Dok traju napori da se smanji ovisnost o fosilnim izvorima energije, ne smije se zaboraviti \u010dinjenicu da se paralelno s tranzicijom na zelenu ekonomiju i obnovljive izvore energije pove\u0107ava ovisnost o sirovinama, posebno potra\u017enja za rijetkim metalima (npr. litij, kobalt, bakar) i sirovinama potrebnima za izradu vjetroturbina, litij-ionskih baterija ili fotovolta\u017enih \u0107elija.<\/p>\n
Slikovito to u intervjuu za Euractiv<\/a> opisuje Maro\u0161 \u0160ef\u010dovi\u010d potpredsjednik Europske komisije za energetsku uniju: “Za proizvodnju vjetroturbine snage 3 megawatta (srednje jaka turbina), potrebno je 355 tona \u010delika, 4.7 tona bakra, 1200 tona betona, 3 tone aluminija, 2 tone rijetkih elemenata uklju\u010duju\u0107i npr. cink.” U svakom pametnom telefonu nalazi se do 50 razli\u010ditih metala od kojih je svaki bitan za funkcionalnost ovog proizvoda, a sa \u0161irenjem i rastom digitalizacije pove\u0107ava se i potreba za materijalima koji ulaze u visoko-tehnolo\u0161ke proizvode.<\/p>\n Primarni razlog pove\u0107anja ovisnosti o rijetkim sirovinama u EU, ali i globalno le\u017ei u pove\u0107anju potra\u017enje. Euractiv isti\u010de op\u0161irni izvje\u0161taj EUMICON-a<\/a> \u2013 Europske konfederacije mineralnih resursa u kojem stoji predvi\u0111anje da \u0107e globalno promatrano “u periodu od 2010. do 2030. godine pripadnicima srednje klase postati jo\u0161 3 milijuna ljudi koji \u0107e svi htjeti pametne telefone i automobile”. U EU konkretno, najve\u0107i izazov \u010dine digitalizacija, potra\u017enja za elektri\u010dnim automobilima (dekarbonizacija transporta) i strujom iz obnovljivih izvora energije.<\/p>\n Pritom ve\u0107ina ovih materijala dolazi izvan EU. Premda u Uniji postoje nalazi\u0161ta, npr. litija u Portugalu, \u010ce\u0161koj i Nordijskim zemljama, nismo razvili sposobnosti njihove obrade. Stoga \u010dak i kad mo\u017eemo iskapanja vr\u0161iti u EU, njihova prerada odvija se u Kini koja prakti\u010dki ima globalni monopol na sirovine i njihovu preradu. Nu\u017eno je stoga raditi i na realizaciji lanaca cjelokupne proizvodnje u Europi. To se planira financirati putem IPCEI \u2013 Projekata od zajedni\u010dkog europskog interesa ili putem javno-privatnih partnerstava s Europskom investicijskom bankom.<\/p>\n