{"id":25363,"date":"2018-10-19T01:00:37","date_gmt":"2018-10-19T00:00:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25363"},"modified":"2021-02-25T10:51:11","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:11","slug":"trziste-kuca-na-vrata-javnih-knjiznica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25363","title":{"rendered":"Tr\u017ei\u0161te kuca na vrata javnih knji\u017enica"},"content":{"rendered":"

Ministrica kulture Nina Obuljen Kor\u017einek poru\u010dila je zabrinutim knji\u017eni\u010darima da pri \u010ditanju prijedloga novog Zakona zapravo nisu razumjeli \u0161to je pjesnik htio re\u0107i. Me\u0111utim, svjetski trendovi sugeriraju da knji\u017eni\u010dari itekako shva\u0107aju \u0161to im se sprema.<\/strong><\/p>\n

Oko budu\u0107nosti knji\u017enica u posljednjih se par tjedana u hrvatskim medijima vodi napeta rasprava. Prijedlog novog Zakona o knji\u017enicama i knji\u017eni\u010dnoj djelatnosti izazvao je burnu reakciju i mobilizaciju struke koja tra\u017ei povla\u010denje prijedloga. Iako Ministarstvo kulture nastoji izgladiti stvari, \u010dini se da nesuglasice nisu tehni\u010dke, nego strate\u0161ke prirode.<\/p>\n

Prijedlog Zakona do sada je pro\u0161ao javno savjetovanje te sjednicu saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, koji ga je 26. rujna poslao u saborsku proceduru na prvo \u010ditanje. No knji\u017eni\u010darska zajednica ovim se nacrtom intenzivno bavi ve\u0107 mjesecima: za razmjere nezadovoljstva vjerojatno je najilustrativnija brojka od 2.566 primjedbi i komentara pristiglih od strane struke na Prijedlog Zakona tijekom onlajn savjetovanja (koje je trajalo od 15. lipnja do 15. srpnja), od kojih je samo nekolicina uva\u017eena.<\/p>\n

Osim javljanja na javno savjetovanje, Hrvatsko knji\u017eni\u010darsko dru\u0161tvo i Hrvatska udruga \u0161kolskih knji\u017eni\u010dara uputili su apele za povla\u010denje prijedloga i izradu novog nacrta. Ovakva \u0161iroka mobilizacija u stru\u010dnim krugovima posljedica je, kako i sami tvrde, njihove nedovoljne uklju\u010denosti u proces pripreme prijedloga, iako Ministarstvo kulture tvrdi suprotno. Njihovo je obja\u0161njenje da su u izradu Prijedloga bile uklju\u010dene neovisne stru\u010dnjakinje iz knji\u017eni\u010darske struke te Hrvatsko knji\u017eni\u010dno vije\u0107e, no zapisnici sa sjednica vije\u0107a odr\u017eanih u prolje\u0107e ove godine govore nam da su \u010dlanovi vije\u0107a bili duboko zabrinuti oko procesa izrade prijedloga.<\/p>\n

Na 23. sjednici 16. travnja vodila se “opse\u017ena rasprava” nakon koje je Vije\u0107e odlu\u010dilo da se hitnim dopisom obrati ministrici kako bi joj izrazilo zabrinutost “zbog stagnacije u postupku dono\u0161enja Zakona o knji\u017eni\u010dnoj djelatnosti i knji\u017enicama te isklju\u010divanja stru\u010dne zajednice iz rada na Zakonu od kolovoza 2017., kao i zahtjev da, prije javne rasprave o Zakonu, pravna slu\u017eba Ministarstva konzultira vije\u0107e kao stru\u010dno i savjetodavno tijelo ministrice”. Na idu\u0107oj sjednici (ujedno i posljednjoj prije pu\u0161tanja prijedloga u proces javnog savjetovanja) 28. svibnja vije\u0107e se vratilo na “spornu situaciju oko nacrta” no zaklju\u010deno je da se “nedoumice vezane uz metodologiju rada na izradi nacrta” ne mogu ra\u0161\u010distiti bez prisustva dr\u017eavnog tajnika te se tema Zakona odgodila za idu\u0107u sjednicu.<\/p>\n

Upozorenja struke<\/strong><\/p>\n

No predmet spora nije samo izostanak adekvatne komunikacije sa strukom nego i sadr\u017eaj Zakona. Dok Ministarstvo isti\u010de da se zakonom \u017eeli “stvoriti pravni okvir koji \u0107e regulirati suvremeni na\u010din poslovanja knji\u017enica u novim okolnostima koje su se stubokom promijenile u zadnjih dvadeset godina”, struka upozorava na to da Zakon ne donosi adekvatne odgovore na izazove ubrzanog razvoja novih tehnologija i uloga knji\u017enica u digitalnom okru\u017eenju, nego dugoro\u010dno ugro\u017eava s jedne strane budu\u0107nost knji\u017enica kao javnih ustanova, a s druge strane njihovu ulogu unutar obrazovnog sustava.<\/p>\n

