{"id":25460,"date":"2018-10-26T01:00:55","date_gmt":"2018-10-26T00:00:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25460"},"modified":"2021-02-25T10:51:09","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:09","slug":"desna-vlada-lijevog-centra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25460","title":{"rendered":"Desna vlada lijevog centra"},"content":{"rendered":"

Nova slovenska vlada se ponosno predstavlja kao vlada lijevog centra. Me\u0111utim, ako zanemarimo ustupke u socijalnoj politici, u\u010dinjene kako bi se zadobila vanjska podr\u0161ka Ljevice, malo toga \u010dini ovu vladu razli\u010ditom od prija\u0161njih desnih vlada.<\/strong><\/p>\n

Trebalo je pro\u0107i tri mjeseca od parlamentarnih izbora da vlada pod vodstvom Marjana \u0160areca prisegne u parlamentu. Njegova stranka, Lista Marjana \u0160areca (LM\u0160), zauzela je na izborima drugo mjesto po broju osvojenih mandata. \u0160arec, novajlija u slovenskoj politici na dr\u017eavnoj razini, uspio je okupiti koaliciju koju sa\u010dinjavaju socijaldemokrati, Stranka modernog centra (SMC), Stranka Alenke Bratu\u0161ek i Demokratska stranka umirovljenika Slovenije. Prisjetimo se, inicijalno su \u0160arec i spomenuti koalicijski partneri namjeravali koalirati s desnom Novom Slovenijom (NSi) \u2013 \u010dak su i njenog predsjednika Mateja Tonina bili izabrali za predsjednika parlamenta. Ipak, nakon \u0161to je NSi napustila preliminarni dogovor, LM\u0160 je bila prisiljena zapo\u010deti pregovore s Ljevicom.<\/p>\n

Nakon tvrdih pregovora, Ljevica je odlu\u010dila preuzeti ulogu vanjske podr\u0161ke manjinskoj vladi po uzoru na portugalski primjer i tamo\u0161nju suradnju izme\u0111u socijalista i Lijevog bloka. Bira\u010di nisu prihvatili \u0160arecovu vladu s velikim entuzijazmom. U rujanskom ispitivanju javnog mnijenja gotova polovica ispitanih nije \u017eeljela precizirati je li zadovoljna s novom koalicijom ili ne, dok se tre\u0107ina ispitanih jasno izjasnila protiv koalicije. Dakle, unato\u010d povoljnoj ekonomskoj konjunkturi i predvi\u0111enom rastu BDP-a u 2018. godini iznad 4%, 13. slovenska vlada nalazi se pred zna\u010dajnim pritiscima. Njena legitimnost i stabilnost prili\u010dno ovise o na\u010dinu na koji \u0107e odgovoriti na klju\u010dne socio-ekonomske probleme koji ti\u0161te Sloveniju. Sudjelovanje Ljevice u koaliciji u obliku vanjskog institucionalnog partnera pridonijelo je koalicijskom sporazumu s ne\u0161to izra\u017eenijim mjerama i politikama u korist rada. Bez obzira na to, obe\u0107anja sadr\u017eana u formuli “prosperitet za sve” i dalje su duboko ukotvljena u regulatorna i politi\u010dka ograni\u010denja europskog neoliberalizma.<\/p>\n

Pobolj\u0161anje standarda najugro\u017eenijih<\/strong><\/p>\n

Sudjelovanje Ljevice u pregovorima najvidljivije je u domeni socijalne politike. Sitni rast socijalnih transfera, minimalnih pla\u0107a i penzija te pove\u0107anje poreza na kapital predstavljaju klju\u010dne mjere ove vlade u borbi protiv siroma\u0161tva. I one su vi\u0161e nego potrebne \u2013 unato\u010d tome \u0161to je Slovenija nekoliko godina unazad bilje\u017eila rast iznad EU prosjeka, stopa rizika od siroma\u0161tva i razina materijalne deprivacije vi\u0161i su nego u vrijeme prije izbijanja krize. Siroma\u0161tvo nije prisutno samo kod nezaposlenih i umirovljenika (s naglaskom na \u017eenama), ve\u0107 i u slu\u010daju zaposlenih. Skoro svaki \u010detvrti samozaposleni i svaki deseti zaposlen na odre\u0111en rok ne zara\u0111uju dovoljno da izbjegnu zamku siroma\u0161tva. Nositelji tog trenda su mladi radnici u kulturi. Prora\u010dunska izdavanja za kulturu su od osamostaljenja naovamo pala za 34% i ti su radnici “avangarda” slovenskog prekarijata.<\/p>\n

