{"id":25539,"date":"2018-11-05T07:00:53","date_gmt":"2018-11-05T06:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25539"},"modified":"2021-02-25T10:51:06","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:06","slug":"novi-plinski-zakon-u-rumunjskoj-poraz-politicke-klase","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25539","title":{"rendered":"Novi plinski zakon u Rumunjskoj: poraz politi\u010dke klase"},"content":{"rendered":"

Novi zakon o eksploataciji plina u Rumunjskoj dovest \u0107e do dru\u0161tvene realizacije nu\u017ene logi\u010dke gre\u0161ke liberalizacije tr\u017ei\u0161ta: pove\u0107at \u0107e se doma\u0107i izvoz plina na zapad te istovremeno pove\u0107ati njegov uvoz iz Rusije. Razlike u cijenama nastale ovim procesom pla\u0107at \u0107e se preko potro\u0161a\u010dkih ra\u010duna.<\/strong><\/p>\n

Rumunjski parlament izglasao je 24. listopada zakon kojim je ure\u0111en fiskalni okvir eksploatacije plina iz Crnog mora. Zakon ide na ruku plinskim kompanijama kojima \u0107e, nakon pla\u0107anja naknada za kori\u0161tenje i poreza na dobit, pripasti 56 posto ukupnog profita. U uobi\u010dajenoj praksi, dr\u017eavama pripada izme\u0111u 60 i 80 posto ukupnog profita, ali ne i Rumunjskoj. Aktualni omjeri dogovoreni su nakon dugotrajnih pregovora i \u017eestokog lobiranja plinskih kompanija. Kao uvertira dono\u0161enju zakona poslu\u017eila je u\u017earena ljetna rasprava nakon koje je rumunjski predsjednik odbio prvu verziju zakona. Mije\u0161anjem lokalne politike i geopolitike dobili smo tako obrise jedne od najzanimljivijih pri\u010da u regiji.<\/p>\n

Prema procjenama, u Crnom moru nalazi se 200 milijardi kubi\u010dnih metara plina, a studije kojima se opravdalo dono\u0161enje zakona ra\u010dunale su na eksploataciju 115 milijardi kubi\u010dnih metara plina. Na kraju dana, rumunjska dr\u017eava dobit \u0107e 5 milijardi eura od naknada za kori\u0161tenje i oko 9 milijardi eura oporezivanjem dobiti. S druge strane, kompanije \u0107e dobiti oko 18 milijardi dolara. Tako\u0111er, stavke ugovora ne mogu se mijenjati idu\u0107ih 30 godina.<\/p>\n

Vladaju\u0107a koalicija predstavila je dono\u0161enje zakona kao svoju pobjedu, iako je on o\u010digledno donesen na \u0161tetu rumunjske dr\u017eave. Liviu Dragnea, vo\u0111a PSD-a (Socijaldemokratske partije), iskoristio je ovu priliku da predstavi samog sebe kao gorljivog branitelja rumunjskih interesa pred naletima pohlepnih korporacija. Ostali politi\u010dari i komentatori iskoristili su priliku za vlastitu nacionalisti\u010dku i suverenisti\u010dku afirmaciju unutar brojnih pojedina\u010dnih verzija refrena “Rumunjska na prvom mjestu”. Na drugom kraju politi\u010dkog spektra, opozicijski politi\u010dari, posebno oni iz Unije za spas Rumunjske (USR), izra\u017eavali su bojazan da \u0107e investitori izgubiti motivaciju ako porezne stope budu previsoke. Posrijedi je bila neobi\u010dna inverzija situacije iz 2013. godine – tada je PSD otvoreno podr\u017eavao davanje rudnika zlata u mjestu Rosia Montana u koncesiju jednoj kanadskoj firmi, dok su ljudi koji su danas \u010dlanovi USR-a prosvjedovali na ulicama pod sloganom “korporacije ne pi\u0161u zakone”.<\/p>\n

Fiskalni okvir eksploatacije<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to je to obi\u010dno slu\u010daj, paradiranje obje strane samo je zamaglilo \u0161iru sliku. Prije svega, zakon je samo odredio fiskalni okvir eksploatacije. Iako su povoljniji uvjeti mogli biti ispregovarani, manevarski prostor bio je sku\u010den u startu. Naime, vlada koju je predvodio Calin Popescu Tariceanu, danas, uz Dragneu, drugi vo\u0111a vladaju\u0107e koalicije, promijenila je 2008. zakon kako bi se koncesija na plin mogla dodijeliti skupini plinskih kompanija: u prvom redu Lukoilu, OMV-u, Exxonu, Carlyleu. Te kompanije imaju pravo na prospekciju nalazi\u0161ta i crpljenje plina. Osim toga, kao \u0161to je primijetio novinar Lucian Davidescu, studija koju je za tada\u0161nju vladu provela tvrtka Deloitte postala je temelj vladinim stru\u010dnjacima za izradu financijskih projekcija povezanih sa zakonom. Studija je, me\u0111utim, o\u010digledno naklonjena interesima kompanija.<\/p>\n

