{"id":25367,"date":"2018-10-18T13:36:18","date_gmt":"2018-10-18T12:36:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25367"},"modified":"2018-10-22T11:59:08","modified_gmt":"2018-10-22T10:59:08","slug":"hrvatska-ce-placati-najskuplji-plin-u-europi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25367","title":{"rendered":"Hrvatska \u0107e pla\u0107ati najskuplji plin u Europi?"},"content":{"rendered":"

Hrvatska ima jako lo\u0161u energetsku sigurnost i budu\u0107nost. Pogotovo onu plinsku. Prema izvje\u0161\u0107u<\/a> Europske agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER) o veleprodajnim cijenama plina u Europi u 2017. godini, objavljenoj pro\u0161loga mjeseca, Hrvatska ve\u0107 sada pla\u0107a tre\u0107i najskuplji plin u Europi, s procjenom daljnjeg rasta, koji bi mogao rezultirati najskupljim plinom u Europi, i bez garancija sigurnosti dostave.<\/p>\n

U neposrednoj budu\u0107nosti mogu\u0107 je scenarij u kojem \u0107emo se smrzavati, dok budemo istovremeno pla\u0107ali najskuplji plin u Europi. Ovogodi\u0161nja stagnacija cijene plina u Hrvatskoj rezultat je prije svega jednokratnih politi\u010dkih odluka, koje ne\u0107e biti mogu\u0107e dugo produljivati. Bez adekvatne i alternativne energetske strategije, ovo pitanje postalo je socijalnim problemom, a ne tek tehni\u010dkim pitanjem ure\u0111enja energetskog sustava.<\/p>\n

Izvje\u0161\u0107e me\u0111u ostalim donosi pregled cijena opskrbljiva\u010da uvoznog plina na granici u pojedinim dr\u017eavama, kao i prosje\u010dnu cijenu na plinskim burzama, odnosno HUB-ovima, tamo gdje postoje (u Hrvatskoj postoji samo HEP-ov<\/a> koji nije zadovoljavaju\u0107). Prema podacima ACER-a Hrvatska pla\u0107a 21 euro po megavat satu (MWH), \u0161to je veleprodajna cijena uvoznog plina od 17 do 23 posto ve\u0107a nego u ostalim zemljama regije. Ve\u0107u cijenu od nas pla\u0107aju samo Finska (21,5 eura po MWH) i Moldavija (21,7 eura po MWH). Usporedbe radi, Slovenija (19,2) i Ma\u0111arska (19,3) pla\u0107aju gotovo dva eura po megavatsatu manje, dok se veleprodajna cijena plina u Austriji, Bugarskoj, \u010ce\u0161koj, Slova\u010dkoj i Rumunjskoj kre\u0107e od 17,1 do 18 eura po megavatsatu.<\/p>\n

Trenutno stanje rezultat je tri glavna faktora<\/a>: zna\u010dajnog opadanja doma\u0107e proizvodnje zbog privatizacije INA-e i prodaje MOL-u koji je obustavio istra\u017eivanja u Hrvatskoj te umjesto toga, uvozi plin iz Ma\u0111arske u Hrvatsku. Drugi faktor su nediverzificirani izvora i udaljenosti od izvora (zbog transportnih tarifa) \u2013 reducirana doma\u0107a proizvodnja nadomje\u0161tala se ve\u0107im uvozima, a Hrvatska je tu ovisna o MOL-u i Gazpromu s kojim tako\u0111er potpisuje dugoro\u010dne ugovore koji ne omogu\u0107avaju fleksibilnu, tr\u017ei\u0161nu adaptaciju cijena s obzirom na stupanj ponude i potra\u017enje. Udaljenost definira i tranzitne tarife, stoga ve\u0107a udaljenost zna\u010di ve\u0107e cijene. Hrvatsku ovo dovodi u nelagodnu poziciju. Ta je zemlja tako\u0111er ispala iz svih dogovora o gradnji budu\u0107ih plinovoda \u2013 niti je dio Ju\u017enog toka, niti Sjevernog, a nepoznata je budu\u0107nost i onog jonskog. Ostaje samo dru\u0161tveno i ekolo\u0161ki neprihvatljiv jo\u0161 neizgra\u0111eni LNG terminal na Krku.<\/p>\n

