{"id":25854,"date":"2018-11-30T08:03:45","date_gmt":"2018-11-30T07:03:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25854"},"modified":"2021-02-25T10:50:59","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:59","slug":"nova-porezna-reforma-koga-porezi-rasterecuju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25854","title":{"rendered":"Nova porezna reforma: koga porezi rastere\u0107uju?"},"content":{"rendered":"

Hrvatski su mediji posljednjih tjedana bili prepuni pri\u010da o blagodatima porezne reforme za sve. Me\u0111utim, ne samo da podjela kola\u010da ide debelo na stranu poslodavaca, ve\u0107 i oni sami priznaju da im ta rastere\u0107enja ionako nisu dovoljna da budu konkurentni i zadr\u017ee radnike.<\/strong><\/p>\n

Nedavno je Novi list objavio<\/a> podatke Porezne uprave o raspodjeli pla\u0107a za 2017. godinu. Podaci su u najmanju ruku frapantni. Od skoro 1,6 milijuna zaposlenih, 158 hiljada ih prima manje od 2.000 kuna neto mjese\u010dno, a 866 hiljada manje od 4500 kuna neto. To zna\u010di da se prema podacima Porezne uprave medijalna pla\u0107a (ona od koje je pola ukupnog broja zaposlenika primalo manju, a pola vi\u0161u pla\u0107u) kre\u0107e oko 4.250 kuna neto, a prosje\u010dna pla\u0107a oko 4.700 kuna neto.<\/p>\n

Velika je to razlika u odnosu na podatke Dr\u017eavnog zavoda za statistiku prema kojima prosje\u010dna neto pla\u0107a za rujan iznosi 6.195 kuna neto, a medijalna pla\u0107a 5.100 kuna neto. U \u010demu je razlika? Radi se o tome da metodologija Dr\u017eavnog zavoda za statistiku pri izra\u010dunu pla\u0107a ne uklju\u010duje obrtnike, zaposlene u slobodnim profesijama, poljoprivrednike, zaposlene na ugovoru o djelu, zaposlene na autorski ugovor i zaposlene u statusu osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, pa se njihove primanja ne ra\u010dunaju. Rezultat je vrlo nerealna slika o prosje\u010dnim i medijalnim primanjima. No da metodolo\u0161ki cinizam bude potpun, Dr\u017eavni zavod za statistiku u zbroj ukupno zaposlenih uklju\u010duje obrtnike, zaposlene u slobodnim profesijma i poljoprivrednike.. Na kraju ispada da je u Hrvatskoj zaposleno blizu 1,5 milijun ljudi s prosje\u010dnim pla\u0107ama preko 6.000 kuna.<\/p>\n

Problemi s 13. pla\u0107om<\/strong><\/p>\n

No HDZ-ova vlada kao da je odlu\u010dila poslati poruku pesimistima: bit \u0107e jo\u0161 bolje. Prosjeci bi se trebali jo\u0161 vi\u0161e popraviti, barem ako je vjerovati novoj poreznoj reformi<\/a>. Zajedno s pro\u0161lom poreznom reformom, od 1. sije\u010dnja 2017.godine, ukupno rastere\u0107enje bi trebalo iznositi 6,3 milijarde kuna. S obzirom na toda se ne radi o malom novcu, logi\u010dno je zapitati u \u010diju korist se dr\u017eava odri\u010de tih novaca.<\/p>\n

Ve\u0107 u pro\u0161loj poreznoj reformi, Vlada je smanjila najvi\u0161e stope poreza za najbogatije, a u ovoj se taj trend nastavlja. Dosada je napla\u0107ivana porezna stopa od 24 posto na sve dohotke s poreznom osnovicom manjom od 17.500 kuna, a 36 posto na sve dohotke iznad tog iznosa. Vlada je ovaj puta odlu\u010dila biti jo\u0161 velikodu\u0161nija pa je poreznu stopu od 24 posto odlu\u010dila pro\u0161iriti na sve dohotke izme\u0111u 17.500 kuna i 30.000 kuna. Koliko ljudi prima te dohotke? Pa svega 1,3% najbogatijih, njih 20 hiljada.<\/p>\n

