S kona\u010dnom kompilacijom i objavom stvarnog stanja klimatskih stvari, javljaju se i prve o\u010dekivane reakcije koje zasad idu u dva smjera: jedna struja komentatora odgovornima smatra sve potro\u0161a\u010de zbog konzumacije mesa i nerecikliranja otpada, dok druga, istina, ve\u0107 godinama nesaslu\u0161ana, upozorava da se odgovornost za klimatske promjene mo\u017ee izravno povezati s industrijom fosilnih goriva.<\/p>\n
Emisije stakleni\u010dkih plinova obi\u010dno se mjere po zemljama, \u010dime se disperzira odgovornost za zaga\u0111enje okoli\u0161a sa pojedina\u010dnih zaga\u0111iva\u010da na dr\u017eave. Izvje\u0161\u0107e neprofitne organizacije pod nazivom Carbon Disclosure Project, kako sami ka\u017eu, jedino je na svijetu koje emisije stakleni\u010dkih plinova mjeri po kompanijama, a ne po zemljama. Takvom jednostavnom metodolo\u0161kom promjenom dobili su znatno jasnije rezultate, koji odgovaraju stanju stvari koje bi ve\u0107ina ljudi prepoznala kao realno.<\/p>\n
Izvje\u0161\u0107e CDP-a bavi se industrijskim emisijama ugljikovog dioksida i metana koji su rezultat proizvodnje fosilnih goriva u pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti. Baza podataka najve\u0107ih zaga\u0111iva\u010da osnovana je 2013. a mjeri emisije proizi\u0161le iz ugljena, nafte i plina. Premda je ugljen dakako i dalje najve\u0107i problem, ni\u0161ta neozbiljniji nisu ni nafta i plin, posebno nakon po\u010detaka iskapanja ukapljenog plina iz \u0161kriljca. Ovu bazu podataka vodi Institut za klimatsku odgovornost (CAI, Climate Accountability Institute).<\/p>\n
Znali za klimatske promjene prije nego itko drugi<\/strong><\/p>\n U organizaciji ka\u017eu kako su kompanije koje se bave proizvodnjom energije iz fosilnih izvora ve\u0107 do 1988. godine znale za destabiliziraju\u0107e okoli\u0161ne efekte svojih proizvoda. Me\u0111utim, ve\u0107ina kompanija ne samo da nije obustavila proizvodnju nego ju je kroz godine dodatno intenzivirala. Na primjer, \u010dasopis Scientific American<\/a>, prenio je izvje\u0161taj o tome kako je Exxon jo\u0161 prije 40 godina (1977.) bio svjestan u\u010dinaka njihove industrije na klimu. Radi se o periodu kada klimatske promjene jo\u0161 nisu postale toliko javno pitanje kakvo su danas. Me\u0111utim, znanje koje su imali nisu iskoristili za dru\u0161tveno odgovorno poslovanje, upravo suprotno, prema podacima Greenpeacea<\/a> Exxon je kroz godine ulo\u017eio 30 milijuna dolara u pobijanje znanstvenosti klimatskih promjena. Tako\u0111er su sudjelovali u javnom dezinformiranju osnivanjem Global Climate Coalition koja je raspu\u0161tena 2002. godine, a bavila se propitivanjem znanstvenih pretpostavki da fosilna industrija mijenja klimu. No, nemalu ulogu Exxon je odigrao i spre\u010davanjem SAD-a da potpi\u0161e Kyoto protokol iz 1998. Exxonove taktike, pi\u0161e Scientific American, nisu rezultirale samo ameri\u010dkim nesudjelovanjem u Kyotu ve\u0107 su isti pristup usvojile Kina i Indija.<\/p>\n Stru\u010dnjaci smatraju kako konkretnu \u0161tetu koju je napravio Exxon zapravo nikad ne\u0107emo mo\u0107i to\u010dno izra\u010dunati. Vi\u0161e od polovine stakleni\u010dkih plinova ispu\u0161teno je u atmosferu nakon 1988. godine. Da su fosilne industrije pristupile problemu dru\u0161tveno odgovorno, danas ne bismo bili u ovoj situaciji.<\/p>\n Dakako odgovornost ne le\u017ei samo na njima, budu\u0107i da su dr\u017eave te koje tako\u0111er u svom vlasni\u0161tvu imaju industrije nafte i plina, a osim toga nisu niti kriminalizirale, sankcionirale ni penalizirale zlo\u010dine protiv okoli\u0161a. Te 1998. godine klimatske promjene slu\u017ebeno su priznate kao globalni problem, stoga je osnovan Me\u0111uvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) koji je proizveo i izvje\u0161\u0107e o kojem se pi\u0161e po ve\u0107ini medija posljednjih tjedana. Od tada do danas industrija fosilnih goriva udvostru\u010dila je svoj doprinos zagrijavanju planete, a vi\u0161e od pola tih stakleni\u010dkih plinova mo\u017ee se retroaktivno pratiti do ukupno 25 korporacija i dr\u017eava. Me\u0111u najve\u0107im zaga\u0111iva\u010dima u tom periodu su<\/a> Kina, na prvom mjestu, proizvodnjom ugljena, zatim Saudijska Arabija (Aramco) proizvodnjom nafte, potom Gazprom, National Iranian Oil Co, ExxonMobil Corp, Coal India, Petroleos Mexicanos (Pemex), Russia (Coal), Royal Dutch Shell PLC, China National Petroleum Corp (CNPC), BP PLC, Chevron Corp, Petroleos de Venezuela SA (PDVSA), Abu Dhabi National Oil Co, Poland Coal, Peabody Energy Corp, Sonatrach SPA, itd.