Najgore i najbolje opcije<\/strong><\/p>\n

Relevantan faktor i stupanj liberalizacije tr\u017ei\u0161ta. Poluregulirano tr\u017ei\u0161te kakvo Hrvatska trenutno ima, pokazuje se najgorom je od mogu\u0107ih opcija u dijapazonu od potpuno reguliranog do potpuno dereguliranog. Ova srednja opcija trebala bi opravdati dr\u017eavni utjecaj kroz socijalnu cijenu plina, me\u0111utim, umjesto toga, ona je ostavila prostora za sumnjive radnje i razna pogodovanja koja se pokazuju u dugoro\u010dnim ugovorima u kojima je cijena plina fiksirana i u Hrvatskoj, u pravilu ve\u0107a od tr\u017ei\u0161ne. Najpoznatija posljedica ovakve plinske politike je Petrokemija koja se danas tretira kao gubita\u0161 iako, zbog nepovoljnih ugovora, pla\u0107a znatno skuplji plin od tr\u017ei\u0161ne cijene.<\/p>\n

Ugovorima se mo\u017ee stati na kraj osnivanjem tzv. plinskih HUB-ova, odnosno plinskih burzi, gdje bi se opskrbljiva\u010di birali kratkoro\u010dno, s obzirom na uvjete ponude. Hrvatska je me\u0111u manjim brojem zemalja EU koja ovo jo\u0161 nije ostvarila, a kad \u0107e, upitno je budu\u0107i da bi u tom slu\u010daju energetska poduze\u0107a usko povezana s politi\u010dkim elitama izgubila nekorektne prednosti koje trenutno imaju.<\/p>\n

No, u tr\u017ei\u0161tu prilago\u0111enom svijetu, socijalna cijena plina nije dugoro\u010dno odr\u017eivo rje\u0161enje. Alternativa je energetska neovisnost potro\u0161a\u010da, \u0161to trenutno “nude” Kinezi. Zanimljivo, tek su krajem augusta ukinute tarife na kineske solarne panele u EU, a iz te zemlje ve\u0107 sti\u017eu prijedlozi ogromnih projekata<\/a>. U sklopu programa UNIDO ISEC<\/a> u Pekingu \u0107e se uskoro odr\u017eati investicijski forum s fokusom na Hrvatsku. Najavljeni interesi Kineza me\u0111u ostalim, le\u017ee u izgradnji velikih infrastrukturnih projekata poput prvog svjetskog nacionalnog stadiona potpuno opremljenog (kineskom) solarnom tehnologijom. Dakako, radikalne energetske promjene kratkoro\u010dno su izrazito skupe, no dugoro\u010dno se, bez ikakve sumnje, dru\u0161tveno isplate. No, cijena plina u Hrvatskoj \u010dini se, \u010de\u0161\u0107e je pitanje sprege politike i poduzetni\u0161tva, nego smislenih energetskih politika. Energetsku sigurnost prije \u0107e donijeti energetska suverenost \u0161to se danas\u00a0najlak\u0161e mo\u017ee ostvariti ulaganjem u tzv. gra\u0111ansku energiju (citizen energy<\/em>) koji energetsku neovisnost dovode do samih gra\u0111ana putem mogu\u0107nosti postavljanja mikrosustava za proizvodnju energije na njihove vlastite stambene i poslovne objekte te putem platformi za participaciju u investiranju u projekte OIE na ve\u0107oj skali, te priprema dru\u0161tva na civilizaciju uskla\u0111enu s klimatskim promjenama. Ovo mo\u017eda nije mogu\u0107e u kratkom vremenskom roku, stoga je nu\u017eno razrije\u0161iti i plinski problem, ali je svakako ne\u0161to \u0161to treba ukalkulirati u sve planove, i kratkoro\u010dne, i dugoro\u010dne.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska ima jako lo\u0161u energetsku sigurnost i budu\u0107nost. Pogotovo onu plinsku. Prema izvje\u0161\u0107u Europske agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER) o veleprodajnim cijenama plina u Europi u 2017. godini, objavljenoj pro\u0161loga mjeseca, Hrvatska ve\u0107 sada pla\u0107a tre\u0107i najskuplji plin u Europi, s procjenom daljnjeg rasta, koji bi mogao rezultirati najskupljim plinom u Europi, i bez […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":25368,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[128],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-25367","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-energetika","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25367","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25367"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25367\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25394,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25367\/revisions\/25394"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25368"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25367"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25367"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25367"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25367"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25367"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25367"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25367"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}