{"id":25395,"date":"2018-10-23T07:00:19","date_gmt":"2018-10-23T06:00:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25395"},"modified":"2021-02-25T10:51:10","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:10","slug":"klimatske-promjene-i-energetika-na-balkanu-gdje-ima-dima-ima-i-vatre","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25395","title":{"rendered":"Klimatske promjene i energetika na Balkanu: gdje ima dima, ima i vatre"},"content":{"rendered":"

Smanjenje upotrebe fosilnih goriva i emisija CO2 u atmosferu je imperativ za obuzdavanje globalnog zagrijavanja i povezanih klimatskih promjena. Me\u0111utim, zemlje Zapadnog Balkana planiraju izgradnju novih termoelektrana… <\/strong><\/p>\n

Relacija izme\u0111u zagrijavanja planeta i negativnih efekata klimatskih promjene su ve\u0107 odavno znanstveno verificirane \u010dinjenica. Tranzicija sa fosilnih goriva na obnovljive izvore (OIE) energije se name\u0107e kao apsolutna nu\u017enost u zaustavljanju procesa zagrijavanja planeta. Kamen spoticanja i glavni razlog nedovoljnog ulaganja u razvoj OIE dosada su uvijek bili vi\u0161i tro\u0161kovi proizvodnje energije u odnosu na fosilne izvore. Me\u0111utim, novi izvje\u0161taj<\/a> Me\u0111unarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) nagovje\u0161taju da \u0107e se do 2020. godine stvari po tom pitanju radikalno promijeniti.<\/p>\n

Izvje\u0161taj predvi\u0111a da \u0107e se tro\u0161kovi OIE u najmanju ruku izjedna\u010diti sa fosilnim gorivima ili \u010dak biti i manji. Prema podacima iz IRENA-e, tro\u0161ak elektri\u010dne energije dobivene iz fosilnih goriva danas iznosi 0.05-0.17 dolara po Kwh u zemljama G20. Do 2020., on bi trebao iznositi 0,03-0,10 dolara po Kwh, prvenstveno u sektoru solarne i vjetroenergije. Dogodi li se zaista to, apologete fosilnih goriva ne\u0107e imati nikakvo opravdanje za odabir fosilnih goriva. Naravno, ako pritom ne uzmemo u obzir interese industrije fosilnih goriva i djelovanje njihovih lobija koji \u0107e se zasigurno truditi da uspore proces energetske tranzicije i zaokreta prema OIE kao glavnom na\u010dinu proizvodnje energije.<\/p>\n

Gubici zbog neefikasnosti<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107ina zemalja Zapadnog Balkana su uvoznice elektri\u010dne energije jer njihovi vlastiti kapaciteti ne ispunjavaju doma\u0107e potrebe. Dobar dio uvoza posljedica je visokog postotka gubitka u sustavu distribucije energije. Kosovo i Albanija sa na vrhu ljestvice sa ukupno 32 posto gubitka elektri\u010dne energije, iza njih je Crna Gora sa 18 posto i Makedonija sa 15 posto gubitka, slijede ih Srbija sa 14 posto te Bosna i Hercegovina sa desetak posto gubitka. Ukupna koli\u010dina energije koja se izgubi u sustavu iznosi oko 10,12 Gwh, \u0161to je gotovo dvostruko vi\u0161e od o\u010dekivane koli\u010dine energije iz svih novih<\/a> termoelektrana koje su u planu<\/a> izgradnje.<\/p>\n

U smislu energentske efikasnosti, zemlje Zapadnog Balkana u prosjeku tro\u0161e<\/a> oko tri puta vi\u0161e energije od dr\u017eava EU-a zbog oronule energetske infrastrukture i energetski neefikasne strukture industrije i doma\u0107instava. Energetske strategije balkanskih dr\u017eava ne uzimaju za ozbiljno problem rasipanja energije, \u0161to unutar same distribucije, \u0161to unutar infrastrukture industrije i doma\u0107instava. Saniranje infrastrukturnih rupa u sustavu bi moglo znatno doprinijeti racionalnijoj upotrebi energije i u\u0161tedama u energetskom sektoru. No \u010dini se da energetski eksperti u vladama ne pridaju toliko pa\u017enje navedenim problemima. Umjesto elegantnih i jeftinijih rje\u0161enja, name\u0107e se ekspanzija prljavih tehnologija.<\/p>\n