<\/p>\n Dru\u0161tveno neodogovorno pona\u0161anje<\/strong><\/p>\n Godine 2015., jedna petina globalnih stakleni\u010dkih plinova sufinancirana je dr\u017eavnim investicijama. Odgovornost, kao \u0161to smo ve\u0107 spomenuli, le\u017ei na dr\u017eavama i privatnim korporacijama, a najmanje na potro\u0161a\u010dima. Dru\u0161tveno odgovorno pona\u0161anje ne treba se svoditi tek na omogu\u0107avanje industriji fosilnih goriva lak\u0161e promjene proizvodnje ka obnovljivim izvorima energije, pogotovo zbog toga \u0161to je taj model energetske revolucije najmanje revolucionaran te i dalje podrazumijeva gomilanje profita u rukama korporacija umjesto javnosti. Istovremeno postoje i demokratskiji modeli organizacije snabdijevanja dru\u0161tva energijom, a profitabilniji za dru\u0161tvo i lokalne zajednice.<\/p>\n Nadalje, umjesto “pozitivnih poticaja” poput peer pressurea<\/em> ili “utrke prema vrhu” (koja zvu\u010di poprili\u010dno groteskno), odgovorne faktore treba napokon sankcionirati, provesti kroz pravosudni sustav zbog zavaravanja javnosti, zbog globalne \u0161tete po\u010dinjene za vi\u0161e milijuna godina, zbog namjernog iskrivljavanja znanosti, zbog dru\u0161tveno neodgovornog pona\u0161anja, itd.<\/p>\n Kona\u010dno, nipo\u0161to ne treba pristati na diskurs da su odgovorni potro\u0161a\u010di koji mo\u017eda nisu reciklirali, ili su pojeli preveliku koli\u010dinu mesa. Pritom ni vegetarijanstvo nije bez mrlje budu\u0107i da se i pesticidi dobivaju od petrokemijskih sirovina, a oni se jo\u0161 uvijek koriste za masovnu proizvodnju povr\u0107a. Ni vo\u017enja elektri\u010dnih automobila nije kona\u010dno rje\u0161enje ako se struja koja pokre\u0107e elektri\u010dne automobile dobiva iz naftnih izvora, kao \u0161to je slu\u010daju tobo\u017ee zelene Norve\u0161ke.<\/p>\n Potrebno je ponovno promisliti paradigmu klimatskih promjena, odgovornosti i budu\u0107nosti te donijeti te\u0161ke odluke koje \u0107e rezultirati spa\u0161avanjem Zemlje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" S kona\u010dnom kompilacijom i objavom stvarnog stanja klimatskih stvari, javljaju se i prve o\u010dekivane reakcije koje zasad idu u dva smjera: jedna struja komentatora odgovornima smatra sve potro\u0161a\u010de zbog konzumacije mesa i nerecikliranja otpada, dok druga, istina, ve\u0107 godinama nesaslu\u0161ana, upozorava da se odgovornost za klimatske promjene mo\u017ee izravno povezati s industrijom fosilnih goriva. Emisije […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":25317,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[128,182],"theme":[457],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-25316","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-energetika","tag-okolis","theme-klima","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25316","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25316"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25316\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25343,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25316\/revisions\/25343"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25317"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25316"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25316"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25316"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25316"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25316"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25316"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25316"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}