{"id":25486,"date":"2018-10-29T14:13:20","date_gmt":"2018-10-29T13:13:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25486"},"modified":"2018-10-29T14:15:12","modified_gmt":"2018-10-29T13:15:12","slug":"od-sjece-suma-do-erozije-tla-i-nekontroliranih-poplava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25486","title":{"rendered":"Od sje\u010de \u0161uma do erozije tla i nekontroliranih poplava"},"content":{"rendered":"

Na Balkanu postoji veliko nerazumijevanje izme\u0111u \u0161umara i zainteresirane javnosti. Dok potonja redovno, ve\u0107 du\u017ei niz godina upozorava da su \u0161umari van kontrole te sijeku i ono \u0161to treba, i ono \u0161to ne treba, kao i da je sje\u010da \u0161uma van kontrole \u0161umara, ovi prvi u pravilu patroniziraju javnost obja\u0161njavaju\u0107i nam kako “od stabala ne vidimo \u0161umu”.<\/p>\n

Primarno se taj prigovor odnosi na manjak stru\u010dnih znanja laika, odnosno zainteresirane javnosti. \u0160umari pritom \u010desto u nas neznalice svrstavaju i ekolo\u0161ke udruge, \u0161to je posebno zanimljivo jer im se time argument o tome tko od stabala ne vidi \u0161umu odbija o glavu; budu\u0107i da su \u0161umari ti koji zanemaruju za\u0161titni\u010dke funkcije koje \u0161ume imaju u \u0161irem kontekstu ravnote\u017ee ekolo\u0161kih sustava.<\/p>\n

Bilo da je rije\u010d o Potkornjaku u Hrvatskoj, o nekontroliranoj i nereguliranoj sje\u010di \u0161uma u BiH ili o drvetu kao ogrjevnom sredstvu \u010dijim se udjelom u obnovljivim izvorima energije posebno hvali laik i srpski predsjednik Aleksandar Vu\u010di\u0107, gdje bilo da bilo, neracionalan tretman \u0161uma na Balkanu posljednjih godina je sve samo ne \u0161umarski problem. To je industrijski problem \u2013 jer izvozimo sirovine bez dodane vrijednosti i kupujemo gotove proizvode od vlastitih \u0161uma po znatno vi\u0161im cijenama (npr. poznati hrvatski primjeri su slavonska hrastovina i pra\u0161uma \u0160tirova\u010da \u010dija se drva prodaju talijanskoj industriji namje\u0161taja ili sjevernim industrijama za parkete i laminate). Time si oduzimamo radna mjesta i za visokoobrazovane produkt dizajnere, za stolare i drugu radnu snagu.<\/p>\n

Skupo i ne svugdje dostupno centralno grijanje uzrok je sve ve\u0107oj eksploataciji drveta u Srbiji kao ogrjevnog resursa. Dr\u017eava to dopu\u0161ta jer nema osmi\u0161ljenu alternativu. Srbija si tako\u0111er radi medve\u0111u uslugu pribrajanjem ogrjeva na drva u obnovljive izvore energije. Ime je to kategorije za \u010diste energente koji ne ispu\u0161taju stakleni\u010dke plinove u atmosferu. Me\u0111utim, voda i drva ponekad se ubrajaju zbog friziranja statistika. No, uzrok tome nisu na\u0161e balkanske zemlje, u skladu je to naime s europskim politikama koje nismo osmislili mi, ve\u0107 su ih kao i obi\u010dno malo “prilagodile” lobisti\u010dke skupine s dovoljno sredstava da proguraju svoje zakone.<\/p>\n

Mediji ne pretjeruju<\/strong><\/p>\n

To je otprilike dru\u0161tveni kontekst u kojem je Aljazeera<\/a> pro\u0161loga tjedna objavila reporta\u017eu o stanju \u0161uma na Balkanu. Alarmantno stanje na koje upozorava taj medij nije nimalo pretjerano, ma \u0161to \u0161umari kasnije govorili. “Zbog nekontrolirane sje\u010de \u0161uma doga\u0111at \u0107e se sve \u010de\u0161\u0107e poplave, pokretati klizi\u0161ta, a proizvodnja kiseonika odavno je ugro\u017eena.”<\/p>\n

Iako je BiH s polovicom teritorija pod \u0161umama u ovom resursu najbogatija zemlja u Europi (odmah iza nje nalaze se Hrvatska i Crna Gora), ona je i “neslavni europski rekorder po ilegalnoj sje\u010di”, pi\u0161e Mladen Obrenovi\u0107 s Aljazeere, te nastavlja: “\u0161tete koje nastaju kra\u0111om drvne mase nisu velike samo u materijalnom smislu, nego takvim nesavjesnim pona\u0161anjem prema jednom od klju\u010dnih prirodnih resursa rastu i druge opasnosti \u2013 ekolo\u0161ke, sigurnosne, zdravstvene.”<\/p>\n

