{"id":25764,"date":"2018-11-21T08:00:07","date_gmt":"2018-11-21T07:00:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25764"},"modified":"2021-02-25T10:51:02","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:02","slug":"siromastvo-pogonsko-gorivo-bugarskih-prosvjeda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25764","title":{"rendered":"Siroma\u0161tvo: pogonsko gorivo bugarskih prosvjeda"},"content":{"rendered":"

Ve\u0107 tjednima Bugarsku potresaju \u017eestoki prosvjedi kojima se s vremenom pridru\u017euje sve \u0161iri krug ljudi. Ono \u0161to je zapo\u010delo kao otpor pove\u0107anju cijene goriva, u me\u0111uvremenu je razotkrilo i niz drugih problema u zemlji.<\/strong><\/p>\n

Dan nakon ovogodi\u0161nje obljetnice mitskog 10. novembra 1989., kada je ostavkom \u0161efa komunisti\u010dke partije Todora \u017divkova slu\u017ebeno zapo\u010dela bugarska \u201ctranzicija\u201d, u Sofiji je organiziran protest<\/a> protiv visokih cijena goriva, obaveznog osiguranja automobila i predlo\u017eenog novog poreza na stare automobile. Prosvjed se ubrzo pro\u0161irio<\/a> na tridesetak gradova i uklju\u010divao blokade cesta i grani\u010dnih prijelaza. Iako je uglavnom bilo mirno, do\u0161lo je i do nekih tenzija. Npr. jedan je ljutiti voza\u010d kamionom poku\u0161ao probiti<\/a> blokadu i pritom ozlijedio jednu \u017eenu. Ove su se blokade i mar\u0161evi naposljetku spojile<\/a> s ve\u0107 ranijim prosvjedima majki djece s invaliditetom. One su zahtijevale ostavku potpredsjednika vlade Valerija Simeonova (iz redova ekstremne desnice), koji ih je nazvao \u201cbrbljavim majkama navodno bolesne djece\u201d. Krajem pro\u0161log tjedna, on je kona\u010dno i podnio ostavku, obrazla\u017eu\u0107i je \u201cmedijskim pritiscima\u201d.<\/p>\n

Kao \u0161to smo spomenuli, druga stavka prosvjeda su cijene obaveznog osiguranja automobila koje su porasle s 270 na 1.000 leva, odnosno sa 140 eura na preko petsto. To je posljedica odluke suda da su osiguravaju\u0107e ku\u0107e du\u017ene pove\u0107ati fond predvi\u0111en za naknade obiteljima poginulih u prometu, a ku\u0107e to planiraju naplatiti od osiguranika. Naposljetku, novi ekolo\u0161ki porez koji tako\u0111er uvodi vlada opravdan je tobo\u017enjom \u017eeljom da se gra\u0111ani \u201cpotaknu\u201d da kupuju nove automobile s manjom emisijom CO2. Prosje\u010dna dob automobila ovdje je 20 godina, dok novi automobili \u010dine svega 5% vozila. Naravno, ne radi se ni o kakvim rigidnim navikama ili mentalitetu koji se mo\u017ee razbiti \u201cpoticajima\u201d, ve\u0107 naprosto o siroma\u0161tvu. No ni to nije jedina promjena u poreznoj politici. Predlo\u017eeno je pove\u0107anje poreza na nekretnine koje se na prvi pogled \u010dini pravednim: oni koji \u017eive od iznajmljivanja vi\u0161e nekretnina doista bi trebali pla\u0107ati vi\u0161e poreza.<\/p>\n

