{"id":25709,"date":"2018-11-16T07:00:19","date_gmt":"2018-11-16T06:00:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25709"},"modified":"2021-02-25T10:51:03","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:03","slug":"volitve","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25709","title":{"rendered":"Mitovi o birokraciji i podr\u0161ka gentrifikaciji"},"content":{"rendered":"

U nedjelju su na rasporedu lokalni izbori o Sloveniji. Kakvi se politi\u010dki trendovi name\u0107u i \u0161to nam ti izbori govore o klju\u010dnim politi\u010dkim temama u zemlji?<\/strong><\/p>\n

“Ako \u0107e se tvoja kandidatura uistinu svoditi tek na rat sa susjedima, znaj da moju podr\u0161ku ne\u0107e\u0161 dobiti. I sam zna\u0161 \u0161to izostanak potpore dvaju va\u017enih resora poput teritorijalne kohezije i EU sredstava zna\u010di za regionalni razvoj, a prije svega za razvoj infrastrukture”, tako je nekada\u0161nji ministar za koheziju, Marko Bandelli, priprijetio jednom od kandidata za gradona\u010delni\u010dko mjesto u op\u0107ini Komen. Upravo je Bandelli bio gradona\u010delnik te op\u0107ine prije nego \u0161to je na pro\u0161logodi\u0161njim dr\u017eavnim izborima zasjeo u parlament. Kasnije \u0107e u okviru kvote svoje stranke, dakle Stranke Alenke Bratu\u0161ek, postati i \u010dlan vladinog kabineta.<\/p>\n

Unato\u010d \u010dinjenici da se vinuo na dr\u017eavnu razinu, Bandelli doga\u0111aje na lokalnoj razini nije htio prepustiti slu\u010dajnosti. Izabrao si je nasljednika, a to nije bio adresat gore citiranog upozorenja u kojem prijeti s uskratom vlastite podr\u0161ke te podr\u0161ke infrastrukturnog ministarstva pod vodstvom Bratu\u0161ek. Bandelli je prijete\u0107e pisamce poslao jo\u0161 istoga dana kada se nepo\u017eeljni kandidat drznuo ulo\u017eiti svoju kandidaturu. O tome koliko se \u0161erifovski ponio u cijeloj pri\u010di svjedo\u010di i \u010dinjenica da je navedeni sadr\u017eaj na znanje poslao na ve\u0107i broj elektronskih adresa kako poanta ne bi bila proma\u0161ena. Kada je sadr\u017eaj (a kako i ne bi?) procurio u javnost, ministarski se kauboj ispri\u010dao, no premijer \u0160arec je svejedno zatra\u017eio njegovu ostavku, odnosno ponudio mu je mogu\u0107nost da s ministarske du\u017enosti odstupi sam ili bude smijenjen u parlamentu. Tako je Bandelli, koji za samog sebe tvrdi da je u dva mjeseca napravio puno toga te da je sada zbog medijskih pritisaka potpuno dotu\u010den, morao odstupiti s du\u017enosti te se vratiti u zastupni\u010dke klupe.<\/p>\n

Uplitanje “visoke politike”<\/strong><\/p>\n

Za sada je koalicijska petorka prvi ministarski gubitak podnijela bez te\u017eih potresa, no unato\u010d tome Bratu\u0161ek je \u0160arcu priprijetila da od sada nadalje od sviju o\u010dekuje strogo slije\u0111enja jednakih pravila. Naime, u javnosti je jo\u0161 uvijek svje\u017ee sje\u0107anje na prvu veliku polemiku vezanu uz novu vladu, odnosno imenovanje Damjana \u010crn\u010deca u kabinet predsjednika vlade. Doti\u010dni je u pro\u0161losti otvoreno iznosio ksenofobna stajali\u0161ta i druge oblike govora mr\u017enje na dru\u0161tvenim mre\u017eama. \u0160arec mu je tada stao u obranu, jer su to navodno bila njegova biv\u0161a stajali\u0161ta, tvrde\u0107i da je ipak stru\u010dnjak u svojem podru\u010dju. Uglavnom, sli\u010dnih uplitanja s dr\u017eavnog vrha kakve si je priu\u0161tio Bandelli nesumnjivo ne manjka, samo su ne\u0161to profinjenija i manje grubo izvedena, a da su \u017ee\u0161\u0107a samo bi pogor\u0161ala ionako te\u0161ku situaciju. Dakle, Slovenija se ponovno sprema na lokalne izbore koji \u0107e se odr\u017eati ove nedjelje, 18. novembra.<\/p>\n

