{"id":25618,"date":"2018-11-12T10:56:46","date_gmt":"2018-11-12T09:56:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25618"},"modified":"2018-11-12T11:00:11","modified_gmt":"2018-11-12T10:00:11","slug":"1-000-kilometara-zidova-strah-i-prijezir-u-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25618","title":{"rendered":"1.000 kilometara zidova: Strah i prijezir u EU"},"content":{"rendered":"

Pri\u010da je trebala imati sretan kraj. Prije 29 godina, to\u010dnije 9. studenoga 1989. godina sru\u0161en je Berlinski zid i \u010dinilo se da ujedinjenju i slobodi ni\u0161ta vi\u0161e ne stoji na putu. Europa je iza\u0161la iz svih politi\u010dkih peripetija i stranputica i nalazila se na pragu kraja povijesti. A kad vi\u0161e nema povijesti, onda nema ni zidova ni podjela. Ili kako glasi slu\u017ebena formula: sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala.<\/p>\n

Me\u0111utim, stvari su se zakomplicirale. I ne trebamo se u procjeni komplikacije osloniti niti na svakodnevno iskustvo niti na dubinsku politi\u010dku analizu. Dovoljno je, kao \u0161to su to u\u010dinili na Transnacionalnom institutu<\/a>, pobrojati kilometre zidova. Zidova koji ne dopu\u0161taju kretanje ljudi. Pa tako ispada da je od pada Berlinskog zida naovamo diljem Europe izgra\u0111eno oko 1.000 kilometara zidova kojima je jedina funkcija sprije\u010diti ili barem ote\u017eati ulaz izbjeglicama u Europsku uniju ili pojedinu zemlju.<\/p>\n

Tih 1.000 kilometara zidova za \u0161est puta nadma\u0161uje mitske zidove u Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj. A toj kilometra\u017ei trebalo bi pribrojiti i “maritimne zidove”, tj. pomorske operacije na Mediteranu koji sprje\u010davaju migracije prema Europi. Kako se isti\u010de u studiji Transnacionalnog instituta, Europa nije izolirana u gradnji zidova i militarizaciji grani\u010dne politike. Rije\u010d je o \u0161irem svjetskom trendu, ali Europa je uvijek gradila imid\u017e otvorenosti i tolerancije.<\/p>\n

Prema podacima iz navedene studije \u010dak 10 od 28 \u010dlanica Europske unije je sagradilo zidove na svojim granicama. A vrhunac gra\u0111evinskog buma dogodio se 2015. godine, za vrijeme zao\u0161travanja tzv. izbjegli\u010dke krize. U devedesetima bila sagra\u0111ena samo dva zida, a postupni rast zabilje\u017een je po\u010detkom dvijetisu\u0107itih, nakon 9.11.2001. i teroristi\u010dkog napada na New York. Bez obzira na kasniju eskalaciju, politi\u010dke osnove zidogradnje su bile upisane u samo logiku Europske unije jo\u0161 od 1985. godine i usvajanja \u0160engenskog sporazuma.<\/p>\n

A kako se danas uobli\u010duju te osnove u politi\u010dkoj retorici i praksi? Tako da ekstremna desnica neprestano trubi o za\u0161titi od migranata, a liberalna desnica migrantima sprje\u010dava ulaz kako bi nas za\u0161titila od ekstremne desnice. Paradoks? Ne, koalicija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pri\u010da je trebala imati sretan kraj. Prije 29 godina, to\u010dnije 9. studenoga 1989. godina sru\u0161en je Berlinski zid i \u010dinilo se da ujedinjenju i slobodi ni\u0161ta vi\u0161e ne stoji na putu. Europa je iza\u0161la iz svih politi\u010dkih peripetija i stranputica i nalazila se na pragu kraja povijesti. A kad vi\u0161e nema povijesti, onda nema ni […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":25620,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,46],"theme":[458,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-25618","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-migracije","theme-drustvo","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25618","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25618"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25618\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25619,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25618\/revisions\/25619"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25620"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25618"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25618"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25618"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25618"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25618"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25618"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25618"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}