Eutanazija javnog prijevoza<\/strong><\/p>\n

No zakon ni na koji na\u010din ne \u010dini razliku izme\u0111u ljudi koji nekretnine koriste kao kapital i ostalih. S preko 90% ljudi koji \u017eive u vlastitoj nekretnini, Bugarska spada u vrh EU, a dobar dio ljudi ima i vikendicu na selu. Sve to su naravno tekovine socijalizma, a novi porez bi dakle bio jo\u0161 jedan udar na ve\u0107inu. Poput ostalih prijedloga, i ovaj ka\u017enjava ve\u0107 siroma\u0161ne, a privatne osiguravaju\u0107e ku\u0107e i lanci benzinskih pumpi i dalje pove\u0107avaju zaradu. No nisu lobisti tih privatnih interesa jedini koji su se urotili protiv bugarskih radnika. Katastrofalno stanje javnog prijevoza u ve\u0107ini gradova i ekstremna centralizacija ekonomije koja je dovela do depopulacije zemlje i koncentrirala ve\u0107inu poslova u svega nekoliko velikih ekonomskih centara, u\u010dinila je gotovo sve bugarske radnike ovisnima o automobilu. Kao \u0161to je sociolog \u010cavdar Najdenov jednom jezgrovito rekao<\/a>: \u201cu Bugarskoj gorivo zna\u010di posao\u201d.<\/p>\n

\u017deljezni\u010dkom sustavu kroni\u010dno nedostaje investicija, \u0161to se tuma\u010di kao priprema za privatizaciju. Stvari su oti\u0161le toliko daleko da je \u010dak i Europska komisija nedavno pokrenula mjere<\/a> protiv Bugarske zbog izostanka pobolj\u0161anja u sigurnosti pruga. Vijesti o krajnje raspadnutom stanju vlakova povremeno se probijaju u bugarske medije kroz \u0161umu izmi\u0161ljenih problema, poput borbe protiv \u201crodne ideologije\u201d kojom se bave politi\u010dari, i to prije svega zbog smrtonosnih po\u017eara koji su mogli biti izbjegnuti i iskakanja<\/a> vlakova iz tra\u010dnica. Stoga nije nimalo \u010dudno da je ve\u0107ina radnika postala potpuno ovisna o svojim starim automobilima. Umjesto da promovira siguran i jeftin \u017eeljezni\u010dki promet, koji uz sve to i znatno manje zaga\u0111uje, vlada je odlu\u010dila novim ekolo\u0161kim porezom pove\u0107ati cijene goriva sugeriraju\u0107i onima koji voze starije dizele da si kupe Teslu ako ne \u017eele pla\u0107ati novi porez.<\/p>\n

Op\u0107a neima\u0161tina<\/strong><\/p>\n

Sli\u010dno prosvjedima na zimu 2013., kada su povod bile visoke cijene re\u017eija, sada\u0161nji prosvjednici tvrde kako su njihove pla\u0107e od svega petstotinjak leva (250 eura) jednostavno preniske da bi izdr\u017eali rastu\u0107e tro\u0161kove \u017eivota. Ovdje je jo\u0161 2008. ukinut minimalni neoporezivi dio pla\u0107e i uvedena jedinstvena stopa (tzv. flat tax<\/em>), \u010dime je teret odr\u017eavanja dr\u017eavnog aparata u potpunosti preba\u010den na siroma\u0161ne i radni\u010dku klasu. Kako svjedo\u010de izjave prosvjednika emitirane na TV-u, velik broj obitelji ovisi o jednoj pla\u0107i. Istodobno, najve\u0107a bugarska sindikalna sredi\u0161njica procjenjuje<\/a> da je potro\u0161a\u010dka ko\u0161arica \u010detvero\u010dlane obitelji 2.400 leva mjese\u010dno. Manje od petine bugarskih radnika zaradi toliko. Gotovo tre\u0107ina ima primanja manja od slu\u017ebene granice siroma\u0161tva od 321 lev (160 eura po osobi). Vi\u0161e od 50% zara\u0111uje manje<\/a> od 500 leva. Stoga ne \u010dudi da je jedan od kasnije dodanih zahtjeva neoporezivi dio pla\u0107e od 800 leva i nulta stopa PDV-a za neke osnovne potrep\u0161tine poput lijekova i hrane.<\/p>\n