Pogledajmo najprije nekoliko brojki s kojima malko mo\u017eemo predo\u010diti utakmicu za lokalnu vlast. U Sloveniji postoji 212 op\u0107ina za koje \u0107e se ovoga puta boriti 674 na\u010delni\u010dkih kandidata, od \u010dega samo 98 \u017eena, odnosno 15%. Stanje na terenu ustvari je jo\u0161 poraznije s obzirom na to da je trenutno tek 16 na\u010delnica u dr\u017eavi, odnosno bijednih 8%. Nadalje, 150 na\u010delnika profesionalno se bavi tim poslom, dok 52 to \u010dini neprofesionalno, \u0161to zna\u010di da imaju pravo tek na polovinu pla\u0107e. Ina\u010de, gradona\u010delni\u010dke pla\u0107e godi\u0161nje ko\u0161taju 6 milijuna eura prora\u010dunskog novca. U razdoblju uo\u010di lokalnih izbora u medijima se prije svega \u010desto pri\u010dalo o tome kako je op\u0107ina previ\u0161e, da imaju premalo stanovnika i da su za dr\u017eavu preskupe. Stru\u010dnjakinja u podru\u010dju lokalne samouprave, Simona Kukovi\u010d, s Fakulteta za dru\u0161tvene znanosti, sve navedeno osporava kao neosnovano.<\/p>\n

Tako se u odnosu na prosjek \u010dlanica EU slovenske op\u0107ine po svojoj veli\u010dini, brojnosti i broju stanovnika smje\u0161taju negdje u sredinu, dok je s obzirom na financiranje Slovenija na samom dnu ljestvice. To je recimo vidljivo iz prosjeka glavarine, odnosno tro\u0161ka po stanovniku op\u0107ine, novca koji op\u0107inama pripada zakonski i koji bi trebao osigurati normalno upravljanje lokalnim nadle\u017enostima. Neovisno o tome, kada je stavka glavarine posrijedi, dr\u017eava se uvijek iznova poku\u0161ava cjenkati, pa je tako 2016. godine umjesto 652 eura koji su trebali biti izdvojeni za pojedinog stanovnika op\u0107ine, dr\u017eava op\u0107inama isplatila tek 552 eura. Uzev\u0161i u obzir da aktualni predsjednik vlade, Marjan \u0160arec, dolazi iz gradona\u010delni\u010dkih redova (naime, do sada je u dva mandata vodio op\u0107inu Kamnik), na to se pitanje u odre\u0111enoj mjeri po\u010dinje obuhvatnije odgovarati i navodno za njega ima vi\u0161e sluha.<\/p>\n

