{"id":25497,"date":"2018-10-31T07:00:55","date_gmt":"2018-10-31T06:00:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25497"},"modified":"2021-02-25T10:51:07","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:07","slug":"novosadski-urbicid","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25497","title":{"rendered":"Novosadski urbicid"},"content":{"rendered":"<p><strong>Drugi najve\u0107i grad u Srbiji na prvi pogled raste i razvija se, za razliku od mnogih drugih u regionu. No iza tog rasta krije se sistematska devastacija i grada i perspektiva njegovih stanovnika za kvalitetan \u017eivot.<\/strong><\/p>\n<p>Novi Sad je grad koji je od raspada Jugoslavije do danas, tokom socijanih procesa koji se naj\u010de\u0161\u0107e nazivaju &#8220;tranzicijom&#8221;, a vrlo retko nacionalisti\u010dkom kontrarevolucijom i restauracijom kapitalizma, do\u017eiveo verovatno najdrasti\u010dnije demografske promene na ovom prostoru. Grad se nakon po\u010detka ratnih dejstava 1991. suo\u010dio sa velikim prilivom stanovni\u0161tva iz ratom zahva\u0107enih prostora biv\u0161e dr\u017eave. Novi Sad je i veliki univerzitetski centar kojem gravitira populacija iz ostatka Vojvodine, ali i u\u017ee Srbije, pa \u010dak i susednih zemalja nastalih raspadom Jugoslavije. Osim toga, razvojem digitalne ekonomije ovaj grad je postao i centrom ovda\u0161nje IT industrije (koju, uzgred, srpska vlada namerava da uni\u0161ti davanjem dr\u017eavnih <a href=\"http:\/\/www.021.rs\/story\/Novi-Sad\/Vesti\/184861\/Subvencija-drzave-Continentalu-od-95-miliona-evra-noz-u-ledja-novosadskom-IT-sektoru.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">subvencija<\/a> nema\u010dkom IT gigantu &#8220;Continentalu&#8221; koji svoje predstavni\u0161tvo otvara upravo u Novom Sadu). Ovo su osnovni razlozi zbog kojih je Novi Sad jedna od retkih op\u0161tina u Srbiji koje bele\u017ee pozitivan prirodni prira\u0161taj. Prema popisu stanovni\u0161tva iz 1991. godine u gradu je \u017eivelo oko 180 000 ljudi, dok je na popisu iz 2011. broj Novosa\u0111ana <a href=\"http:\/\/www.ravnica.info\/clanak.php?r=br-11315\/Prvi-rezultati-Popisa-stanovni%C5%A1tva-2011-Novi-Sad-Ka%C4%87-Budisava-Kovilj.html#.W9A3dWgzaUk\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">narastao<\/a> na blizu 360.000 u \u0161irem gradskom podru\u010dju.<\/p>\n<p>Demografske promene pratila je i radikalna promena u prostoru, odnosno pove\u0107ana izgradnja stambenih zgrada u onim delovima grada u kom su prethodno bile skoncentrisane uglavnom porodi\u010dne ku\u0107e. Iako je Novi Sad na svojoj ba\u010dkoj strani sme\u0161ten na nepreglednom ravni\u010darskom tlu zbog \u010dega postoji gotovo neograni\u010dena mogu\u0107nost pro\u0161irivanja gradskih granica, grad je u poslednjih 25 godina rastao unutar sebe. Razlog tome mo\u017ee se prona\u0107i u odsustvu gotovo svake regulacije u sferi urbanizma i \u010dinjenici da je cena stanova mnogo vi\u0161a unutar samog gradskog jezgra nego li na njegovim obodima. Tako urbanu sliku Novog Sada kreiraju privatni investitori sa odsustvom elementarnog arhitektonskog obrazovanja i obzira prema \u017eivotnim potrebama ljudi u sadejstvu sa duboko korumpiranim gradskim \u010delnicima. Poreklo novca investitora u dobroj meri je otkriveno <a href=\"http:\/\/www.pecat.co.rs\/2010\/01\/gradovi-su-potrosna-roba-za-politicare\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">izve\u0161tajem<\/a> ameri\u010dkog Stejt Dipartmenta o &#8220;balkanskim putevima droge&#8221; u kojem se navodi da se zna\u010dajan deo od distribucije narkotika &#8220;pere&#8221; investiranjem u stambenu gradnju, posebno na teritoriji Novog Sada.<\/p>\n<p>Slaba regulacija u ovom podru\u010dju kombinovana sa korupcijom omogu\u0107ila je privatnim investitorima da ignori\u0161u standarde modernog stanovanja grade\u0107i vi\u0161espratnice na mestima gde su prethodno bile ku\u0107e, \u0161to je dovelo do toga da su u gradu nikli \u010ditavi kvartovi kojima hroni\u010dno nedostaju parkinzi, zelene povr\u0161ine i ostala infrastruktura potrebna za dostojanstven \u017eivot. Osim \u0161to je ovim intervencijama u prostoru bitno naru\u0161ena urbana slika grada, one su i direktan uzrok promena u \u017eivotnoj sredini. Ovo potvr\u0111uje i vi\u0161egodi\u0161nje <a