi (UNEP) izdali su 28. novembra jo\u0161 jedno izvje\u0161\u0107e, ponovno tmurno. Zaklju\u010dak pomo\u0107nika generalnog tajnika UNEP-a Satye Tripathi glasi da “nismo spremni rije\u0161iti klimatske probleme”. U jo\u0161 jednom alarmiraju\u0107em izvje\u0161\u0107u ove organizacije stoji kako su emisije stakleni\u010dkih plinova rasle i u 2017. godini, a nakon stagnacije u periodu od 2014. do 2016. Pro\u0161le su […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":25880,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,371],"theme":[457,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-25879","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-klima","theme-klima","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25879","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25879"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25879\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25883,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25879\/revisions\/25883"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25880"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25879"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25879"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25879"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25879"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25879"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25879"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25879"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}