Izra\u017eena je, naime, sna\u017ena zabrinutost oko otvaranja mogu\u0107nosti osnivanja privatnih knji\u017enica od strane pravnih ili fizi\u010dkih osoba u \u010dlanku 10., \u010dega nema u Zakonu koji je trenutno na snazi, a koji je donesen 1997. godine. Iako ministrica tvrdi da se ve\u0107 osnivaju privatne knji\u017enice i da ovaj \u010dlanak ni na koji na\u010din ne implicira privatizaciju javnih knji\u017enica nego se odnosi na privatne knji\u017enice osnovane od strane udruga i privatnih sveu\u010dili\u0161ta, knji\u017eni\u010dari i knji\u017eni\u010darke boje se smjera u kojem bi ovakav zakon u budu\u0107nosti mogao odvesti knji\u017eni\u010darsku djelatnost u cjelini, a koji se protivi njenom neprofitnom karakteru.<\/p>\n

Osim toga, struka je upozorila na \u0161tetu koju bi novi Zakon mogao imati po sudbinu \u0161kolskih knji\u017enica i knji\u017enica u visoko\u0161kolskim ustanovama. One trenutno \u010dine 80% knji\u017enica u Hrvatskoj ali usprkos tome, prema mi\u0161ljenju<\/a> Hrvatske udruge \u0161kolskih knji\u017eara, “\u0161kolske knji\u017enice nisu niti u jednom bitnom segmentu zastupljene u predlo\u017eenom zakonu”. Umjesto toga, u novom prijedlogu Zakona u \u010dlanku 11. stoji da “u \u0161kolskim ustanovama, visokim u\u010dili\u0161tima i javnim znanstvenim institutima djeluju knji\u017enice kao sastavni dio ustanova”, ali nema spomena obavezi njihovog osnivanja, nasuprot trenutnom Zakonu u kojem stoji da su “\u0161kolske, visoko\u0161kolske i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice du\u017eni osnovati osniva\u010di \u0161kola, visokih u\u010dili\u0161ta i znanstvenih instituta u sastavu tih ustanova”.<\/p>\n

Dodatno, knji\u017eni\u010dari\/ke upozoravaju da \u0107e Zakon na\u0161tetiti standardima struke jer otvara mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja ravnatelja i voditelja knji\u017eni\u010dara bez adekvatne knji\u017eni\u010darske struke, ali i jer su iz njegovog teksta izostavljeni stru\u010dni nazivi (koji bi se trebali regulirati pravilnicima) \u0161to ostavlja sumnju da \u0107e se i na drugim pozicijama u knji\u017enicama mo\u0107i zapo\u0161ljavati djelatnici bez adekvatne struke. Strah od ozakonjenja sni\u017eenih stru\u010dnih standarda zasigurno jednim dijelom proizlazi i iz \u017eivog sje\u0107anja na poznati pro\u0161logodi\u0161nji incident oko zapo\u0161ljavanja vodoinstalatera na mjesto v.d.-a ravnatelja slunjske knji\u017enice. Upravo zato struka podsje\u0107a da \u201eposao knji\u017eni\u010dara nije samo donijeti knjigu s police\u201c i isti\u010de va\u017enost uloge stru\u010dnih knji\u017eni\u010dara\/ki te tra\u017ei da se u prvi \u010dlanak Zakona vrati formulacija koja ka\u017ee da je \u201eknji\u017eni\u010dna djelatnost od interesa za RH\u201c. U novom prijedlogu, naime, propu\u0161teno je spomenuti knji\u017eni\u010dnu djelatnost pa se kao interes RH u prvom \u010dlanku navodi samo knji\u017eni\u010dna gra\u0111a.<\/p>\n

Mutava oporba<\/strong><\/p>\n

Na ovakvu jednoglasnu pobunu i mnogobrojne prigovore struke ministrica kulture odgovorila je kako je “sigurna da se radi o nerazumijevanju, a ne o nekoj drugoj namjeri”. Poruka je to, dakle, skoro \u010ditavoj knji\u017eni\u010darskog zajednici da jednostavno nije znala tekst Zakona \u010ditati s razumijevanjem te da se zbog toga rasprava oko Zakona nikako ne bi trebala tuma\u010diti kao politi\u010dki sukob nego puki nesporazum oko toga \u0161to je pjesnik htio re\u0107i.<\/p>\n

