{"id":25305,"date":"2018-10-17T07:00:50","date_gmt":"2018-10-17T06:00:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25305"},"modified":"2021-02-25T10:51:12","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:12","slug":"25305","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25305","title":{"rendered":"Brodogradnja i turizam: Neraskidiva sudbina"},"content":{"rendered":"

Dok su turisti\u010dki planovi za pulska brodogradili\u0161ta jo\u0161 u projektnim povojima, u Brodosplitu turisti\u010dke ture traju ve\u0107 tri godine. Umjesto fokusa na daljnjem razvoju te industrije, splitsko brodogradili\u0161te postalo je jo\u0161 jednim turisti\u010dkim resursom.<\/strong><\/p>\n

U jeku i\u0161\u010dekivanja kona\u010dnog raspleta krize u brodogradili\u0161tu Uljanik, javna radiotelevizija objavila je prije nekoliko dana reporta\u017eu iz tog sektora koja doslovno pomi\u010de granice mogu\u0107eg. Pitanje je samo u kojem smjeru. Emitirana je u glavnom Dnevniku HTV-a, dakle, i zaslu\u017euje da je citiramo od po\u010detka do kraja, pri \u010demu ne\u0107e biti te\u0161ko zamisliti vizualni dio.<\/p>\n

“U Brodosplitu je pri kraju gradnja najve\u0107eg jedrenjaka na svijetu. Odli\u010dan je to mamac za brodogra\u0111evne stru\u010dnjake, ali i turiste kojih u splitskom brodogradili\u0161tu ni ina\u010de ne nedostaje. Godi\u0161nje njihove navoze obi\u0111e vi\u0161e od 2000 posjetitelja, i taj broj stalno raste. Na\u0161a ekipa u\u0161la je u unutra\u0161njost jedrenjaka sa skupinom Finaca. Ve\u0107ega nema. 102 metra dug, 18 \u0161irok, najve\u0107i jedrenjak na svijetu i ovako nedovr\u0161en zadivio je turiste iz Finske”, izgovara novinarka dok gledamo grupu \u0161areno odjevenih posjetitelja kako stupaju uz \u010deli\u010dni trup rekordera.<\/p>\n

Izjavu potom daje Laurin Salli, finska go\u0161\u0107a: “Vrlo lijep brod, i vrlo je brzo sagra\u0111en, za samo tri godine, a ve\u0107 je skoro gotov. Fascinantno, prekrasno.”
\n“U njihovoj zemlji gra\u0111ani ne smiju na navoze”, primje\u0107uje usput novinarka, “a kamoli u unutra\u0161njost broda.”<\/p>\n

Samo u Splitu: Razgledavanje brodova prilikom gradnje<\/strong><\/p>\n

Rije\u010d dobiva turist Kori Lahivarro: “U Finskoj gledanje brodova prilikom gradnje nije mogu\u0107e.” Na trenutak se \u010dini kao da smo upali u neki od filmova Akija Kaurismakija, i da svjedo\u010dimo novom bljesku specifi\u010dnog finskog humora gdje se najurnebesniji momenti bilje\u017ee onako busterkeatonovski smrtno ozbiljno. Gosti sa \u017eutim kacigama provla\u010de se izme\u0111u radnika, sijevaju blicevi kamera na pametnim mobitelima.<\/p>\n

Novinarka dosljedno inzistira na optimisti\u010dnoj perspektivi: “Gradi se punom parom ponos Brodosplita. Za 300 putnika i 150 \u010dlanova posade. Sljede\u0107eg mjeseca, i pet \u0107e jarbola na svoja mjesta. Jedan je velik kao zvonik Svetoga Duje. Turisti\u010dke ture po Brodosplitu po\u010dele su prije tri godine.”<\/p>\n

Zatim se u kadru pojavljuje slu\u017ebeni portparol Brodosplita. “Posjet Brodosplitu ne jenjava. Jednostavno, pove\u0107ava se broj, vi\u0161e od 2000 ljudi nas godi\u0161nje posjeti, i mi s gu\u0161tom to radimo. Dva sata traje obilazak”, ka\u017ee Josip Juri\u0161i\u0107.<\/p>\n

Reporta\u017ea postaje sve uzbudljivija, taman kad je i gledatelj pomislio da je dosta. “Pokazuje se sve. Izrada nacrta, rezanje \u010delika, muzej”, otkriva novinarka, pa iznenada dodaje: “Split i brodogradili\u0161te neraskidivo su povezani.” Otkud sad to, i za\u0161to? Obja\u0161njava Margita Tiainen, turisti\u010dka vodi\u010dica: “Ako doista \u017eelite upoznati Split, morate znati njegovu povijest. Vidjeti stari dio grada, a onda i moderan na\u010din \u017eivota i Brodosplit, jer je on simbol Splita i Spli\u0107ana.”<\/p>\n