Povratak starih aseva<\/strong><\/p>\n

Tako\u0111er je op\u0107e ra\u0161ireno i uvjerenje o bujnoj op\u0107inskoj birokraciji, iako je u svih 212 op\u0107inskih uprava zaposleno tek oko 4.500 ljudi \u2013 u najmanjim op\u0107inama zaposlene su tek dvije ili tri osobe, dok je u najve\u0107oj, ljubljanskoj, oko 650 zaposlenih. Za usporedbu, dr\u017eavna uprava ima vi\u0161e od 30.000 zaposlenih osoba. \u0160to se ti\u010de politi\u010dke mo\u0107i omogu\u0107ene zakonodavstvom, slovenski su na\u010delnici drugi najmo\u0107niji u Europi, a ve\u0107e ovlasti imaju samo na\u010delnici u Francuskoj. No, u praksi su to, upravo zbog manjka sredstava i nezadovoljavaju\u0107eg financiranja, naj\u010de\u0161\u0107e tigrovi od papira. Kao zanimljivost tako\u0111er mo\u017eemo navesti da je 11 na\u010delnika na funkciji jo\u0161 od 1994. godine, \u010ditave 24 godine, odnosno osam punih mandata! Zakonski gledano, na\u010delni\u010dka funkcija nije ograni\u010dena u pogledu broja mandata te stoga dugogodi\u0161nja na\u010delni\u0161tva nisu ni\u0161ta posebno. Jednostavno se \u010dini da pojedinci na lokalnoj razini jo\u0161 uvijek imaju zna\u010dajno ve\u0107u te\u017einu i vidljivost nego na dr\u017eavnoj. Trend da u na\u010delni\u010dku utakmicu uvijek vi\u0161e ljudi ulazi na neovisnim listama, koje obi\u010dno nose njihovo ime, samo potvr\u0111uje tu \u010dinjenicu. Tako je na svakim novim izborima neuspjeh strana\u010dkih kandidata konstanta.<\/p>\n

Ba\u0161 je takva situacija u tri najve\u0107a slovenska grada. U njima najvjerojatniji novi\/stari gradona\u010delnici u bitku ulaze upravo kao neovisni kandidati, odnosno kao kandidati s vlastitim listama. Bojan \u0160rot \u0107e se u Celju, tre\u0107em najve\u0107em slovenskom gradu, natjecati za ve\u0107 \u0161esti gradona\u010delni\u010dki mandat. Ankete govore da mu se smije\u0161i brzinska pobjeda ve\u0107 u prvom krugu jer mu istra\u017eivanja javnog mnijenja predvi\u0111aju 50-postotnu podr\u0161ku, dok njegov prvi protivnik mo\u017ee ra\u010dunati na tek 5% glasova. Upravo se \u0160rot do sada uvijek kandidirao na listi Slovenske ljudske stranke, ali se ovoga puta odlu\u010dio nastupiti kao neovisni kandidat na Celjskoj gradona\u010delni\u010dkoj listi. U Mariboru \u0107e situacija biti kudikamo zanimljivija i napetija jer \u0107e se o gradona\u010delniku najvjerojatnije morati odlu\u010divati u drugom krugu, u kojem, previ\u0111a se, ne\u0107e biti aktualnog gradona\u010delnika, Andreja Fi\u0161travca. Umjesto njega bi se u gradona\u010delni\u010dku fotelju mogao vratiti njegov prethodnik, Franc Kangler. Prisjetimo se, Kangler je u Mariboru pobijedio jo\u0161 2006. godine, a zatim ponovno 2010. godine, no drugi je mandat zavr\u0161io prijevremeno, ve\u0107 krajem 2012.<\/p>\n

Tada su upravo u Mariboru po\u010deli tzv. sveslovenski narodni ustanci, a jedan od glavnih povoda bilo Kanglerovo postavljanje gradskih radara, \u0161to je ljude sna\u017eno uznemirilo. Naravno, to je bila samo iskra koja je zapalila po\u017ear \u0161ireg nezadovoljstva, \u0161to po pitanju Kanglerovog upravljanja gradom, no istovremeno i kao odraz \u0161ireg protivljenja mjerama \u0161tednje i op\u0107enito socijalnim problemima u koje je u to vrijeme bilo gurnuto puno ljudi. Sada Kangler ima velike mogu\u0107nosti da se pobjedonosno vrati iz politi\u010dkog progonstva, no samo ako u drugom krugu uspije pobijediti kandidata SMC-a, Sa\u0161u Arsenovi\u010da. Kao \u0161to smo ve\u0107 napomenuli, aktualni gradona\u010delnik, Andrej Fi\u0161travec, na svoj tre\u0107i mandat ne mo\u017ee ra\u010dunati i valja spomenuti da upravo ovih dana po\u010dinje su\u0111enje protiv njega zbog dvaju navodno spornih zapo\u0161ljavanja u prvoj godini njegova gradona\u010delni\u0161tva. Ono \u0161to je tu jo\u0161 zna\u010dajnije jest \u010dinjenica da se Fi\u0161travec protiv Kanglera bio kandidirao upravo kao moralno bezgre\u0161an i eti\u010dan kandidat, no u politici o\u010dito ni najljep\u0161e du\u0161e ne ostaju dugo bez mrlje.<\/p>\n