Najvi\u0161e medijske pa\u017enje izazvalo je pove\u0107anje neoporezivog dijela za nagrade (bo\u017ei\u0107nica, regres ili tzv. 13. pla\u0107a) s 2.500 kuna na 7.500 kuna. To je mjera koja bi mogla imati efekta i na one s najni\u017eim dohocima, ali \u010dim je Vlada iza\u0161la s ovom mjerom pojavio se \u010ditav niz problema<\/a>. Premda je ministar Mari\u0107 izjavio da je mjera uvedena na poticaj poslodavaca kako bi oni mogli u ve\u0107oj mjeri stimulirati radnike jer se sve vi\u0161e susre\u0107u s odlaskom najboljih radnika i manjkom radne snage, mnogi poslodavci zapravo ne \u017eele ovu mjeru. Ne \u017eele ju jer mnoge kolektivni ugovori obvezuju da isplate nagradu do visine neoporezivog dijela, a trenutno nemaju novaca da isplate ovoliko pove\u0107anje.<\/p>\n

To potvr\u0111uje i predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, krovne udruge hrvatskih kapitalista, kada ka\u017ee<\/a> da su “pla\u0107e dosad ispla\u0107ivali iz unutra\u0161njih rezervi i odricali se investicija. Ovu \u0107e mjeru iskoristiti ve\u0107ina poslodavaca, no nisko profitabilne grane, gdje je prosje\u010dna pla\u0107a oko 4.000 kn, te\u0161ko da \u0107e dose\u0107i famoznu brojku od 7.500 kn ako se i sljede\u0107e godine ne nastavi rastere\u0107enje parafiskalnih nameta.”<\/p>\n

Beznadna vjera u\u00a0trickle-down<\/em> ekonomiju<\/strong><\/p>\n

S obzirom na to da je mjera nedore\u010dena, kapitalisti\u010dka dosjetljivost poduzetnika brzo se probudila. Smanjit \u0107e bruto pla\u0107e, \u0161to automatski vodi smanjenju neto pla\u0107a, a razliku \u0107e pokriti<\/a> preko ovog dijela za nagrade. Tko je u takvom slu\u010daju na dobitku? Samo takozvani poduzetnici. Radnici ne samo da ne\u0107e dobiti pove\u0107anje 13. pla\u0107e kroz dio za nagradu nego se smanjenjem bruto pla\u0107a smanjuju uplate doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i poreza za dr\u017eavu.<\/p>\n

Od jedne mjere koja bi trebala osigurati pristojnu 13. pla\u0107u ukupni efekti za radnike mogli bi na kraju biti negativni. Radnicima \u0107e primanja ostati ista ili ne\u0161to ve\u0107a, ali \u0107e imati manje mirovine. Zdravstveni sustav \u0107e dobiti jo\u0161 manje novaca, a dr\u017eava manje poreza. Svu razliku \u0107e na\u0161i poduzetnici pospremiti u d\u017eep. Da stvar bude bolje, Vlada je i u ovoj reformi osigurala smanjenje ukupnih doprinosa s efektom rastere\u0107enja poduzetnika za 900 milijuna kuna. 1<\/a><\/sup><\/p>\n

Sve ove mjere kojima Vlada smanjuje javne prihode od dohotka oslanjaju se na okladu moralnog tipa: smanjujemo porezna optere\u0107enja dohotka s nadom da \u0107e poduzetnici dobiveni vi\u0161ak preliti u rast pla\u0107a radnika, tzv. trickle-down<\/em><\/a> ekonomija. Poduzetnici sada imaju vi\u0161e pa \u0107e radnicima i dati vi\u0161e. Zvu\u010di blesavo zato jer je. Kapitalisti\u010dki interes ne funkcionira po principu slobode izbora: ako nije primoran bilo tr\u017ei\u0161nim pritiskom bilo dr\u017eavnom odlukom, ili radni\u010dkom borbom, radnicima ne\u0107e pove\u0107ati pla\u0107e. Mogu\u0107e je da je poziv za pove\u0107anje neoporezivog dijela za nagrade stigao od odre\u0111enih uspje\u0161nijih poslodavaca, ali takvih je zapravo malo i oni imaju prostor isplatiti tzv. 13. pla\u0107u i bez vladinih mjera. Situacija za ve\u0107inu poslodavaca je druk\u010dija. Oni zapravo ne \u017eele ovu mjeru, jer ako su prema kolektivnom ugovoru du\u017eni isplatiti cjelokupan iznos neoporezive nagrade, dakle svih 7.500 kuna, tada ta mjera nagriza profite.<\/p>\n