href=\"http:\/\/oradio.rs\/sr\/vesti\/drustvo\/aktivizam\/urbana-ostrva-toplote-ocigledan-uticaj-coveka-na-klimu-5659.html?fbclid=IwAR3NAHnVTK2PTv5tkBbJHWEVYFnRlX7brNw_12AaxP7dU9ZluWmAvDEwa40\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">istra\u017eivanje<\/a> tzv. toplotnih ostrva u gradu koje je sproveo profesor Stevan Savi\u0107 sa novosadskog Prirodno-matemati\u010dkog fakulteta. Njegovo istra\u017eivanje je potvrdilo hipotezu da su najtopliji delovi Novog Sada upravo oni koji su bili izlo\u017eeni najdrasti\u010dnijim arhitektonskim promenama u potonje dve decenije, \u0161to govori da postoji direktna korelacija izme\u0111u &#8220;betonizacije&#8221; prostora i promena na mikro nivou koje ostavljaju direktne posledice po zdravlje ljudi.<\/p>\n<p><strong>Radikalske avanture<\/strong><\/p>\n<p>U devastaciji Novog Sada u\u010destvovale su sve gradske vlasti od po\u010detka vi\u0161estrana\u010dja do danas. Me\u0111utim, prva faza ovog procesa je svoj kre\u0161endo imala u periodu od 2004. do 2008. godine kada je na \u010delu grada bila Srpska radikalna stranka u koaliciji sa Demokratskom strankom Srbije i Socijalisti\u010dkom partijom Srbije. Ovaj period se poklapao i sa izda\u0161nim davanjem bankarskih stambenih kredita \u0161to je zna\u010dajno uticalo na ubrzanu izgradnju novih stanova. Ono \u0161to je najzna\u010dajnije obele\u017eilo period radikalskog upravljanja gradom, bio je <a href=\"http:\/\/www.021.rs\/story\/Novi-Sad\/Vesti\/155280\/Decenija-agonije-ATP-Vojvodina.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">slu\u010daj<\/a> autobuske stanice. Naime, tada\u0161nji finansijer radikala u Novom Sadu, Ilija Devi\u0107, kupio je prevozni\u010dko preduze\u0107e ATP Vojvodina i sa partnerima u gradskoj vlasti dogovorio izgradnju nove me\u0111umesne autobuske stanice. Ovaj dogovor je podrazumevao preusmeravanje kompletnog me\u0111ugradskog autobuskog saobra\u0107aja na novu lokaciju koja je prili\u010dno udaljena od gradskog jezgra, te zatvaranje postoje\u0107e autobuske stanice i otpu\u0161tanje njenih zaposlenika.<\/p>\n<p>Suo\u010dena sa \u0161trajkom radnika koje je trebalo da izbaci na ulicu i pritiskom javnosti, gradska vlast na \u010delu sa gradona\u010delnicom Majom Gojkovi\u0107 odlu\u010dila je da ipak &#8220;pusti niz vodu&#8221; svog partnera Devi\u0107a i raskine ugovor koji je sa njim sklopila. Me\u0111utim, ATP Vojvodina je 2007. ve\u0107 sagradila novu autobusku stanicu koja do dana dana\u0161njeg nije stavljena u upotrebu. Tako i danas u Novom Sadu postoji gotovo nova i moderna autobuska stanica kao spomenik radikalskoj pameti i po\u0161tenju, dok su odgovorni za ovu epohalnu svinjariju \u2013 tada\u0161nja gradona\u010delnica Maja Gojkovi\u0107 i direktor Zavoda za izgradnju grada Igor Mirovi\u0107 \u2013 u me\u0111uvremenu napredovali do polo\u017eaja predsednice Skup\u0161tine Srbije, odnosno vojvo\u0111anskog premijera. Sa druge strane, grad Novi Sad je ovu radikalsku avanturu debelo <a href=\"https:\/\/www.kurir.rs\/vesti\/politika\/2084453\/afera-atp-vojvodina-gradani-platili-majin-dug-od-cak-390-miliona\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">platio<\/a>, slu\u010daj je zavr\u0161io na sudu u Strazburu, a preduze\u0107e ATP Vojvodina se nalazi pred <a href=\"https:\/\/www.ekapija.com\/news\/2132396\/ponovo-na-prodaju-deo-autobuske-stanice-atp-vojvodina-u-novom-sadu-pocetna\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">ste\u010dajem<\/a>.<\/p>\n<p>Dalja urbanisti\u010dka devastacija Novog Sada privremeno je zaustavljena globalnom ekonomskom krizom 2008. godine, kada izgradnja gotovo u potpunosti staje. Konsolidaciju finansijskog sektora kapitala i ponovnu mogu\u0107nost povoljnijeg izdavanja bankarskih stambenih kredita grad je do\u010dekao sa drugom inkarnacijom radikala u vidu Srpske napredne stranke na svom \u010delu. Po dosada\u0161njem razvoju situacije, postoje\u0107a gradska garnitura &#8220;reformisanih radikala&#8221; preti da nadma\u0161i arhitektonske poduhvate svojih prethodnika. Drugi talas urbane devastacije Novog Sada je mnogo vidljiviji od prethodnog jer je preostali slobodni gra\u0111evinski prostor sada znatno su\u017eeniji nego u pro\u0161losti, \u0161to ostavlja jo\u0161 ve\u0107e posledice na \u017eivot i zdravlje gra\u0111ana. U njemu se svakako izdvaja <a href=\"http:\/\/www.021.rs\/story\/Novi-Sad\/Vesti\/198309\/Kuda-plovi-Promenada.