Zbog (de)regulacije i izrazito pro\u0161irenog kori\u0161tenja studentskog rada, udjel privremenih poslova kod mladih najve\u0107i je u Europskoj uniji. Zapravo, ote\u017eavanja pristupa ovom najjeftinijem rezervoaru radne snage jedan je od klju\u010dnih aspekata koalicijskog sporazuma koji se ti\u010du tr\u017ei\u0161ta rada. Najavljene mjere, izme\u0111u ostalog, ti\u010du se prava na topli obrok i naknade za putne tro\u0161kove te prebacivanja koordinacije i nadzora studentskog rada sa Studentske agencije na Zavod za zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n

Ako se provedu, ovi prijedlozi mjera zaista mogu zaustaviti rast siroma\u0161tva me\u0111u slovenskom radni\u010dkom klasom. Me\u0111utim, koalicijski partneri su se obvezali na “olak\u0161avanje prilagodbe poslodavaca na promjene u poslovnom okru\u017eenju” izjedna\u010davanjem prava pri svim oblicima zapo\u0161ljavanja pod geslom “fleksigurnosti”. Predlo\u017eene mjere regulacije studentskog rada pokazuju \u0161to vlada misli pod “izjedna\u010davanjem” prava i poslova. Iako \u0107e studentski rad biti ne\u0161to skuplji, on se i dalje smatra oblikom privremenog agencijskog rada, a ne zaposlenjem s kra\u0107im radnim danom iz kojeg proizlaze sva prava i obveze kao u ugovoru na neodre\u0111eno. Dakle, najavljeno “izjedna\u010davanje prava” se odnosi na njihovu prilagodbu najmanjem zajedni\u010dkom nazivniku. Time se prekarnost univerzalizira umjesto da ju se u\u010dini potpuno ilegalnom.<\/p>\n

Istovremeno, regulacija zapo\u0161ljavanja nije dovoljna sama po sebi da rije\u0161i pitanje nesigurnih poslova i dohodaka. Va\u017ene su i politike nadnica i njihovo prilago\u0111avanje rastu produktivnosti: realne nadnice (mjerene kao stvarne kompenzacije po zaposleniku) su se 2016. nalazile na istoj razini kao i 2010. godine uz blagi rast protekle dvije godine. Bez obzira na to, nova ministrica rada, obitelji, dru\u0161tvenih poslova i jednakih prilika, Ksenija Klampfer (SMC), nije zauzela jasan stav po ovom pitanju ve\u0107 je samo naglasila va\u017enost institucionalnog socijalnog dijaloga. Ponovno otvaranje pregovora sa sindikatima, nakon \u0161to su prekinuti pro\u0161le godine ostavkom vlade Mira Cerara, ovisit \u0107e u prvom redu o odnosima mo\u0107i me\u0111u institucionalnim socijalnim partnerima. Bez sumnje, borbe \u0107e biti intenzivne. Organizacije poslodavaca ve\u0107 su objavile svoj sna\u017eni proturadni\u010dki stav, kao i potpunu indiferenciju spram nu\u017enih pove\u0107anja prora\u010dunskih tro\u0161kova kako bi se odgovorilo na dru\u0161tvene potrebe ve\u0107eg dijela populacije. Trenutno bombardiraju javnost fatalisti\u010dkim prognozama ekonomske katastrofe ako se provede najavljena mjera povratka visine poreza na kapital kakva je bila prije porezne reforme 2006. godine.<\/p>\n

Izostanak bilo kakve vizije razvoja<\/strong><\/p>\n

Oblik i razmjer prekarnosti me\u0111u slovenskom radni\u010dkom klasom duboko je povezan s oblikom me\u0111unarodne integracije slovenske ekonomije i postoje\u0107im re\u017eimom rasta: periferna izvozna orijentacija zasnovana na niskim nadnicama i proizvodima srednje tehnolo\u0161ke razine. Dakle, uspostava preliminarnih uvjeta za “prosperitet za sve” i povezano slabljenje vanjske ekonomske ovisnosti mo\u017ee se posti\u0107i jedino stvaranjem bolje pla\u0107enih i kvalificiranih poslova koji proizvode vi\u0161u dodatnu vrijednost. A to se mo\u017ee posti\u0107i samo ve\u0107im javnim izdvajanjem za istra\u017eivanje i razvoj (R&D), investicije i infrastrukturu. Me\u0111utim, ova vlada nema ni pribli\u017eno jasnu viziju industrijskog razvoja. Naprotiv, smatraju gra\u0111evinu i drvnu industriju klju\u010dnim strate\u0161kim sektorima ekonomije, uz ponovne pohvale izvozu kao motoru razvoja i napretka.<\/p>\n