Kako sada stvari stoje, rumunjska dr\u017eava – u teoriji vlasnik plina u Crnom moru – nema kontrolu nad prodajom tog plina, njegovih cijena i tr\u017ei\u0161ta. Jedan od najkontroverznijih dijelova zakona odnosi se na obavezu da kompanije 50 posto plina prodaju u Rumunjskoj, uz nadu da \u0107e takav upliv plina na doma\u0107e tr\u017ei\u0161te sniziti njegovu cijenu. Danas Rumunjska kupuje plin po nekim od najvi\u0161ih cijena u Europi, \u0161to je posljedica liberalizacije tr\u017ei\u0161ta u posljednjih nekoliko godina. Me\u0111utim, kao \u0161to tvrdi ekonomski analiti\u010dar Ilie Serbanescu, spomenuti plan nema previ\u0161e smisla. Rumunjska ionako 90 posto potro\u0161nje plina pokriva s doma\u0107im plinom, a ostatak se uvozi iz Rusije. Drugim rije\u010dima, posebne potra\u017enje za plinom u na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu nema, pogotovo jer se njegova potro\u0161nja u posljednje vrijeme drasti\u010dno smanjila. Sistemsko uni\u0161tavanje petrokemijske industrije i srodnih industrija ovisnih o plinu nakon 1989. godine dovelo je do paradoksalne situacije u kojoj je potro\u0161nja plina u ku\u0107anstvima ve\u0107a nego u industrijskoj proizvodnji. Na koncu, rije\u010d je o dr\u017eavi u kojoj svako tre\u0107e ku\u0107anstvo posjeduje plinski priklju\u010dak, \u0161to je brojka koja je, o\u010dekivano, debelo ispod europskog prosjeka. Stoga \u0107e ve\u0107ina plina iz Crnog mora biti plasirana na druga europska tr\u017ei\u0161ta, najvjerojatnije na austrijsko i njema\u010dko. Tako \u0107e se smanjiti ovisnost tih tr\u017ei\u0161ta o uvoznom ruskom plinu, a kompanije koje \u0107e plin isporu\u010divati, poput OMV-a, ostvarivat \u0107e visoke profite. OMV, u stvari, ve\u0107 planira izgradnju plinovoda od Crnog mora do Austrije (BRUA), a njegov \u0107e se tok pru\u017eati paralelno s tokom Transgazova plinovoda koji je u vlasni\u0161tvu dr\u017eave. Da stvar bude gore, rumunjska dr\u017eava morat \u0107e pokrenuti postupak izvla\u0161tenja protiv gra\u0111ana \u010dija se zemlja nalazi na ruti budu\u0107eg plinovoda.<\/p>\n

Apsurdna situacija<\/strong><\/p>\n

U doma\u0107em kontekstu cijela pri\u010da promatrana je kroz optiku teku\u0107e politi\u010dke situacije. Dragnea je optu\u017een da je izglasavanjem zakona \u017eelio kupiti naklonost zapadnoeuropskih dr\u017eava kojima se pak nije svidjela njegova izmjena anti-korupcijskih zakona. Ali ulozi su o\u010dito puno ve\u0107i. Plin iz Crnog mora omogu\u0107it \u0107e OMV-u da postane va\u017ean regionalni igra\u010d koji \u0107e umanjiti utjecaj Rusije i Gazproma, glavnih distributera plina u Europi, kao i njihovu mo\u0107 koja proizlazi iz takve privilegirane pozicije. Geopoliti\u010dke implikacije eksploatacije plina u Crnom moru su neupitne, iako ih jo\u0161 uvijek nije mogu\u0107e jasno razabrati.<\/p>\n

Ovo regionalno “obaranje ruku” ima svoju visoku cijenu, a ra\u010dun ve\u0107 pla\u0107aju rumunjski potro\u0161a\u010di. Iako nominalno posjeduje 200 milijardi kubi\u010dnih metara plina, Rumunjska plin mora ili uvoziti iz Rusije ili kupovati od kompanija kojima je dodijeljena koncesija. Prema procjenama, u razdoblju trajanja ugovora doma\u0107i \u0107e se resursi plina smanjiti a uvoz pove\u0107ati. Budu\u0107i da u ugovoru nema posebne odredbe koja bi tako ne\u0161to sprije\u010dila, rumunjska dr\u017eava na tr\u017ei\u0161tu \u0107e kupovati vlastiti plin po cijenama na koje ne\u0107e mo\u0107i utjecati. U tom je smislu slaba utjeha da \u0107e maleni postotak profita putem oporezivanja zavr\u0161iti u dr\u017eavnoj blagajni.<\/p>\n