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">slu\u010daj<\/a> tr\u017enog centra &#8220;Promenada&#8221; koji sasvim izvesno preti da ugrozi infrastrukturno funkcionisanje i izazove potpuni kolaps u svakodnevnom \u017eivotu grada. Mastodontski objekat koji se gradi na jednoj od najatraktivnijih gradskih lokacija, izme\u0111u objekata identi\u010dne namene \u2013 <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25399\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Spensa<\/a> i Merkatora \u2013 u sebi sadr\u017ei strukturni feler.<\/p>\n<p><strong>Nacionalisti\u010dka oblanda<\/strong><\/p>\n<p>Ono \u0161to se pri\u010dalo po gradu od po\u010detka izgradnje ovog objekta, dobilo je svoju slu\u017ebenu potvrdu javnim istupom Lige socijaldemokrata Vojvodine, manjeg partnera u gradskoj vlasti koji upravlja gradskim vodovodom. Oni su saop\u0161tili da se od po\u010detka izgradnje ovog objekta iz njegovih temelja izbacuje oko 100 litara podzemnih voda u sekundi u gradsku kanalizaciju. Razlog tome je \u0161to se prilikom izgradnje temelja &#8220;Promenade&#8221; investitor odlu\u010dio na daleko jeftiniju varijantu ne po\u0161tuju\u0107i mo\u010dvarnu strukturu zemlji\u0161ta na kom se objekat nalazi. Zbog toga su vrlo izvesne poplave u gradu prilikom svake ozbiljnije ki\u0161e, a prema <a href=\"http:\/\/www.021.rs\/story\/Novi-Sad\/Vesti\/197006\/Burno-zbog-Promenade-Poziva-se-na-ostavke-samoorganizovanje-zabranu-pocetka-rada.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">tvrdnjama<\/a> LSV-a potencijalno su ugro\u017eene i zgrade u obli\u017enjem novosadskom kvartu Liman \u010diji temelji mogu biti potkopani tokom godina.<\/p>\n<p>Skoro trodecenijskim iskustvom \u017eivljenja u &#8220;tr\u017ei\u0161noj ekonomiji&#8221; gra\u0111ani Novog Sada u svakodnevnom \u017eivotu dobijaju jasne primere kako funkcioni\u0161e urbana politika vo\u0111ena isklju\u010divo privatnim interesima vlasnika kapitala. Pre toga, u periodu od zavr\u0161etka Drugog svetskog rata do raspada SFR Jugoslavije mogli su videti primere urbane politike koja je bila vo\u0111ena potrebama ljudi. Novi Sad je tada dobio formu modernog grada sa ure\u0111enom infrastrukturom i dobro isplaniranim blokovima zgrada koji ispunjavaju ve\u0107inu standarda dostojanstvenog \u017eivljenja. Ono \u0161to je najo\u010diglednije jeste da nacionalizam (u na\u0161em slu\u010daju \u010detni\u0161tvo) kao ideolo\u0161ka oblanda kapitalisti\u010dkih odnosa i op\u0161te korupcije nije u stanju da obezbedi elementarne pretpostavke funkcionisanja dru\u0161tva. On jednostavno upropasti svaki segment socijalnog \u017eivota svetonazorom sitnog prevaranta \u010dije je osnovno \u017eivotno opredeljenje da prevari danas ne misle\u0107i na to \u0161ta \u0107e biti sutra.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Novi Sad je grad koji je od raspada Jugoslavije do danas, tokom socijanih procesa koji se naj\u010de\u0161\u0107e nazivaju &#8220;tranzicijom&#8221;, a vrlo retko nacionalisti\u010dkom kontrarevolucijom i restauracijom kapitalizma, do\u017eiveo verovatno najdrasti\u010dnije demografske promene na ovom prostoru&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":25499,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[34],"theme":[455],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[139],"class_list":["post-25497","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-tranzicija","theme-rad","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25497","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25497"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25497\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25528,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25497\/revisions\/25528"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25499"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25497"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25497"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25497"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25497"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25497"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25497"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25497"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}