Nepopularnost poteza koju je guranjem ovog prijedloga Zakona zaradilo Ministarstvo kulture te priliku za osvajanje kojeg poena kod gra\u0111ana nije propustila iskoristiti ni doma\u0107a oporba (SDP, \u017divi zid, MOST) koja je iskritizirala Zakon. Istovremeno, predstavnici te iste oporbe na sjednici saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu 26. rujna nisu osjetili potrebu zaustaviti propu\u0161tanje prijedloga u daljnju proceduru (na sjednici naime nije bilo ni jednog glasa protiv prijedloga Zakona) pa nije jasno kako to\u010dno vide borbu za knji\u017enice ako nisu skloni upotrebljavati politi\u010dke mehanizme koji su im na direktnom raspolaganju.
\nOno \u0161to nam ipak jest jasno je to da pitanje budu\u0107nosti biblioteka i strategija njihovog opstanka u dru\u0161tvu koje se mijenja u smjeru novih tehnologija, ali i sve ve\u0107eg podvrgavanja tr\u017ei\u0161nim zakonima ne mu\u010di samo Hrvatsku.<\/p>\n

Naime, dok se na\u0161a knji\u017eni\u010darska struka mobilizirala oko komentiranja prijedloga novog Zakona, u ameri\u010dkim medijima i na internetu odvijao se mali medijski skandal vezan uz ulogu javnih knji\u017enica. Profesor ekonomije sa sveu\u010dili\u0161ta u Long Islandu Panos Mourdoukoutas u srpnju je u poznatom biznis magazinu Forbes objavio \u010dlanak pod naslovom “Amazon bi trebao zamijeniti lokalne knji\u017enice radi u\u0161tede novca poreznih obveznika”. Ba\u0161 kao i naslov, Mourdoukoutasove teze izgledaju kao bezglavi medijski poku\u0161aj libertarijanskog juri\u0161a na instituciju javnih knji\u017enica (o sli\u010dnim, iako medijski puno marginalnijim, ma\u0161tarijama o komercijalizaciji knji\u017eni\u010dne djelatnosti rasplasanima prijedlogom novog Zakona mo\u017eete \u010ditati i doma<\/a>). On tako tvrdi da bi trebalo prestati financirati javne knji\u017enice iz dr\u017eavnog bud\u017eeta te da bi, umjesto toga, lokalne knji\u017enice u manjim sredinama trebalo zamijeniti Amazonovim du\u0107anima kako bi se u\u0161tedilo novac poreznih obveznika.<\/p>\n

Jo\u0161 jedna od pozitivnih posljedica, besramno je poru\u010dio Mourdoukoutas, bio bi i porast cijena Amazonovih dionica, ne spominju\u0107i pritom da je Amazon ve\u0107 jedna od najbogatijih kompanija, a njen vlasnik Jeff Bezos najbogatiji \u010dovjek na svijetu te da je dio tog bogatstva stekao zahvaljuju\u0107i niskoj cijeni i groznim uvjetima rada, o \u010demu se intenzivno pi\u0161e u posljednje vrijeme<\/a>. Prema Mourdoukoutasu, lokalne knji\u017enice gube svoju ulogu okupljali\u0161ta zajednice s obzirom na to da je sve vi\u0161e mjesta kao \u0161to je Starbucks, u kojima se osim ispijanja skupe kave mo\u017ee \u010ditati, surfati internetom te se susretati s prijateljima. Pi\u0161u\u0107i o javnim knji\u017enicama, a pritom drsko ignoriraju\u0107i njihovu temeljnu svrhu, koja je (prema me\u0111unarodnim dokumentima kao \u0161to su UNESCO-v i IFLA manifest) ta da pru\u017ei svima neovisno o socijalnim razlikama jednak pristup znanju i informacijama te namjerno i non\u0161alantno brkaju\u0107i i time zamagljuju\u0107i razliku izme\u0111u knji\u017eara i knji\u017enica, Mourdoukoutas i Forbes podigli su veliku pra\u0161inu koja je rezultirala brzopoteznim povla\u010denjem \u010dlanka.<\/p>\n

Ameri\u010dki uzori<\/strong><\/p>\n

Osjetljivost na pitanje javnih knji\u017enica i njihove sudbine u ameri\u010dkoj struci i javnosti ne \u010dudi. Rasprave oko autsorsinga i privatizacije knji\u017enica, naime, buknule su oko 2010. godine, potaknute rastu\u0107im trendom prepu\u0161tanja upravljanja knji\u017enicama od strane lokalnih vlasti privatnom profitnom poduze\u0107u Library Systems and Services<\/em> (LS&S). Rije\u010d je o firmi koja je u osamdesetima u Marylandu po\u010dela s razvijanjem katalogizacijskih software<\/em>-a za knji\u017enice da bi se s vremenom po\u010dela baviti menad\u017ementom knji\u017enica pa tako danas ima sklopljene ugovore o upravljanju radom 83 knji\u017enice, pri \u010demu je naj\u010de\u0161\u0107i motiv lokalnih vlasti za sklapanje ugovora neizvjesnost javnog financiranja te pretpostavljena mogu\u0107nost u\u0161tede na javnom bud\u017eetu. Sklapanjem ugovora LS&S-u se prepu\u0161taju sve upravlja\u010dke odluke (kao \u0161to su zapo\u0161ljavanje i nabavka knjiga), ali se knji\u017enicu nastavlja financirati javnim sredstvima.<\/p>\n