Kroni\u010dna gentrifikacija<\/strong><\/p>\n

U Ljubljani, najljep\u0161em gradu na svijetu, kako to voli re\u0107i aktualni gradona\u010delnik Zoran Jankovi\u0107, upravo on mo\u017ee ra\u010dunati na \u010detvrtu pobjedu i to ovoga puta u prvom krugu. Njegov najozbiljniji suparnik je An\u017ee Logar, kandidat SDS-a, i u usporedbi s Jankovi\u0107em, kojemu ankete javnog mnijenja predvi\u0111aju 56-postotnu podr\u0161ku, Logar mo\u017ee ra\u010dunati na 18% glasova. Zna\u010dajno lo\u0161ije stoje i drugi suparnici. Na tre\u0107em mjestu je kandidat stranke Levica, Milan Jakopovi\u010d, kojega je podr\u017ealo 2% anketiranih, a na tek 1% podr\u0161ke mogu ra\u010dunati kandidat Socijaldemokrata i kandidat SMC-a. \u010cak petina anketiranih je odgovorila da iako namjerava iza\u0107i na izbore jo\u0161 nisu donijeli odluku te stoga ni kakvo manje iznena\u0111enje nije isklju\u010deno. Jankovi\u0107u ve\u0107ina, pa i sam Logar, priznaje da je za Ljubljanu za vrijeme svoga mandata napravio puno, \u0161to je jasno svakome tko se sje\u0107a kako je grad izgledao prije 2006. godine i to usporedi s onime kako izgleda danas. Gradski centar ima posve izmijenjen prometni re\u017eim, ve\u0107i njegov dio je zapravo zatvoren za promet, mnoga parkirali\u0161ta su pretvorena u nove trgove, odnosno javne povr\u0161ine. Usporedno s tim odvija se gentrifikacija grada, a sam centar je sve vi\u0161e ispunjen buticima i predvi\u0111en prije svega za turiste.<\/p>\n

Me\u0111u najproblemati\u010dnijim posljedicama toga je “Airbnb-izacija”, odnosno progon doma\u0107ih podstanara iz gradskog centra. U Ljubljani ionako uvelike nedostaje cjenovno dostupnih stanova, ali se umjesto njih masovno grade luksuzni stanovi, koje si velika ve\u0107ina ionako ne mo\u017ee priu\u0161titi. \u010cinjenica da najamninu koju su prije dobivali na mjese\u010dnoj bazi, vlasnici s iznajmljivanjem preko Airbnb-a sada mogu zaraditi u svega nekoliko dana, samo dodatno intenzivira taj proces. An\u017ee Logar, koji je na jednom od su\u010deljavanja na pitanje bi li kao gradona\u010delnik vjen\u010dao istospolni par odgovorio da je Ljubljana slobodno mjesto te stoga i on sam mo\u017ee donijeti slobodne odluke, nije nikakav borac protiv gentrifikacije. Sa svojim sloganom \u2013 Zalije\u010dimo Ljubljanu, Jankovi\u0107a vi\u0161e kritizira \u0161to sa svojom agendom nije oti\u0161ao dovoljno daleko, zbog \u010dega Ljubljana nedovoljno nalikuje uistinu razvijenim zapadnim gradovima, recimo Amsterdamu, Be\u010du itd. S gentrifikacijom se po Logarovom mi\u0161ljenju kudikamo kaska.<\/p>\n

