{"id":25851,"date":"2018-11-28T08:00:14","date_gmt":"2018-11-28T07:00:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25851"},"modified":"2021-02-25T10:51:00","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:00","slug":"skolovanje-kadrova-za-izvoz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25851","title":{"rendered":"\u0160kolovanje kadrova za izvoz"},"content":{"rendered":"

Iako je relativno nedavno veliki broj medicinskih sestra u Hrvatskoj bio na zavodu za zapo\u0161ljavanje, danas one kroni\u010dno nedostaju ovda\u0161njem zdravstvu. Razloga je mnogo, ali prevladava izostanak bilo kakve sustavne brige oko zdravstvenog kadra.<\/strong><\/p>\n

Srednja medicinska \u0161kola u Rijeci i ovog je ljeta zabilje\u017eila trend<\/a> velikog interesa za svoje programe. Me\u0111u ostalim, obrazovni programi za medicinske sestre privukli su interes \u010dak \u010detiri puta vi\u0161i od predvi\u0111ene kvote. A niti pola godine kasnije, mediji su puni napisa o pote\u0161ko\u0107ama<\/a> s kojima se susre\u0107u zdravstvene ustanove uslijed nedostatka upravo sestrinskog kadra. Iako su se nedavne vijesti ponajvi\u0161e osvrnule na slu\u010daj KBC-a Zagreb, gdje je zbog odlaska dijela medicinskih sestara na bolovanje privremeno smanjen broj le\u017eajeva na jednoj od jedinica intenzivnog lije\u010denja, nedostatak medicinskih sestara mu\u010di i druge bolnice.<\/p>\n

Ravnateljica OB Pula tako je upozorila<\/a> da natje\u010daji za zapo\u0161ljavanje u najve\u0107oj istarskoj bolnici izazivaju otprilike suprotan interes od onoga za upis srednjih medicinskih \u0161kola, a rezultati revizija bolnica<\/a> u Hrvatskoj pokazali su da se ve\u0107ina njih oslanja na prekovremeni rad kako bi ispunila svoju osnovnu funkciju. U ovom kontekstu vrijedi spomenuti i \u010dinjenicu da je do prije svega nekoliko mjeseci u slu\u010daju medicinskih sestara strogo provo\u0111ena zabrana zapo\u0161ljavanja koja je uvedena 2014. godine. Paradoksalnost situacije ne treba posebno podcrtavati.<\/p>\n

Pritisak na radnice i pacijente<\/strong><\/p>\n

Svjetska zdravstvena organizacija uvijek iznova nagla\u0161ava<\/a> ulogu medicinskih sestara u odr\u017eivosti zdravstvenih sustava: osim \u0161to osiguravaju zna\u010dajan dio zdravstvene za\u0161tite u svijetu \u2013 \u010dine skoro 50% cjelokupne svjetske radne snage u zdravstvu \u2013 njihov rad utje\u010de i na smanjivanje socijalnih nejednakosti. Me\u0111utim, prema podacima Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara \u2013 medicinskih tehni\u010dara (HSSMS-MT), zaposlene medicinske sestre u Hrvatskoj trenutno svojim radom nadokna\u0111uju nedostatak od 8 do 12 tisu\u0107a medicinskih sestara i tehni\u010dara. Toliki nedostatak pokazatelj je izostanka bilo kakvog konstruktivnog plana na podru\u010dju radne snage u zdravstvu, a optere\u0107enje koje nastaje uslijed ovolike koli\u010dine posla ima posljedice i na zdravlje samih sestara. Mnogobrojne analize<\/a> koje su provedene u zdravstvenim sustavima koji zapo\u0161ljavaju ili su zapo\u0161ljavali premalen broj medicinskih sestara pokazale su kako dugotrajna izlo\u017eenost sli\u010dnom intenzitetu rada u pravilu dovodi do simptoma izgaranja i izra\u017eenog stresa. Kako doznajemo, situacija u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj po ni\u010demu se ne razlikuje: ovda\u0161nja sestrinska populacija danas se susre\u0107e problemima iz domene emocionalnog i mentalnog zdravlja, a izra\u017eene su i fizi\u010dke pote\u0161ko\u0107e, npr. bolesti \u0161titnja\u010de.<\/p>\n

Pritisak nastao nedostatkom radnica i radnika nije ubla\u017een ni ulaganjem u neka tehnolo\u0161ka rje\u0161enja koja posao medicinskih sestara mogu u\u010diniti fizi\u010dki barem malo manje zahtjevnim. Na primjer, okretanje pacijenata u krevetu ili njihovo premje\u0161tanje iz jednog kreveta u drugi zahtijevaju znatan fizi\u010dki napor, ali se tome danas mo\u017ee dosko\u010diti nabavkom opreme poput kreveta s lateralnim nagibom i rolera za prekrevetnjavanje. Na\u017ealost, takva oprema zdravstvenim ustanovama o\u010dito ne donosi toliki presti\u017e kao CT aparati, tako da se o njenim pozitivnim efektima na njegu pacijenata i radnu svakodnevnicu sestara nema prilike \u010ditati u medijskim materijalima o zdravstvenom sustavu.<\/p>\n

Govore\u0107i o trendovima na ovom podru\u010dju, Stjepan Topolnjak iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSS) nam napominje da upada u o\u010di kako se pojedine regije, npr. Dalmacija i Zagreb, mu\u010de s popunjavanjem raspisanih radnih mjesta, iako je te\u0161ko govoriti o pravilima. Pote\u0161ko\u0107e s nedostatkom kadra pritom nisu ograni\u010dene na bolnice pa se tako u domovima zdravlja pojedinih \u017eupanija, npr. Primorsko-goranske \u017eupanije, ne uspijeva zaklju\u010diti raspisane natje\u010daje za zapo\u0161ljavanje koji vrijede “do popune nepopunjenih radnih mjesta”.<\/p>\n