Ono \u0161to za\u010du\u0111uje u cijeloj pri\u010di je zapravo potpuno kontradiktorna strategija energetskog razvoja. Dok razvijene napredne zemlje koje su nam tradicionalno uzori polako “izlaze\u201d iz upotrebe fosilnih goriva, \u010dini se da zemlje Balkanu rade upravo obrnuto. Stavka koja fundamentalno mijenja smislenost i opravdanost ulaganja u fosilne energije su tro\u0161kovi emisija ugljikovog dioksida. 1<\/a><\/sup> Svi trendovi pokazuju da \u0107e tro\u0161kovi emisija rasti iz godine u godinu i to rapidnom brzinom. Trenuta\u010dna cijena<\/a> jedne tone CO2 na europskom tr\u017ei\u0161tu iznosi oko 20 eura. Samo od pro\u0161le godine, cijena emisija je narasla za \u010dak 176 posto. Prema preporukama znanstvenika, okvirna cijena koja se treba posti\u0107i da bi se obuzdalo zagrijavanje planeta do dopu\u0161tenih 1,5 stupnjeva iznosi<\/a> 40-80 dolara po toni. Dakle, o\u010dekuje se daljni rast cijene emisija.<\/p>\n

Balkan “zaklju\u010dan” u ugljenu<\/strong><\/p>\n

Planirane termoelektrane u \u0161est zemalja Zapadnog Balkana bi, prema procjenama<\/a> studijama opravdanosti, trebale emitirati oko 23.867.292 tona CO2 na godi\u0161njem nivou. Ako uzmemo sada\u0161nju cijenu po toni od 20 eura, tro\u0161kovi pla\u0107anja emisija za planirane termoelektrane \u0107e iznositi ne\u0161to manje od pola milijarde eura na godi\u0161njoj razini. Dakle, sude\u0107i po trendovima rasta cijene CO2 emisija, mo\u017ee se vrlo lako naslutiti da \u0107e planirane termoelektrane u bliskoj budu\u0107nosti donijeti sa sobom ve\u0107i tro\u0161ak nego korist.<\/p>\n

S druge strane, izvje\u0161taj<\/a> IRENA-e o potencijalu obnovljivih izvora energije u Jugoisto\u010dnoj Europi pokazuje da region ima kapacitet od 723 GW u obnovljivim izvorima, od kojih 532 GW otpada na vjetroenergiju i 120 GW na solarnu energiju, odnosno, da postoji vi\u0161e nego dovoljan potencijal da OIE vi\u0161estruko zadovolje cjelokupnu energetsku potra\u017enju dr\u017eava Jugoisto\u010dne Europe. Analize Svjetskog ekonomskog foruma ve\u0107 sada pokazuje da je npr. solarna energija duplo jeftinija<\/a> nego ugljen. U smislu radnih mjesta<\/a>, sektor obnovljivih izvora energije ih ve\u0107 stvara vi\u0161e od sektora ugljena i plina.<\/p>\n

Ukratko, podaci pokazuju da su obnovljivi izvori energije isplativije i racionalnije ulaganje od fosilnih goriva u svim temeljnim energetskim, ekonomskim i ekolo\u0161kim aspektima. No, umjesto takvog energetskog zaokreta, stanovnike balkanskih zemalja vrlo vjerojatno \u010deka proces tzv. “uglji\u010dnog zaklju\u010davanja”, termin koji se odnosi na daljnji razvoj infrastrukture koja se oslanja na kori\u0161tenje fosilnih goriva. Rezultati takve strategije u budu\u0107nosti nose sa sobom skuplju elektri\u010dnu energiju i ugro\u017eeno zdravlje ljudi i okoli\u0161a.<\/p>\n

Prema brojnim analizama<\/a>, podru\u010dje Zapadnog Balkana je visoko izlo\u017eeno klimatskim promjenama. Procjene ka\u017eu da je samo na podru\u010dju Srbije dosada\u0161nja \u0161teta uslijed klimatskih promjena iznosila oko 5 milijardi eura u periodu 2000.-2014. Ozbiljnije procjene \u0161tete zbog klimatskih promjena se ne mogu vr\u0161iti bez adekvatnog monitoringa koji bi pomogao u dono\u0161enju mjera za borbu protiv klimatskih promjena. Vlade zemalja na Zapadnom Balkanu jo\u0161 ne percipiraju utjecaj globalnog zagrijavanja kao problem koji zahtijeva ozbiljno sagledavanje. U skladu s tim, ne postoji set mjera koji je donesen za borbu protiv klimatskih promjena, iako realnost pokazuje nu\u017enost za tim.<\/p>\n