Dakako, neka dr\u017eavna izdvajanja \u0107e narasti: izme\u0111u ostalog, stavka za R&D i obrazovanje \u0107e narasti za 1% BDP-a, dok \u0107e ona za kulturu narasti za 0,5%. No, sve je to kap u moru kroni\u010dno podinvestiranog slovenskog javnog sektora koji je najmanji u Europi po udjelu broja zaposlenih. Od 2012. godine izdvajanja za kulturu su se smanjila za 20%, premda ovaj sektor ima utjecaja na op\u0107i ekonomski rast. \u010cak i ako se ostvari najavljeni rast izdvajanja za obrazovanje na razinu od 6% BDP-a, on \u0107e i dalje biti itekako ni\u017ei od 10,1% koliko je iznosio 2010. godine.<\/p>\n

Zapravo, ova vlada nastavlja s podr\u0161kom europskim antikejnzijanskim fiskalnim pravilima. Novi ministar financija, Andrej Bertoncelj (LM\u0160), sklon ina\u010de ni\u017eim porezima na menad\u017eerske dohotke, smatra svojim prioritetom realizaciju ciljeva Europskog programa stabilnosti, tj. reduciranje javnog duga i prora\u010dunskog deficita u idu\u0107e dvije godine. Kontinuitet politika \u0161tednje s prija\u0161njim vladama primjetan je i upravljanju dr\u017eavnim kompanijama i imovinom. Nova vlada tako\u0111er podr\u017eava privatizaciju vode\u0107e slovenske banke, Nove ljubljanske banke, koja se odvija pod striktnim nadzorom Europske komisije. Takva politika potpuno ignorira strate\u0161ku va\u017enost banaka pod dr\u017eavnom ili doma\u0107om kontrolom. I to ne samo u smislu doma\u0107e industrijske strategije, \u0161to je ionako potpuno nepoznat pojam za \u0160arecovu vladu, ve\u0107 i za olak\u0161avanje prilagodbe na \u0161okove koje \u0107e sa sobom donijeti naredna kriza. A ta se kriza ne \u010dini tako dalekom ako u obzir uzmemo rast volatilnosti financijskih tr\u017ei\u0161ta, rekordne razine profita u financijskoj industriji i vrlo vjerojatan porast kamatnih stopa u nadolaze\u0107im mjesecima.<\/p>\n

Turizam koji izravno generira vi\u0161e od 3% BDP-a, a neizravno oko 12%, jo\u0161 je jedan sektor koji se mora ozbiljno razmotriti. Slovenija spada me\u0111u europske zemlje s najvi\u0161im rastom broja turista. Izme\u0111u 2014. i 2017. prosje\u010dna cijena stanova u Ljubljani je narasla za 24%, centar grada se pretvorio u srednjoklasni turisti\u010dki butik, a Bled i Piran se bore s infrastrukturnim te\u0161ko\u0107ama, pogotovo po pitanju raspolaganja otpadom. Tako\u0111er, neke od glavnih atrakcija “netaknute prirode” su zakr\u010dene automobilima, otpadom i prekomjernim kapacitetima. Zemlju koja se reklamira kao “zeleno srce Europe” mogao bi uni\u0161titi vlastiti uspjeh. I zaista, vladaju\u0107a koalicija namjerava pro\u0161iriti smje\u0161tajne kapacitete, podr\u017eati redistribuciju turisti\u010dkih kretanja izme\u0111u sezona i regija te pove\u0107ati nadzor turisti\u010dkih aktivnosti. Me\u0111utim, ove mjere ne dovode u pitanje transfer tro\u0161kova preoptere\u0107enih javne infrastrukture i usluga na lokalno stanovni\u0161tvo, privatizaciju prostora i gentrifikaciju gradskih sredi\u0161ta i aproprijaciju profita u rukama turisti\u010dke industrije. Preciznije, u rukama vlasnika turisti\u010dkih objekata \u010dije se funkcioniranje zasniva na slabo pla\u0107enom i jo\u0161 slabije za\u0161ti\u0107enom omladinskom i migrantskom radu.<\/p>\n