Sfera moralne oklade<\/strong><\/p>\n

Drugi zanimljivi moment reforme je uvo\u0111enje smanjene stope PDV-a od 13 posto na dje\u010dje pelene, isporuku \u017eivih \u017eivotinja, mesa i jestivih klaoni\u010dkih proizvoda, ribe i rakova, meku\u0161aca i ostalih vodenih beskralje\u017enjaka, jestivog povr\u0107a, korijena i gomolja, vo\u0107a i ora\u0161astih plodova te isporuku jaja. Vlada tako\u0111er uvodi smanjenu stopu PDV-a od pet posto na lijekove. Namjere su opet u sferi moralne oklade: trgovci i farmaceuti su dobro\u010dinitelji koji samo \u010dekaju priliku da smanje cijene. Jo\u0161 jednom bi se trebali pokazati svi benefiti trickle-down<\/em> ekonomije, jo\u0161 jednom bi kapitalisti\u010dki interes trebao pokazati \u017eelju da zara\u0111uje manje. Sigurno zvu\u010di blesavo, zato \u0161to je.<\/p>\n

Vlada ovom mjerom direktno stimulira uvoznike ovih proizvoda i trgova\u010dke lance koji ih prodaju, kao da nije dovoljno \u0161to su ve\u0107 stimulirani preko monetarne politike. Time Vlada jasno pokazuje koliko joj se stalo do razvoja lokalne poljoprivredne proizvodnje. I koliko joj je zbilja u interesu smanjiti uvoz hrane, \u010desto najgoreg sme\u0107a<\/a> koje se prodaje bez ikakvih kontrola. Ne poti\u010de HDZ-ova vlada ovim mjerama osobnu potro\u0161nju zbog ni\u017eih cijena nego sklapa pogodbe s trgova\u010dkim i farmaceutskim kapitalom.<\/p>\n

Rastere\u0107enja \u0107e se ovom poreznom reformom dogoditi, ali ona \u0107e biti usmjerena na jedan posto najbogatijih i na poticanje uvozne hrane i lijekova. Ne\u0107e te mjere uop\u0107e stimulirati ostanak u Hrvatskoj \u010dak i ako pojedinim radnicima i porastu pla\u0107e. Hrvatska ekonomija je zasnovana na jeftinoj radnoj snazi, a ne na investicijama u tehnolo\u0161ku modernizaciju. To je \u010dini niskoproduktivnom i niskoprofitnom, uglavnom sa\u010dinjenu od low-tech<\/em> kooperanata koji iskori\u0161tavaju<\/a> pogodnosti jeftine radne snage.<\/p>\n

Hrvatska ekonomija \u010deka imploziju<\/strong><\/p>\n

U takvim uvjetima, pove\u0107anje pla\u0107a je izuzetno ograni\u010deno jer ve\u0107ina poduze\u0107a nema prostor da redovito podi\u017ee pla\u0107e za 10% ili 20%. \u010cak ni kada dr\u017eava poreznom reformom ponudi prostor da se pove\u0107a isplata 13. pla\u0107e, mnogi poslodavci to uop\u0107e ne \u017eele. Naprotiv, sve benefite koje im vlada ponudi prije \u0107e preusmjeriti u smanjenje tro\u0161kova rada, a ne u njihovo pove\u0107anje. Zato i prijeti opasnost da se prostor s rastom neoporezivih nagrada prelije u manipulacije bruto pla\u0107om. O tome uostalom govori predsjednica udruge izvoznika softvera kada ka\u017ee<\/a> da “pozdravlja sve \u0161to ide u smjeru poreznog rastere\u0107enja i nagrada za radnike. No, to i dalje nije dovoljno da bismo postigli odr\u017eivost i konkurentnost, ovo je tek kap u moru.”<\/p>\n

