{"id":25585,"date":"2018-11-08T07:00:43","date_gmt":"2018-11-08T06:00:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25585"},"modified":"2021-02-25T10:51:05","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:05","slug":"bolnicki-ginekoloski-odjeli-neprijatelji-zena-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25585","title":{"rendered":"Ginekolo\u0161ki odjeli: neprijatelji \u017eena"},"content":{"rendered":"

U\u017easna ginekolo\u0161ka i porodiljna iskustva brojnih \u017eena u Hrvatskoj u posljednje vrijeme zadobivaju sve ve\u0107u pozornost javnosti. No, pojedina\u010dno bavljenje slu\u010dajevima ostavlja nas slijepima za \u0161iri okvir koji ta iskustva generira.<\/strong><\/p>\n

Sjedile smo u krugu na me\u0111unarodnoj feministi\u010dkoj konferenciji i napeto i\u0161\u010dekivale prijevod rije\u010di brazilske aktivistkinje. One me\u0111u nama koje donekle mogu razumjeti portugalski nadale su se da \u0107e se re\u010deno mo\u017eda magi\u010dno promijeniti u prijevodu. \u017dena koja je na sebe preuzela prijevod, zaustila bi pa stala dok smo mi ostale gledale u pod. Pri\u010da je onima me\u0111u nama koji \u017eele slu\u0161ati druge, u ovom slu\u010daju \u017eene, dobro poznata, s time da je u brazilskom slu\u010daju obojana i rasizmom. Poku\u0161avaju\u0107i objasniti kako se crne \u017eene bore protiv opresije i izrabljivanja, posegnula je za primjerom nasilja na poro\u0111aju. Od crnih se \u017eena o\u010dekuje da \u0161ute i trpe, jer “one to mogu”, sve pod izlikom najcrnjeg mogu\u0107eg rasizma. Na njih se ne tro\u0161e lijekovi i anestezije jer su, prema mi\u0161ljenju tamo\u0161nje lije\u010dni\u010dke struke, izdr\u017eljivije i bolje podnose bol od bjelkinja.<\/p>\n

Osim rezova u zdravstvu koji su vjerojatno pogodili sve zemlje pogo\u0111ene posljednjom krizom, \u017eene se tako\u0111er moraju nositi i s brojim politi\u010dko ideolo\u0161kim preprekama poput rasizma vidljivoga iz opisanog primjera. Na kome prebiti dugove, nego na onim \u017eenama koje su najranjivije. U Hrvatskoj se pak nikoga ne \u0161tedi, ako je suditi prema prikupljenim svjedo\u010danstvima \u017eena s poro\u0111aja ili kireta\u017ea. Osim onih \u017eena koje imaju “vezu” ili mogu platiti privatnu skrb.<\/p>\n

Nedavno je trenutni ministar zdravlja Milan Kujund\u017ei\u0107 pozvan na odgovornost pred Saborom zbog dobro poznatih problema u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Zastupnica Mosta Ivana Nin\u010devi\u0107 Lesandri\u0107 je u raspravi o ministrovom opozivu ukazala na peticiju koja trenutno ima skoro 6000 potpisa, a u kojoj se isti\u010de nu\u017enost pru\u017eanja anestezije \u017eenama prilikom kireta\u017ee u zagreba\u010dkoj Petrovoj bolnici. Neuobi\u010dajeno, Nin\u010devi\u0107 Lesandri\u0107 odlu\u010dila je iznijeti svoje nedavno iskustvo kireta\u017ee bez anestezije u splitskom KBC-u nakon spontanog poba\u010daja. Premda se ministar Kujund\u017ei\u0107 pravio neinformiranim, a predsjednik Sabora Gordan Jandrokovi\u0107 skoro pa gurnuo u prste u u\u0161i i po\u010deo pjevati “la-la-la” jer mu je bilo neugodno, izneseno iskustvo zastupnice itekako je rezoniralo me\u0111u \u017eenama u Hrvatskoj. Tko uostalom nije \u010duo horor-pri\u010de s poro\u0111aja ili kireta\u017ea poslije induciranog ili spontanog poba\u010daja? Oni kojima je poro\u0111aj supruge prilika da se poka\u017eu kao prosje\u010dni mu\u0161karci odlaskom u McDonalds<\/a> i kojima je neugodno na spomen neopisive, sustavne okrutnosti prema drugim ljudskim bi\u0107ima.<\/p>\n