Topolnjak navodi i da dio uzroka nastale situacije moramo tra\u017eiti u ve\u0107 spomenutoj zabrani zapo\u0161ljavanja u zdravstvu. Iako je ove godine done\u0161ena odluka kojom se zabrana ukida za zdravstvene radnike, dugotrajna nemogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja potaknula je ve\u0107inu na odlazak, zbog \u010dega je sada sve te\u017ee popuniti radna mjesta. “Prije smo imali velik broj medicinskih sestara na zavodu za zapo\u0161ljavanje, ali nismo imali radna mjesta za njih. Sada, kada se radna mjesta polako napokon otvaraju, shvatili smo da smo izgubili stru\u010dni kadar”, sa\u017eima Topolnjak.<\/p>\n

Lo\u0161e nam se pi\u0161e<\/strong><\/p>\n

Dok se situacija ne promijeni, na nekim bolni\u010dkim odjelima no\u0107u radi samo jedna medicinska sestra. Posljedice tako ne osje\u0107aju samo radnice koje te\u0161ko mogu odgovoriti na postavljene radne zahtjeve, ve\u0107 to osjete i pacijenti. Iste analize koje su pokazale da neadekvatno zapo\u0161ljavanje sestara utje\u010de na zdravlje radnica naglasile su kako preoptere\u0107enost na radnom mjestu direktno smanjuje kvalitetu njege. Uzmemo li kao primjer fizi\u010dku zahtjevnost nekih uobi\u010dajenih postupka skrbi \u2013 s obzirom da se u pomo\u0107ne tehnologije nije ulagalo \u2013 postavlja se pitanje kako samo jedna medicinska sestra mo\u017ee skrbiti za cijeli odjel. Zanemarivanje medicinskih sestara u organizaciji zdravstvene za\u0161tite, govori nam Anica Pra\u0161njak iz HSSMS-MT-a, dovelo je do iznemoglosti prekovremenim radom, kroni\u010dnog umora i stresa. Unato\u010d tome, medicinske sestre u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj nastavljaju pru\u017eati visokokvalitetnu skrb svim pacijentima.<\/p>\n

“Oduvijek isti\u010demo \u010dinjenicu da medicinske sestre i tehni\u010dari u Hrvatskoj raspola\u017eu visokom razinom kompetencija i odgovornosti, \u010dak i vi\u0161e nego njihove kolege u inozemstvu. To se na\u017ealost u ovom trenutku adekvatno ne vrednuje kao \u0161to se \u010dini u drugim zemljama EU i \u0161ire”, ka\u017ee Pra\u0161njak. Sli\u010dno kao i u slu\u010daju mladih lije\u010dnica i lije\u010dnika \u010diji je odlazak medijski popra\u0107en prije par godina, glavni razlog za emigraciju medicinskih sestara danas vi\u0161e nije visina pla\u0107e, ve\u0107 su to upravo katastrofalni uvjeti rada. Kao i kod migracija lije\u010dnika, uzroke koji su do trenutnog stanja doveli trebamo tra\u017eiti u izostanku bilo kakve strategije razvoja zdravstvenih kadrova na razini dr\u017eave, ali ne smijemo zanemariti ni poveznice s kroni\u010dnim manjkom zdravstvenih radnika u cijelom svijetu.<\/p>\n

Ako uzmemo u obzir da je samo u Njema\u010dkoj nedavno objavljena<\/a> potreba za dodatnih 13 tisu\u0107a medicinskih sestara te da u istoj dr\u017eavi ne jenjava potra\u017enja za ku\u0107nim njegovateljicama, te\u0161ko je vjerovati da \u0107e se odlazak medicinskih sestara iz Hrvatske u dogledno vrijeme sam od sebe zaustaviti. Sli\u010dno daje naslutiti i pregled grupa koje medicinske sestre koriste za razmjenu informacija na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a kojima dominiraju oglasi agencija za zapo\u0161ljavanje iz ostatka EU. Uostalom, nizozemska organizacija Wemos predvi\u0111a kako \u0107e do 2030. godine u svijetu nastati jo\u0161 40 milijuna radnih mjesta za zdravstvene radnike te da \u0107e se – u odsutstvu planiranja na regionalnim i nacionalnim razinama \u2013 taj nedostatak prelomiti na le\u0111ima zemalja s lo\u0161im uvjetima rada i nestabilnim sustavima zdravstva. U tom kontekstu, Hrvatskoj se trenutno prili\u010dno lo\u0161e pi\u0161e, jer unato\u010d svim pokazateljima jo\u0161 uvijek nije poduzela \u010dak ni osnovne korake ka pobolj\u0161anju uvjeta rada.<\/p>\n

Ho\u0107e li se kolaps sustava uspijeti sprije\u010diti ne ovisi samo o spremnosti Ministarstva zdravstva na dono\u0161enje kvalitetnijih politika i strategija, ve\u0107 i o naporima drugih aktera poput sindikata. Ako pak na nijednom od tih polja uskoro ne do\u0111e do pomaka, mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e srednje medicinske \u0161kole nastaviti proizvoditi kadrove za izvoz.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Srednja medicinska \u0161kola u Rijeci i ovog je ljeta zabilje\u017eila trend velikog interesa za svoje programe. Me\u0111u ostalim, obrazovni programi za medicinske sestre privukli su…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":25853,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[79],"class_list":["post-25851","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25851","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25851"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25851\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25852,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25851\/revisions\/25852"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25853"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25851"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25851"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25851"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25851"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25851"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25851"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25851"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}