Aktivna tolerancija \u0161ovinizma<\/strong><\/p>\n

S obzirom na to da je distanca od Janeza Jan\u0161e i ekstremno desne retorike i politike njegove stranke postala najmanji zajedni\u010dki nazivnik \u0160arecova 5+1 saveza, valja re\u0107i koju i o tome kako se vlada postavila prema dr\u017eavnoj diskriminaciji i govoru mr\u017enje. Tu se \u0160arec itekako istaknuo postaviv\u0161i, nimalo skriveno, na mjesto dr\u017eavnog tajnika za nacionalnu sigurnost Damira \u010crn\u010deca, navodno zbog ekspertize u pitanjima nacionalne sigurnosti. \u010crn\u010dec je u javnosti najpoznatiji po tvitovima u kojima je izra\u017eavao ksenofobne, rasisti\u010dke i \u0161ovinisti\u010dke stavove. Nitko se u koaliciji nije usprotivio njegovom imenovanju, no sna\u017ean otpor je do\u0161ao iz civilnog dru\u0161tva, a i Ljevica je zaprijetila otkazivanjem sporazuma.<\/p>\n

Ho\u0107e li ovaj podr\u017eavatelj Janeza Jan\u0161e ostati u dr\u017eavnim strukturama nije jo\u0161 sasvim jasno. Ministarstvo unutra\u0161njih poslova vodi Bo\u0161tjan Poklukar (LM\u0160) kojemu je \u010crn\u010dec bio mentor i \u010diji se stavovi ne razlikuju previ\u0161e od njegovih. Njegovo imenovanje nitko nije doveo u pitanje. Istovremeno, Bo\u0161tjan \u0160efic je preba\u010den iz Ministarstva unutra\u0161njih poslova u Ministarstvo obrane. On je pak poznat po svojoj ekspertizi pretvaranja izbjegli\u010dke krize iz humanitarne i socijalne u krizu nacionalne sigurnosti te promociji postavljanja \u017ei\u010dane ograde na granicu. Dakle, bez obzira na to koju \u0107e poziciju na kraju zauzeti \u010crn\u010dec, prisustvo njegovih kadrova u dr\u017eavnom aparatu je dovoljno da \u0160arec mo\u017ee svoje deklarirane lijevo-liberalne ideale pomesti pod tepih.<\/p>\n

A \u010dini se da to vrijedi i za cjelokupnu novu vladu koja se ponosno postavlja na pozicije lijevog centra u slovenskom politi\u010dkom spektru. To se ne odnosi samo na op\u0107u podr\u0161ku ja\u010danju represivnog aparata i transferiranju javnih sredstava vojsci. \u0160arecova vladaju\u0107a koalicija ni pribli\u017eno ne dovodi u pitanje europsko sveto trojstvo privatizacija \u2013 liberalizacija \u2013 \u0161tednja, ve\u0107 samo koristi preostali manevarski prostor za socijalnu pomo\u0107 najugro\u017eenijima. Ostaje i pitanje kako i do koje mjere \u0107e to i \u010diniti. Ako se nova slovenska vlada \u017eeli stvarno boriti protiv rasta desnih snaga i populizma onda mora zapo\u010deti ozbiljnu borbu protiv dru\u0161tvene nepravde u\u010dinjene u periodu krize kad se spa\u0161avanje financijskog sektora i banaka odvilo nau\u0161trb dr\u017eave blagostanja i razvoja. A to zna\u010di da je najve\u0107i izazov s kojim se vlada u bliskoj budu\u0107nosti mora suo\u010diti upravo ona sama i njena proeuropska pozicija.<\/p>\n

S engleskog preveo: Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Trebalo je pro\u0107i tri mjeseca od parlamentarnih izbora da vlada pod vodstvom Marjana \u0160areca prisegne u parlamentu. Njegova stranka, Lista Marjana \u0160areca (LM\u0160), zauzela je na izborima…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":25463,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[396],"class_list":["post-25460","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25460","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25460"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25460\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25508,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25460\/revisions\/25508"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25460"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25460"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25460"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25460"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25460"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25460"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25460"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}