Hrvatski #MeToo<\/strong><\/p>\n

Mnogi su se odmah pomamili za “pokretom” nazvanim hrvatskim #MeToo. Svakako da izno\u0161enje osobnih iskustava mo\u017ee doprinijeti boljoj vidljivosti i informiranosti o odre\u0111enim problemima, kao i da se peticijama, prosvjedima i medijskim kampanjama mo\u017ee izvr\u0161iti pritisak na vlastodr\u0161ce. To ipak ne \u010dini pokret. \u017dene koje su iznijele svoja iskustva u anonimnim ispovijestima nerijetko su same napisale da se nisu usudile ni\u0161ta prijaviti, da \u0161tovi\u0161e u njihovim medicinskim kartonima nije bilo ni spomena zahvata i komplikacija koje su do\u017eivjele i, ono \u0161to je najstra\u0161nije, da se boje jer znaju da \u0107e se vratiti na “mjesto zlo\u010dina” pretpostavljaju\u0107i da njihove akcije ne\u0107e dovesti do promjena u zemlji u kojoj opasno nedostaju lije\u010dnici i drugo medicinsko osoblje.<\/p>\n

Zbog istog nepovjerenja u “institucije” u Hrvatskoj je pao i broj prijava nasilja u obitelji nad \u017eenama, dok je istovremeno porastao broj fatalnih ishoda takvih situacija jer \u017eene iz (anegdotalnog i osobnog iskustva) znaju da im pomo\u0107i nema. Sada pak za\u0161ti\u0107ene anonimno\u0161\u0107u i brojno\u0161\u0107u sli\u010dnih iskustava mogu iznijeti ona vlastita nadaju\u0107i se da \u0107e se ne\u0161to promijeniti. No organizacija Roda ve\u0107 godinama upozorava na nasilje na poro\u0111aju i prilikom izvo\u0111enja ginekolo\u0161kih pregleda i zahvata, da bi se malo \u0161to promijenilo. Bilo je potrebno da privilegirana \u017eena s glasom u javnosti progovori o svojem iskustvu da se pogled svrne i na nas ostale. Sama \u010dinjenica da suosje\u0107amo s njom, u ovom se slu\u010daju ne mo\u017ee proglasiti \u017eenskom solidarno\u0161\u0107u, isto kao \u0161to se ne mo\u017eemo solidarizirati s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar Kitarovi\u0107. Solidarnost je mogu\u0107a samo me\u0111u onima u istoj poziciji, a \u017eene dijele mnoge razlike \u2013 od rase pa sve do klase.<\/p>\n

