{"id":25514,"date":"2018-10-30T13:59:53","date_gmt":"2018-10-30T12:59:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25514"},"modified":"2018-10-30T14:20:23","modified_gmt":"2018-10-30T13:20:23","slug":"masakr-vrsta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25514","title":{"rendered":"Masakr vrsta"},"content":{"rendered":"<p>Populacije gotovo svih kralje\u017enjaka smanjene su za 60 posto u periodu od 1970. do 2014. i to zbog ljudske djelatnosti, upozorava <a href=\"https:\/\/www.worldwildlife.org\/pages\/living-planet-report-2018\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">World Wildlife Fund<\/a>.<\/p>\n<p>Na\u010din na koji se ljudi u suvremenim dru\u0161tvima hrane, koriste goriva i sustav financija pogurnulo je planetarne resurse do samog ruba opstanka civilizacije. Dosada\u0161nja organizacija globalne ekonomije primarni je razlog tome, stoji u Izvje\u0161taju &#8220;\u017divi planet&#8221; WWF-a za 2018. godinu objavljenom u utorak 30. oktobra.<\/p>\n<p>Globalne populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova opala je u prosjeku za 60 posto u posljednjih 40 godina. Najvi\u0161e su stradale slatkovodne vrste. Pedeset i devet znanstvenika diljem svijeta koji sura\u0111uju na izvje\u0161taju \u017divi planet pratilo je kroz posljednjih 40 godina 16.704 populacija od ukupno 4005 vrsta kralje\u017enjaka. Jezera, rijeke i mo\u010dvare najpogo\u0111enije su pretjeranom eksploatacijom te se u tim ekosustavima situacija i dalje rapidno pogor\u0161ava. \u010cak 83 posto slatkovodnih populacija kontinuirano od 1970-ih gubi na brojnosti, &#8220;vratolomnom&#8221; brzinom, <a href=\"https:\/\/www.euractiv.com\/section\/energy-environment\/news\/60-of-living-species-under-threat-due-to-human-activity-warns-wwf\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">prenosi Euractiv<\/a>.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/environment\/2018\/oct\/30\/humanity-wiped-out-animals-since-1970-major-report-finds\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Guardian<\/a> jo\u0161 prenosi kako je poseban problem \u0161to se taj proces ubrzava. Naime jo\u0161 prije samo 4 godine populacije svih ovih vrsta smanjivale su se brzinom od 52 posto. Porast od 8 posto u samo 4 godine ogroman je gubitak u \u017eivotinjskim populacijama.<\/p>\n<p><strong>Nu\u017ena integracija ekolo\u0161kih i ekonomskih politika<\/strong><\/p>\n<p>Zaga\u0111enje okoli\u0161a uzrokovano ljudskom djelatno\u0161\u0107u, izgradnjom brana i ogromnom potra\u017enjom za pitkom vodom, onom za navodnjavanje te za hidroelektrane neki su od uzroka poreme\u0107aja u ekosustavima. Za razliku od problema izvla\u010denja stakleni\u010dkih plinova iz atmosfere, ova su pitanja ne\u0161to lak\u0161e rje\u0161iva. Stoga je bitno imati adekvatno razra\u0111ene politike. Me\u0111utim, politike koje donosi Europska unija nisu toliko progresivne koliko su svaki put razvikane.<\/p>\n<p>S obzirom na to da je u procesu fino nijansiranje Europske direktive o vodama (EU Water Framework Directive), a pou\u010deni prethodnim iskustvima, WWF je odmah lansirao kampanju #ProtectWater jer iako je u svom trenutnom obliku ova direktiva &#8220;jedna od najprogresivnijih koje je EU ikad donijela&#8221;, u WWF-u se boje da \u0107e tokom &#8220;nijansiranja&#8221; zbog raznih pritisaka Direktiva izgubiti o\u0161tricu i progresivnost.<\/p>\n<p>Za kompromisne politike jednostavno nema vi\u0161e vremena.<\/p>\n<p>WWF od EU tra\u017ei da uvrsti klimu i biodiverzitet u sve svoje ekonomske politike, posebno poljoprivredu, infrastrukturni razvoj te klimu i energetiku. Nestanak ovih \u017eivotinja gubitak je sam po sebi, dodatno uve\u0107an za naru\u0161ene ekosisteme, no u kona\u010dnici ima i nesagledive posljedice po civilizaciju ukupno.<\/p>\n<p>&#8220;Mjese\u010darimo prema rubu litice. Da se kojim slu\u010dajem radi o 60 postotnom nestanku ljudske civilizacije, zna\u010dilo bi to ispra\u017enjenje kontinente: Sjevernu i Ju\u017enu Ameriku, Afriku, Europu, Kinu i Oceaniju.&#8221; Kazao je to Mike Barret izvr\u0161ni direktor znanosti i konzervacije pri WWF-u. Za Euractiv zaklju\u010div\u0161i kako je upravo to razmjer \u0161tete koju smo mi napravili.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Populacije gotovo svih kralje\u017enjaka smanjene su za 60 posto u periodu od 1970. do 2014. i to zbog ljudske djelatnosti, upozorava World Wildlife Fund. Na\u010din na koji se ljudi u suvremenim dru\u0161tvima hrane, koriste goriva i sustav financija pogurnulo je planetarne resurse do samog ruba opstanka civilizacije. Dosada\u0161nja organizacija globalne ekonomije primarni je razlog tome, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":25516,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,371,182],"theme":[457,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-25514","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-klima","tag-okolis","theme-klima","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25514","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25514"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25514\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25521,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25514\/revisions\/25521"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25516"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25514"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25514"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25514"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25514"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25514"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25514"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25514"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}