Nezadovoljnoj struci i javnosti 2010. godine izvr\u0161ni direktor firme Frank A. Pezzanite poru\u010dio je, slijede\u0107i dobro poznati libertarijanski narativ o neradni\u010dkom i uhljebni\u010dkom karakteru javnih ustanova, da se knji\u017enice u Americi tretiraju kao “svete organizacije” dok je njima zapravo “samo stalo do sigurnosti posla” te da se ne mo\u017ee “biti u knji\u017enici 35 godina, ne raditi ni\u0161ta i potom oti\u0107i u mirovinu. (…) Ako se javite nama, morat \u0107ete zaista raditi”. A taj “pravi rad” LS&S vidi kao sastavni dio svojeg profitnog poslovanja, koje uklju\u010duje strategije poput rezanja operativnih tro\u0161kova, zamjenjivanja sindikaliziranih zaposlenika novima, zapo\u0161ljavanja slabije kvalificiranih radnika te ukidanja bilo kakvih radnih beneficija, istovremeno skrivaju\u0107i informaciju o visini profita koji firma posti\u017ee upravljanjem knji\u017enicama. Upravo je to razlog da su neki gradovi raskinuli ugovore s LS&S-ijem i remunicipalizirali knji\u017enice, odnosno preuzeli nazad na sebe upravljanje njima.<\/p>\n

Autsorsingu i privatizaciji protive se zaposlenici knji\u017enica te knji\u017eni\u010darska udru\u017eenja kao \u0161to su American Library Association<\/em> (ALA), inzistiraju\u0107i na stavu da su zahtjevi tr\u017ei\u0161ta i profita nu\u017eno u koliziji sa zahtjevima i potrebama razli\u010ditih zajednica te da bi zbog toga javno financirane knji\u017enice trebale ostati direktno odgovorne javnosti kojoj slu\u017ee, umjesto da se poslovi upravljanja knji\u017enicama i knji\u017eni\u010darskim uslugama prebacuju u privatni sektor. ALA je 2011. objavila i priru\u010dnik “Keeping Public Libraries Public<\/em>” namijenjen lokalnim vlastima i zajednicama koje razmi\u0161ljaju o privatizaciji svojih knji\u017enica, upozoravaju\u0107i ih na razli\u010dite zamke privatno-javnih partnerstava u knji\u017enicama te ih podsje\u0107aju\u0107i na ulogu knji\u017enica da osiguraju svim ljudima znanja i informacijske resurse koji su im potrebni da bi bili ravnopravni \u010dlanovi dru\u0161tva. Rije\u010d je, dakle, o dosljednom inzistiranju na ulozi knji\u017enica u anuliranju ili barem ubla\u017eavanju socijalnih nejednakosti nastalih dobnim, rodnim, ekonomskim, obrazovnim i drugim razlikama te zalaganju za sustav koji \u0107e osigurati njihov stabilan rad i sustavno ulagati u njihov razvoj.<\/p>\n

I mada je jasno da je u doma\u0107em javnom prostoru jo\u0161 isuvi\u0161e kontroverzno otvoreno dovesti u pitanje dru\u0161tvenu ulogu knji\u017enica kao javnog dobra, u novi zakon nastoji se na mala vrata unijeti izmjene kojima se mo\u017eda ne\u0107e omogu\u0107iti direktna privatizacija javnih knji\u017enica, ali \u0107e se zasigurno pripremiti teren i legalizirati prakse koje bi hrvatsko knji\u017eni\u010darstvo mogle odvesti upravo u onom smjeru koji su knji\u017eni\u010dari\/ke predvidjeli: dalje od javnog sektora i javnog obrazovnog sustava. Struka je tu opasnost jako dobro prepoznala i brzo se organizirala, no sude\u0107i po pona\u0161anju doma\u0107ih politi\u010dara, pitanje knji\u017enica i knji\u017eni\u010dne djelatnosti u Hrvatskoj moglo bi postati mala arena za vo\u0111enje velike bitke oko opstanka javnih dobara.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Oko budu\u0107nosti knji\u017enica u posljednjih se par tjedana u doma\u0107im medijima vodi napeta rasprava. Prijedlog novog Zakona o knji\u017enicama i knji\u017eni\u010dnoj djelatnosti izazvao je burnu reakciju i mobilizaciju struke…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":25365,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[377],"class_list":["post-25363","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25363","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25363"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25363\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25364,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25363\/revisions\/25364"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25365"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25363"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25363"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25363"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25363"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25363"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25363"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25363"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}