Dakako, politika Mosta je politika privatizacije mirovinskog i zdravstvenog sustava \u0161to najvi\u0161e poga\u0111a \u017eene te je i Nin\u010devi\u0107 Lesandri\u0107 sama to eksplicitno zagovarala. Dakle, osiroma\u0161enje dr\u017eavnog zdravstvenog sustava i ja\u010danje privatnih zdravstvenih institucija \u0161to uvijek podrazumijeva i raznorazne poticaje i preusmjeravanja sredstava iz javnoga u privatno. Nakon \u010du\u0111enja i ogra\u0111ivanja KBC Split, kao i otkrivanja navodno povjerljivih, privatnih informacija o pacijentici, u javnost je procurila i glasina da \u0107e Nin\u010devi\u0107 Lesandri\u0107 i jo\u0161 jednu \u017eenu koja je javno govorila o iskustvu svoje sestre u dubrova\u010dkoj bolnici iste te bolnice tu\u017eiti zbog izno\u0161enja neistina. Time je jo\u0161 vi\u0161e zaprije\u010den put ostalima da ula\u017eu prigovore i bune se protiv okrutnosti koji im se nanose u hrvatskim bolnicama. Ako pisne\u0161, tu\u017eit \u0107e te ili \u0107e\u0161 se morati vratiti u istu bolnicu sljede\u0107i put (jer si privatnu skrb ne mo\u017ee\u0161 priu\u0161titi). Ako pisne\u0161, njihovi kolege koji rade iste stvari u drugim bolnicama \u0107e donijeti sud o tome \u0161to ti se dogodilo. Dakle, \u0161to drugo, nego \u0161utiti i biti poslu\u0161na. Jer ako proizvodi\u0161 previ\u0161e buke, previ\u0161e pita\u0161, previ\u0161e zna\u0161 \u2013 ne pi\u0161e ti se dobro. Tvoje je da \u0161uti\u0161 i trpi\u0161, iako se zna da \u017eene imaju ve\u0107i prag boli, da imaju “netipi\u010dne” (\u010ditaj ne-mu\u0161ke) simptome i reakcije, da manje tra\u017ee i uzimaju od lije\u010dnika. Zato \u0161to je \u017eensko tijelo i \u017eenska bol ne\u0161to \u0161to naprosto jeste.<\/p>\n

Reforme u ginekologiji<\/strong><\/p>\n

Nakon reformi zdravstvenog sustava 1990-ih pove\u0107ao se broj ginekolo\u0161kih pregleda u privatnim praksama, dok se broj onih u okrilju dr\u017eavnog sustava smanjio. Budu\u0107i da je velik broj ginekologa pre\u0161ao u privatne prakse, do\u0161lo je do kroni\u010dnog manjka ginekologa i preoptere\u0107enosti ginekolo\u0161ke skrbi koju pokriva HZZO-a. Prosje\u010dni broj pacijenata po ginekologu koji ima ugovor s HZZO-om je 5500 \u017eena. “Rekorderka” je ginekologinja iz Rijeke koja ima skoro 9000 pacijenata. Napravite sljede\u0107u ra\u010dunicu: uzmite u obzir da bi svaka odrasla \u017eena trebala jednom godi\u0161nje oti\u0107i na redovni pregled (jer spolne bolesti imaju daleko ozbiljnije posljedice po \u017eene, \u017eene uostalom ra\u0111aju, imaju posljedice poro\u0111aja, pretpostavlja se da se one moraju isklju\u010divo brinuti za kontracepciju itd.), a u slu\u010daju da je trudna ili ima kroni\u010dnih zdravstvenih problema vezanih uz reproduktivni sustav i \u010de\u0161\u0107e. Koliko \u0107e \u010desto svaka od tih \u017eena mo\u0107i oti\u0107i kod ginekologa pod pretpostavkom da svaka od njih ide samo jednom godi\u0161nje i da lije\u010dnik radi 8 sati dnevno svakim radnim danom? Sre\u0107om, tu je privatni sektor da usko\u010di i preuzme one koje previ\u0161e vode brigu o svom zdravlju da bi \u010dekale godinama na pregled.<\/p>\n

E sad, uzmite u obzir i sljede\u0107e stvari: \u017eene koje redovno odlaze ginekologu se jo\u0161 uvijek stigmatizira kao promiskuitetne i moralno korumpirane. Ako uzmemo da je javna ginekolo\u0161ka skrb te\u0161ko dostupna zbog privatizacije ginekolo\u0161kih usluga te da se \u017eene koje redovno, kako bi i trebale odlaze ginekologu, osu\u0111uje u neposrednoj im okolini, ne \u010dudi da postoji velik broj \u017eena u Hrvatskoj koje nisu na\u0161le i\/ili izabrale ginekologa te da je od onih koje imaju ginekologa svega njih 33,4 posto oti\u0161lo na godi\u0161nji pregled (podatak za 2016. godinu). Glavna motivacija za odlazak kod ginekologa su jo\u0161 uvijek bolesti genitourirarnog sustava i trudno\u0107a. Tako\u0111er nije neobi\u010dno da trudnice i druge \u017eene iz vlastitog d\u017eepa pla\u0107aju usluge koje bi im trebalo pokriti zdravstveno osiguranje. Na\u0161a ginekolo\u0161ka skrb je ve\u0107 itekako na\u010deta privatizacijom, premda za \u017eene ginekolo\u0161ki pregledi igraju podjednako veliku ulogu kao i pristup redovitim pregledima kod lije\u010dnika op\u0107e prakse iz gore navedenih razloga.<\/p>\n