Problem sa \u0161umama nije \u0161to \u0107e one na Balkanu nestati. Budu\u0107i da se radi o stani\u0161tu koje je \u0161umsko po svojoj prirodi, \u0161uma \u0107e se ovdje uvijek u odre\u0111enoj mjeri regenerirati. Me\u0111utim za generacije u kojima je posje\u010deno previ\u0161e \u0161ume ve\u0107i su problem gore nabrojeni problemi poput klizi\u0161ta i tla koja ne mogu zaustaviti vodene bujice. Koncentriranje sje\u010de na male povr\u0161ine, tzv. gola sje\u010da, izazivaju pojavu povr\u0161inske erozije zemlji\u0161ta, pa onda i preduvjete za pojavu klizi\u0161ta, pi\u0161e Aljazeera.<\/p>\n

Osim toga, nekontrolirana sje\u010da, odnosno ona ilegalna, prilikom koje se ne provode za\u0161titne mjere omogu\u0107ava “namno\u017eenja \u0161tetnih insekata na ostavljenim dijelovima stabala, a \u0161to se uobi\u010dajeno radi pri provo\u0111enju redovnih planskih sje\u010da, stvara \u017eari\u0161ta za razvoj \u0161tetnih insekata odakle se oni dalje \u0161ire po \u0161umi i izazivaju ulan\u010davanje \u0161teta\u201c kazao je to za Aljazeeru Ahmet Lojo Katedre za ure\u0111ivanje \u0161uma na \u0160umarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.<\/p>\n

Kompartmentalizacija<\/strong><\/p>\n

S druge strane, koncentriranje sje\u010de na male povr\u0161ine, tzv. gola sje\u010da, izazivaju pojavu povr\u0161inske erozije zemlji\u0161ta, ali i preduvjete za pojavu klizi\u0161ta.<\/p>\n

Aljazeera posebno isti\u010de primjer planine iznad Zagreba, Medvednice gdje su zabrinuti gra\u0111ani ve\u0107 vi\u0161e puta upozoravali na nelegalne sje\u010de i lo\u0161 posao kojeg obavljaju \u0161umari. Zauzvrat \u0161umari su ponovno patronizirali javnost tvrde\u0107i da ne znamo \u0161to govorimo. Me\u0111utim, Medvednica je i ina\u010de podru\u010dje poznato po klizi\u0161tima, a Zagreb po mo\u010dvarnom i trusnom tlu, stoga ova rasprava nije nimalo irelevantna. Aljazeera tako ulazi u sukus problema koji je primarno politi\u010dki i ekonomski, a tek onda stru\u010dni problem: “Hrvatske \u0161ume sje\u010du prepu\u0161taju kooperantima koji ne uvode tzv. \u0161umski red, \u0161to zna\u010di saniranje staza uni\u0161tenih stra\u0161no te\u0161kom mehanizacijom, sakupljanje sitnog granja i stavljanja na hrpu, \u010di\u0161\u0107enje vodotokova u koju \u010dak bacaju drvenu gra\u0111u, pa su oni zakr\u010deni i voda ide posvuda \u0161to dovodi do odrona”, smatra Damir Gobec iz Planinarskog saveza Grada Zagreba.<\/p>\n

Sukus problema sa \u0161umama sli\u010dan je kao i s ostatkom ekolo\u0161kim tema. O njima se razmi\u0161lja partikularno, parcijalno, kompartmentalizirano. Ne vodi se ra\u010duna o cjelovitosti procesa, o njihovoj kauzalnosti te \u010dinjenici da disbalans u jednom podru\u010dju, mo\u017eemo ga nazvati ekolo\u0161kim, izaziva probleme u idu\u0107em \u2013 npr. poljoprivredi… Tr\u017ei\u0161no promi\u0161ljanje \u0161ume isklju\u010divo kao iskoristivog resursa svakako ote\u017eava cjeloviti pristup temi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na Balkanu postoji veliko nerazumijevanje izme\u0111u \u0161umara i zainteresirane javnosti. Dok potonja redovno, ve\u0107 du\u017ei niz godina upozorava da su \u0161umari van kontrole te sijeku i ono \u0161to treba, i ono \u0161to ne treba, kao i da je sje\u010da \u0161uma van kontrole \u0161umara, ovi prvi u pravilu patroniziraju javnost obja\u0161njavaju\u0107i nam kako “od stabala ne […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":25487,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,182],"theme":[457],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-25486","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-okolis","theme-klima","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25486","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25486"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25486\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25489,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25486\/revisions\/25489"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25487"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25486"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25486"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25486"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25486"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25486"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25486"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25486"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}