Iako po medijima neprestano \u010ditamo kukanja vode\u0107ih ljudi krovne udruge kapitalista o tome kako nema dovoljno radne snage, kako poslodavci \u0161alju “dramati\u010dne apele” jer “posla ima vi\u0161e nego ikada ali ga nema tko odraditi”, rijetko \u010dujemo koliko su ti isti poslodavci spremni platiti tu radnu snagu. Oni su zapravo vi\u0161e zainteresirani za uvoz radnika nego za pove\u0107anje pla\u0107e jer su im kapaciteti za drasti\u010dni rast pla\u0107a ograni\u010deni. Budu\u0107i da je Hrvatska jedna od tri zemlje s najni\u017eim efektivnim optere\u0107enjem dohotka, kako tvrdi<\/a> \u017deljko Lovrin\u010devi\u0107, hrvatska vlada je s poreznim olak\u0161icama u sferi dohotka ve\u0107 iza\u0161la velikim dijelom u korist poslodavaca.<\/p>\n

Poslodavci tra\u017ee i smanjenje parafiskalnih nameta, ali ni to ne\u0107e rije\u0161iti probleme jer oni su strukturne naravi<\/a>. Hrvatska ekonomija geografski je preblizu zemljama koje imaju puno bolje uvjete rada, a sama je izgra\u0111ena na jeftinoj radnoj snazi i ne mo\u017ee ponuditi osjetniji rast pla\u0107a. Dovoljno je usporediti<\/a> pla\u0107e preko bruto i neto kalkulatora dostupnih na webu: hrvatski poslodavci se jednostavno ne mogu natjecati s austrijskom obveznom 13. i 14. pla\u0107om. Stvar je ve\u0107 takva da irski<\/a> i \u010de\u0161ki<\/a> regruteri dolaze u Hrvatsku kako bi na licu mjesta zainteresirali radnike za rad s puno vi\u0161im pla\u0107ama u irskim ugostiteljskim objektima ili u \u0160kodinoj tvornici.<\/p>\n

Hrvatska ekonomija nalazi se bezizlazno zaklju\u010dana u petlju gdje mo\u017ee samo \u010dekati slom. Preostaje eventualno da neka budu\u0107a vlada krene direktno subvencionirati pla\u0107e u privatnom sektoru ili da prisili radnike na rad na male pla\u0107e. Kako fa\u0161isti\u010dka strategija (jo\u0161) nije prevladala, ne bi mo\u017eda trebalo za\u010duditi da ta budu\u0107a vlada krene izravno subvencionirati pla\u0107e na na\u010din kako to \u010dini vlada u Srbiji. Nemojmo zaboraviti da je kapitalisti\u010dka ekonomija uvijek ovisna o dr\u017eavi. Pri\u010da o kapitalisti\u010dkim poduze\u0107ima koje ne trebaju dr\u017eavu samo je ideolo\u0161ki poza, ni\u0161ta vi\u0161e.<\/p>\n

  1. Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima predla\u017ee se\u00a0ukidanje\u00a0doprinosa za zapo\u0161ljavanje od 1,7 posto\u00a0i doprinos za za\u0161titu zdravlja na radu od 0,5 posto\u00a0uz istovremeno pove\u0107anje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto. Ukidanjem doprinosa za zapo\u0161ljavanje od 1,7 posto\u00a0u 2019., prema o\u010dekivanim projekcijama ostvarivanja prihoda do\u0107i \u0107e do smanjenja prihoda dr\u017eavnog prora\u010duna u iznosu od 2,2 milijarde kuna. Ukidanjem doprinosa za za\u0161titu zdravlja na radu od 0,5 posto\u00a0te pove\u0107anjem doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 posto\u00a0na 16,5 posto\u00a0o\u010dekuje se neto efekt pove\u0107anja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,3 milijarde kuna.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nedavno je Novi list objavio podatke Porezne uprave o raspodjeli pla\u0107a za 2017. godinu. Podaci su u najmanju ruku frapantni. Od skoro 1,6 milijuna zaposlenih…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":25857,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-25854","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25854","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25854"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25854\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25903,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25854\/revisions\/25903"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25857"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25854"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25854"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25854"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25854"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25854"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25854"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25854"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}