Nadalje, sjetite se odlazaka k zubaru ili na bilo kakav pregled. Zubari ne trebaju anesteziologa da bi im pacijenti mogli dobiti lokalnu anesteziju, ve\u0107 ju sami daju pacijentima. Tako\u0111er zubar \u0107e vam re\u0107i \u0161to se to\u010dno doga\u0111a s vama, \u0161to slijedi, \u0161to vam trenutno radi, \u0161to vas o\u010dekuje i pitati \u017eelite li ovo ili ono. Pitat \u0107e vas i boli li vas i trebate li pauzu. Dakako, nije svaki zubar takav, niti je svaki ginekolog kao oni iz prikupljenih svjedo\u010danstava. Ali svaki lije\u010dnik i zubar bi trebao informirati, brinuti o i dati podr\u0161ku svom pacijentu. Lije\u010dni\u010dka struka ima svoj kodeks koji pretpostavlja da ljudi koji ulaze u tu struku \u017eele raditi za dobro svih ljudi nesebi\u010dno, velikodu\u0161no, diskretno i bez diskriminacije. Sve to pada u vodu, podredimo li struku ekonomskim imperativima i povjerujemo li da bolje od samog pacijenta poznajemo odgovore njihovih tijela.<\/p>\n

Roba kao bilo koja druga<\/strong><\/p>\n

U kapitalizmu su zdravlje i zdravstvene usluge roba kao bilo koja druga. No kako kvantificirati i obra\u010dunati pru\u017eanje zdravstvene skrbi? Da bismo mogli zdravlje u\u010diniti robom nu\u017eno je lije\u010denje u\u010diniti vidljivim i opipljivim procesom \u2013 uostalom, kako obra\u010dunati i naplatiti utje\u0161nu rije\u010d ili dodir, pomo\u0107 pri ustajanju ili namje\u0161tanje jastuka pod pacijentovom glavom? Sve su te sitne, ali beskona\u010dno va\u017ene, radnje postale domena medicinskih tehni\u010dara koje s razlogom naj\u010de\u0161\u0107e nazivamo medicinskim sestrama. Ako pomnije \u010ditamo sva prikupljena iskustva, kao najbitnija stvar name\u0107e se pitanje efikasnosti. Ako \u017eelimo pru\u017eiti najefikasniju mogu\u0107u skrb, sve ove sitne stvari koje humaniziraju cijeli proces, bacaju se u zape\u0107ak. Tko \u017eeli malo pa\u017enje i dobrote, neka plati. Tko ne \u017eeli bol i te\u0161ke vi\u0161egodi\u0161nje posljedice poput seksualne disfunkcije i inkontinencije, neka plati. Makar se to kosilo s osnovnim na\u010delima struke.<\/p>\n

Sve problemati\u010dne i bolne stvari koje se doga\u0111aju \u017eenama pri porodima i ostalim postupcima proizlaze iz toga \u0161to su sve to stvari koje je te\u0161ko “uvesti u red”. Tko mo\u017ee znati koliko \u0107e trebati svakoj pojedinoj \u017eeni da rodi, ili do\u0111e do idu\u0107e faze poro\u0111aja, ili tko mo\u017ee znati koja je bol nepodno\u0161ljiva i zaslu\u017euje anesteziju kod svake pojedine osobe? Zato dripovi, rezanja me\u0111ice, tjeranje na tiskanje, iako \u017eena nije dovoljno otvorena, \u0161ivanja bez anestezije “dok je vru\u0107e”\u00a0\u2013 da u\u0161tedimo vrijeme i novac. Duboko ukorijenjeno shva\u0107anje \u017eene kao intelektualnog djeteta koje je tu samo da rodi \u2013 bez mogu\u0107nosti odlu\u010divanja i sudjelovanja je druga bitna stvar koja dovodi do barbarskih praksi u ra\u0111aonama i ginekolo\u0161kim praksama. Dok \u0107emo kod zubara bez previ\u0161e pitanja dobiti lokalnu anesteziju ili osnovne informacije o svojem stanju i postupku koji medicinsko osoblje obavlja na nama, u ginekologiji, grani medicine posve\u0107eno \u017eenama i specifi\u010dno \u017eenskim zdravstvenim “problemima”\u00a0\u2013 nema ni govora o tome. Mo\u017eemo po\u010deti ve\u0107 sa samim instrumentima koji su potpuno neprilago\u0111eni \u017eenama i pretpostavljaju da su sve \u017eene iste.<\/p>\n