Adresiranje siroma\u0161tva<\/strong><\/p>\n

Najnapredniji i sadr\u017eajno najbogatiji program, prvi koji uop\u0107e razmatra i problematizira trend gentrifikacije, ima tek tre\u0107erangirani, kandidat Levice, Milan Jakopovi\u010d. \u0160iroj je javnosti prije svega poznat kao humanitarni radnik, koji u okviru organizacije “Petka za nasmeh” poma\u017ee siroma\u0161noj djeci u pla\u0107anju \u0161kolskog obroka. Upravo se zbog toga 2016. godine povezao s (tada jo\u0161 Zdru\u017eenom) Levicom te je uslijed sna\u017enog pritiska javnosti u parlamentu uspio izboriti pravo na besplatnu \u0161kolsku u\u017einu za svu djecu iz obitelji koje si to ne mogu priu\u0161titi. Kako naime nagla\u0161avaju i brojni stru\u010dnjaci iz podru\u010dja socijalnog rada, i danas, kada Slovenija ve\u0107 nekoliko godina bilje\u017ei visoki rast, ekonomskih i socijalnih problema nema manje, ve\u0107 su druga\u010dije naravi. Rast BDP-a se u svakom slu\u010daju ne reflektira u nov\u010danicima najsiroma\u0161nijih, koji su sve \u010de\u0161\u0107e gurnuti u dugotrajno siroma\u0161tvo. Sre\u010do Drago\u0161 s Fakulteta za socijalni rad upozorio je da se upravo dugotrajno siroma\u0161tvo izme\u0111u 2009. i 2014. u Sloveniji godine pove\u0107alo za 35 posto, dok je istovremeno drugdje u Europi u odre\u0111enoj mjeri \u010dak smanjeno. Drago\u0161 nagla\u0161ava da siroma\u0161tvo u Sloveniji nema neposredne veze s ekonomskim ciklusima, ve\u0107 da preduvjete za siroma\u0161tvo u prvom redu stvara i obnavlja politika.<\/p>\n

\u010cinjenica da su na prijedlog Levice koalicijske stranke sa zastupni\u010dkim potpisima podr\u017eale po\u010detak zakonodavnog postupka za podizanje minimalne pla\u0107e djeluje ohrabruju\u0107e. Ona jo\u0161 pro\u0161le godine nije prelazila prag siroma\u0161tva, dok je ove godine ipak 2 eura iznad njega. Unato\u010d ohrabruju\u0107oj vijesti da ipak predstoji podizanje minimalca, do stvarnog prihva\u0107anja te odluke \u0161to\u0161ta se mo\u017ee promijeniti, prije svega u pogledu toga kakav \u0107e prijedlog stvarno biti prihva\u0107en. U svakom slu\u010daju mo\u017eemo ra\u010dunati na to da vjerne slu\u0161kinje i sluge kapitala takve anomalije ne\u0107e prihvatiti bez bitke, a direktorica Gospodarske komore Slovenije podizanje minimalne pla\u0107e ve\u0107 je komentirala tvrdnjom da s njime stvaramo “dr\u017eavu bogatih siromaha”.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela: Ivana Jandri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U nedjelju su na rasporedu lokalni izbori o Sloveniji. Kakvi se politi\u010dki trendovi name\u0107u i \u0161to nam ti izbori govore o klju\u010dnim politi\u010dkim temama u zemlji? “Ako \u0107e se tvoja kandidatura uistinu svoditi tek na rat sa susjedima, znaj da moju podr\u0161ku ne\u0107e\u0161 dobiti. I sam zna\u0161 \u0161to izostanak potpore dvaju va\u017enih resora poput teritorijalne […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":25713,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-25709","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25709","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25709"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25709\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25712,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25709\/revisions\/25712"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25713"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25709"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25709"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25709"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25709"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25709"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25709"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25709"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}