Naravno, razni ekonomski analiti\u010dari osporavaju ove brojke, odnosno pozivaju se na \u010dinjenicu da je \u201cprosje\u010dna pla\u0107a\u201d ove godine sko\u010dila na 1.000 leva. No to je samo ilustracija toga koliko rastu socijalne razlike, jer prosjek navi\u0161e pove\u0107avaju primanja malobrojnih bogatih. Gotovo 80% radnika prima<\/a> manje od 900 leva. Sve to doprinosi strahovitom rastu izrabljiva\u010dkih \u201cbrzih kredita\u201d koji se nude \u010dak i penzionerima. No \u010dak i kad bi tih tisu\u0107u leva bila realna pla\u0107a koju primaju bugarski radnici, svejedno bi ovo bila jedina zemlja u kojoj za obavezno osiguranje automobila mora\u0161 dati cijelu mjese\u010dnu pla\u0107u. Ali kako vlada reagira na ove prigovore? Ministar financija Vladislav Goranov obe\u0107ao<\/a> je vi\u0161e transparentnosti, odnosno da \u0107e na svakom ra\u010dunu ubudu\u0107e jasno pisati koji dio novca ide privatnim preprodava\u010dima. To samo po sebi, me\u0111utim, ne\u0107e pomo\u0107i da se cijene snize.<\/p>\n

Rastu\u0107a lista zahtjeva<\/strong><\/p>\n

Liberalni komentarijat je podijeljen oko ovih prosvjeda. U jednom kutu su oni koji u svemu vide zavjeru opozicije da sru\u0161i vladu, pa pozivaju na oprez. U drugom su oni koji podr\u017eavaju prosvjede, unato\u010d paralelama s doga\u0111ajima 2013. koje liberali nikada nisu hvalili. Ovi drugi klju\u010d problema vide u koruptivnim vezama dr\u017eave i ekonomskih elita, koje rade u korist monopola ruske kompanije Lukoil. Iako nije nemogu\u0107e da Lukoil doista organizira kartel i odr\u017eava cijene visokima, razbijanje tog kartela i otvaranje tr\u017ei\u0161ta ne bi pomoglo ve\u0107ini bugarskih radnika \u010dije niske pla\u0107e jedva pokrivaju i druge tro\u0161kove. Jedan uspani\u010deni, ali prosvjednicima sklon komentator, zagrmio je kako je ovo zapravo \u201cprava socijalisti\u010dka revolucija\u201d (nasuprot onoj 1944.) za koju su poslodavci sami krivi i koju mo\u017ee zaustaviti samo \u201ckapitalizam s ljudskim licem\u201d.<\/p>\n

Naravno, ako se koncentriramo samo na problem Lukoila i njegove navodne zavjere, promaknut \u0107e nam svi oni drugi problemi koji su ljude natjerali na ulicu, poput niskog standarda, siroma\u0161tva, ekonomske emigracije koja razdvaja obitelji itd… Zanimljivo je da su zahtjevima prosvjednika dodani i oni vezani uz pove\u0107anje pla\u0107a lije\u010dnika i medicinskih sestara, ali i mirovina. \u0160to se vi\u0161e ljudi priklju\u010duje tim vi\u0161e raste lista zahtjeva<\/a>, koja izgleda kao opasna optu\u017enica protiv premijera Bojka Borisova i njegovog re\u017eima koji za svoj glavni cilj uzima pomaganje kapitalu i to \u0161tede\u0107i na kvaliteti \u017eivota bugarskih stanovnika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dan nakon ovogodi\u0161nje obljetnice mitskog 10. novembra 1989., kada je ostavkom \u0161efa komunisti\u010dke partije Todora \u017divkova slu\u017ebeno zapo\u010dela bugarska \u201ctranzicija\u201d, u Sofiji je organiziran protest protiv visokih cijena goriva, obaveznog osiguranja automobila i predlo\u017eenog novog poreza…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":25768,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[33],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-25764","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-protest","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25764","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25764"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25764\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25771,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25764\/revisions\/25771"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25768"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25764"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25764"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25764"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25764"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25764"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25764"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25764"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}