Postupci slabih i poslu\u0161nih politi\u010dara, osjetljivih na prohtjeve krupnog kapitala i korporacija, omogu\u0107ili su ovu apsurdnu situaciju. To je barem jasno, u pitanju je klju\u010dna tranzicijska pri\u010da u Isto\u010dnoj Europi: “otvaranje” nekada\u0161njih komunisti\u010dkih dr\u017eava izvela je lokalna politi\u010dka klasa sa specifi\u010dnim interesima u tom “otvaranju”. Privatizacija Petroma, naftne i plinske dr\u017eavne kompanije, dobar je primjer \u0161irih procesa koji su u posljednja tri desetlje\u0107a oblikovali neoliberalnu putanju cijele regije. Koncesije i nejednaki uvjeti logi\u010dni su produ\u017eetak te “akumulacije kroz razvla\u0161tenje”.<\/p>\n

Sumrak ideja<\/b><\/p>\n

Ali u svemu ovome klju\u010dnu ulogu imat \u0107e i Europska unija. Pritisak da se pristup i eksploatacija prirodnih resursa eksternalizira i liberalizira bio je jedan od uvjeta pristupanja EU-u. Liberalizacija cijena energije i plina, iako odra\u0111ena u nekoliko faza, tako\u0111er je bila dijelom pristupnog paketa. Osim toga, EU svojim ustrojem poti\u010de projekte velikih konglomerata poput OMV-a, jer dr\u017eavama eksplicitno zabranjuje sklapanje preferencijalnih sporazuma oko cijena i distribucije. Dr\u017eave su tako prisiljene okrenuti se izvozu, a ne razvoju doma\u0107ih industrija, dok se tro\u0161kovi izgradnje plinovoda pokrivaju preko ra\u010duna potro\u0161a\u010da.<\/p>\n

Dok god unutar EU ograni\u010denja dr\u017eave ne budu doista mogle kontrolirati resurse i tako financirati razvojne projekte, situacije poput ove u Crnom moru uvijek \u0107e se razvijati u prilog velikih kompanija i na \u0161tetu potro\u0161a\u010da. Tako\u0111er, me\u0111u lokalnim desni\u010darskim skupinama zahtjevi za nacionalnom suvereno\u0161\u0107u bit \u0107e sve \u017ee\u0161\u0107i. Nije slu\u010dajno da Norve\u0161ka nije \u010dlanica EU – u tom slu\u010daju od svojih rezerva plina i nafte imala bi malo koristi. Ali dr\u017eave na periferiji, poput Rumunjske, ne mogu si priu\u0161titi takav luksuz.<\/p>\n

U takvom kontekstu mogu\u0107e je nadati se samo mrvicama. Etablirana politi\u010dka klasa nije bila jedina koja je prihvatila takvu defetisti\u010dku poziciju u izglasavanju zakona. Isto vrijedi i za Demos, rastu\u0107u ljevi\u010darsku stranku. Njihovo rje\u0161enje? Trebalo je samo povisiti naknade za kori\u0161tenje, a ne pristati na jadne uvjete na koje je pristao Dragnea. Taj prigovor, me\u0111utim, ne odnosi se na sistemske mehanizme i samo cijelu situaciju \u010dini jo\u0161 zbunjuju\u0107om. Ve\u0107i porezi nisu uvijek pravo rje\u0161enje, iako se \u010dini da su zahtjevi za ve\u0107im oporezivanjem u posljednje vrijeme svugdje postali mantrom ljevice. U ovom slu\u010daju pravo lijevo rje\u0161enje bilo bi sljede\u0107e: dr\u017eava bi jednostavno morala preuzeti kontrolu nad resursima plina tako \u0161to bi isti plin crpile kompanije u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. Ako to zna\u010di sukob s Briselom – neka. Rumunjska danas ima jednu od najve\u0107ih rezervi plina u Europi, a to ba\u0161 i nije najlo\u0161iji pregovara\u010dki kapital s kojim mo\u017eete raspolagati.<\/p>\n

U ovom trenutku, me\u0111utim, lokalna ljevica nije u stanju iza\u0107i iz okvira establi\u0161menta ili dobaciti dalje od skromne socijaldemokratske perspektive. To je i frustriraju\u0107e i opasno. Ideje koje bi legitimno trebale biti lijeve – poput zahtjeva za ve\u0107im utjecajem dr\u017eave, posebno kada je rije\u010d o prirodnim resursima – na povr\u0161ini se u perverznom obliku pojavljuju u desni\u010darskim krugovima li\u0161enima libertarijanskih impulsa iz neoliberalne ere \u010diji je neuspjeh rezultirao novim samopouzdanjem desnice.\u00a0S ekonomskim nacionalizmom i protekcionizmom kao glavnim novim modama u gradu, ne\u0107e biti \u010dudno kada frustracije oko rezerva plina u Crnom moru samo jo\u0161 ja\u010de raspire lokalnu desni\u010darsku vatru.<\/p>\n

S engleskog preveo Matko Brusa\u010d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rumunjski parlament izglasao je 24. listopada zakon kojim je ure\u0111en fiskalni okvir eksploatacije plina iz Crnog mora…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":25541,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128],"theme":[457],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-25539","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","theme-klima","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25539","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25539"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25539\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25544,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25539\/revisions\/25544"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25541"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25539"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25539"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25539"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25539"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25539"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25539"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25539"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}