Tako su u Hrvatskoj sva rodili\u0161ta obdarena statusom “prijatelja djece”, ali se \u010dini da ih je malo koji su prijatelji majki, a kamoli \u017eena op\u0107enito. Simptomati\u010dna je stoga bila reakcija na ispovijed Nin\u010devi\u0107 Lesandri\u0107 \u2013 mu\u0161karac kojemu je neugodno jer je to privatna stvar i lije\u010dnik koji \u0161titi svoju struku na \u0161tetu iste te struke i pacijenata. Potpuno je zapravo nebitno je li Jandrokovi\u0107u neugodno ili ne \u2013 nikome od nas s ne\u0161to empatije nije bilo ugodno slu\u0161ati Mostovu zastupnicu \u2013 jer to nije privatno pitanje ve\u0107 sustavni problem proiza\u0161ao iz ekonomskih imperativa. Dok se nekada gledalo na \u017eenska tijela kao ne\u0161to \u0161to se samo doga\u0111a \u017eenama, danas ne moramo pristati na to. Isto kao \u0161to ne moramo odgovarati na argumente poput: “a kako su \u017eene nekada…” \u2013 \u0160to? \u2013 Imale po 15-20 trudno\u0107a tijekom \u017eivota i po 10 poroda koji bi ih li\u0161ile \u017eivota ili ga ozbiljno ugrozili?<\/p>\n

Danas nije dovoljno da pre\u017eivimo ginekolo\u0161ku struku, ve\u0107 i da imamo \u0161to manje posljedica po svoje seksualno, psihi\u010dko i reproduktivno zdravlje nakon poroda. U kona\u010dnici, \u017eene se ne smije tretirati kao da su na poro\u0111ajnoj teku\u0107oj traci i suosje\u0107ati s njima u tolikoj mjeri \u0161to na\u017ealost nisu rodile malog Hrvata\/Hrvaticu kao \u0161to je to u\u010dinio Kujund\u017ei\u0107 \u2013 ne znaju\u0107i uop\u0107e koliko je visoka stopa spontanog poba\u010daja u prvim mjesecima trudno\u0107e. Zadovoljavaju\u0107i odgovor na pitanje \u0161to \u0107e nam se dogoditi na poro\u0111aju, pogotovo ne iz lije\u010dni\u010dkih usta, vi\u0161e nije ono \u0161to je moja prababa rekla svojoj jedinoj k\u0107erki: “Il’ \u0107e\u0161 rodit’, il’ \u0107e ti o\u010di ispast’.” Nema ni\u010dega tajnovitoga i neizbje\u017enoga \u0161to se ti\u010de \u017eenskoga tijela, pa ni ra\u0111anja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sjedile smo u krugu na me\u0111unarodnoj feministi\u010dkoj konferenciji i napeto i\u0161\u010dekivale prijevod rije\u010di brazilske aktivistkinje. One me\u0111u nama koje donekle mogu razumjeti portugalski nadale su se da \u0107e se re\u010deno mo\u017eda magi\u010dno promijeniti u prijevodu…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":25588,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[102],"class_list":["post-25585","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25585","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25585"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25585\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25600,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25585\/revisions\/25600"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25588"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25585"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25585"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25585"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25585"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25585"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25585"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25585"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}