\u0160ta je sve na kocki?<\/strong><\/p>\n

Rezultati studije<\/a> o klimatskim promjenama na podru\u010dju Zapadnog Balkana ukazuju da temperatura ovdje raste br\u017ee od globalnog prosjeka. Posljedice toga su pove\u0107ana frekvencija i trajanje toplinskih udara koji \u0107e rezultirati \u010de\u0161\u0107im su\u0161ama i po\u017earima. Velike \u0161tete \u0107e do\u017eivjeti poljoprivredna proizvodnja u vidu smanjenja prinosa i opadanja kvalitete. Pove\u0107ava se rizik od kasnih proljetnih mrazova. Tako\u0111er \u0107e se promijeniti periodi uzgoja raznih kultura zbog pove\u0107anja prosje\u010dne temperature. S druge strane, ugro\u017eeni su vodni resursi i njihovi prirodni re\u017eimi regulacije. Nestajanje snje\u017enih pokrova u planinskim podru\u010djima, smanjenje regeneracije podzemnih voda i hidrolo\u0161kog volumena protok rijeke \u0107e rezultirati problemima s opskrbom i smanjenjem kvalitete vode, poglavito u ljetnim periodima.<\/p>\n

Uz sve to, pove\u0107ava se rizik od poplava zbog oscilacija u koli\u010dinama padalina te u\u010destalijih naleta oluja. Uslijed \u010de\u0161\u0107ih i du\u017eih perioda toplinskih udara, di\u017ee se nivo smrtnosti te pojava novih oblika bolesti. Prema nekim procjenama<\/a>, ukupni zdravstveni tro\u0161kovi koji su izazvani zaga\u0111enjem zraka iz termoelektrana u pet zemalja Zapadnog Balkana na godi\u0161njem nivou iznose do 8,5 milijardi eura. Termoelektrane u regionu emitiraju<\/a> 13 puta vi\u0161e sulfur dioksida i 30 puta vi\u0161e \u010destica koje su dokazani uzro\u010dnici sr\u010danih i respiratornih oboljenja. Va\u017ena stavka prilikom kreiranja energetske strategije morali bi biti eksterni tro\u0161kovi koje odre\u0111eni projekt nosi sa sobom. Ipak, \u010dini se da zdravstveni tro\u0161kovi koji proizlaze iz zaga\u0111enja zraka od termoelektrana prolaze ispod radara de\u017eurnih donosioca odluka.<\/p>\n

Iako sve ovo mogu zvu\u010dati kao neki apokalipti\u010dni scenarij, on se polako odigrava u stvarnosti. Naravno, treba vremena da se odre\u0111ena koli\u010dina emisija CO2 do\u017eivi kao odgovaraju\u0107a koli\u010dina zagrijavanje, ali zagrijavanje i prije toga ostavlja trag na ekosustavu. Globalno zagrijavanje i klimatske promjene imaju specifi\u010dni na\u010din manifestacije u vremenu, odnosno, efekti klimatskih promjena se manifestiraju kroz dug period \u0161to ote\u017eava njihovu neposrednu percepciju. Osim toga, posljedice emisije CO2 su kumulativne. Ukupna akumulacija je ono \u0161to podi\u017ee temperaturu i \u0161to je vi\u0161e ispu\u0161teno, to je manja mogu\u0107nost da \u0107e se trenutni rast temperature ograni\u010diti. \u0160to se dulje gura po starom, to je te\u017ee trgnuti se iz toga. Metoda guranja pod tepih koja se \u010desto prakticira u regionu, u slu\u010daju klimatskih promjena ne\u0107e funkcionirati. Efekti klimatskih promjena su ve\u0107 postali “opipljiva” realnost. Vremena za promjenu je sve manje, a ulozi sve ve\u0107i.<\/p>\n

  1. Sve zemlje regije, osim Kosova, potpisnice su Okvirne konvencije UN o promjeni klime, Protokola iz\u00a0Kyota i Pari\u0161kog sporazuma, \u0161to zna\u010di da su du\u017ene napla\u0107ivati emisije CO2 zaga\u0111iva\u010du. Sredstva dobivena od naplate trenutno se slijevaju u nacionalne bud\u017eete, no iza 2021., sredstva bi prema najavama trebala i\u0107i u zajedni\u010dki fond.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Relacija izme\u0111u zagrijavanje planeta i negativnih efekata klimatskih promjene su ve\u0107 odavno znanstveno verificirane \u010dinjenica. Tranzicija sa fosilnih goriva na obnovljive izvore (OIE) energije se name\u0107e kao apsolutna nu\u017enost u zaustavljanju procesa zagrijavanja planeta. Kamen spoticanja i glavni…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":25397,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[371,357],"theme":[457],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[346],"class_list":["post-25395","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-klima","tag-klimatske-promjene","theme-klima","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25395","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25395"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25395\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25406,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25395\/revisions\/25406"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25397"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25395"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25395"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25395"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25395"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25395"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25395"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25395"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}