I novinarski zaklju\u010dak za odjavu, dok posjetitelji iz Fenoskandije nastavljaju otkrivati najekskluzivnija lica Splita: “Posla, ka\u017eu, ima. Uz jedrenjak, grade se ili prenamjenjuju jo\u0161 \u010detiri putni\u010dka broda. Polarni kruzer, obalno-ophodni brod, mali jedrenjak za njihovu flotu, i rije\u010dni kruzer. Pla\u0107e za 2300 ljudi ne kasne.”
\nHajduka turisti lako mogu gledati u\u017eivo, Dioklecijanovu pala\u010du isto tako, ako govorimo o upoznavanju grada i njegovih \u017eivih simbola. Ali, \u0161kver. Kako se nitko osim Tomislava Debeljaka, vlasnika Brodosplita, nije sjetio takve ideje? Institut Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 u Zagrebu, recimo, centar znanstveno-istra\u017eiva\u010dke izvrsnosti, uz brodogradili\u0161ta kao vrhunsku proizvodnu \u017ei\u017eu, jednom godi\u0161nje ima Dane otvorenih vrata. I nipo\u0161to ne pokazuje posjetiteljima svoje rekordne zgoditke u nastajanju.<\/p>\n

Pa, bit \u0107e da se Debeljak poveo za svojim starim i poznatim impulsom tra\u017eenja zaobilaznih rje\u0161enja u proizvodnji. Ne \u017eivjeti vi\u0161e od brodova, nego od svake druge djelatnosti koju je tamo mogu\u0107e nadovezati.<\/p>\n

Bravarija i turisti\u010dka destinacija<\/strong><\/p>\n

Zato je Brodosplit danas vi\u0161e nalik bravariji i turisti\u010dkoj destinaciji, zato se tamo umjesto brodova proizvode mamutske lopate za obranu Veneciju od morskih poplava, i zato turisti dolaze u poziciju o kojoj sanja svaki normalan industrijski \u0161pijun, tj. upravo onaj namamljeni brodogra\u0111evni stru\u010dnjak iz reporta\u017ee HTV-a. Pogotovo ako u svojoj zemlji ne smije ni pomisliti na razgledanje nedovr\u0161enih brodova i gotovih nacrta.<\/p>\n

E, u Hrvatskoj itekako smije, i jo\u0161 \u0107e se time gromko pohvaliti najve\u0107i doma\u0107i medij, pritom u javnom vlasni\u0161tvu. No te\u0161ko da je problem s hrvatskom brodogradnjom prvenstveno turisti\u010dko-posjetiteljske naravi. Turisti na aktivnim navozima su tek posljedica. Prvo je u odlu\u010duju\u0107i politi\u010dki prostor nadrla ekonomska strategija koja bilo kakvom turizmu daje svaku prednost u odnosu na bilo koju materijalnu proizvodnju.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de Brodosplita i HTV-a, u protivnom bi se izvje\u0161taj bavio vije\u0161\u0107u<\/a> objavljenom svega par tjedana ranije, a kojom smo doznali da su javna sredstva za restrukturiranje tog \u0161kvera potro\u0161ena nenamjenski. Posrijedi je milijardu i pol do dvije milijarde kuna, odnosno 200 do 280 milijuna eura.Uzgred, naro\u010dito pikantna u vezi s gornjom vije\u0161\u0107u, jedinom koju ovdje prila\u017eemo, jest \u010dinjenica da je njezin potpisnik bio prvi Debeljakov glasnogovornik u brodogradili\u0161tu. Otud mu valjda i le\u017eernost oko pola milijarde \u0161tete tamo ili amo.<\/p>\n

Brodosplit je privatiziran 2013. godine, kao i ostali pre\u017eivjeli \u0161kverovi s izuzetkom ve\u0107 ranije privatiziranog Uljanika. Kad je Uljanik zapao u nevolje i raspisao potjernicu za strate\u0161kim partnerom, javio se i Debeljak. Ipak, \u010dinilo se da je uvjerljivije turisti\u010dko-poslovne planove s pulskim brodogradili\u0161tem imao Danko Kon\u010dar, vlasnik Brodotrogira. U me\u0111uvremenu je Europska komisija, supervizor i arbitar procesa restrukturiranja, nedavno obznanila da je Kon\u010darova financijska sposobnost u tom pogledu nepouzdana. No usput su se pojasnile i neke druge zadnje namjere.<\/p>\n

Ni\u0161ta ne smije mijenjati ako nije u interesu poduze\u0107a<\/strong><\/p>\n

Premda se niz mjeseci isticalo da nema osnove za strahovanja kako bi strate\u0161ki partner \u2013 onaj mitski investitor \u2013 mogao prenamijeniti ne\u0161to od proizvodnih resursa, npr. goli prostor, odjednom se kroz poznati krajolik s dizalicama ukazala i ta mogu\u0107nost. Kon\u010dar je na njoj inzistirao javno dosta usamljen, dok su likovi iz uprave \u0161kvera, pa i vlade, tobo\u017ee odmahivali rukom. Isti je developer ina\u010de ne\u0161to sli\u010dno ve\u0107 realizirao u Trogiru, te je nai\u0161ao na fakti\u010dno odobravanje dr\u017eavnih vlasti. Umjesto u brodogra\u0111evnu djelatnost, vi\u0161e je ulagao u pogone vezane s turizmom, kao \u0161to je marina i remont jahti.<\/p>\n

Za slu\u010daj budu\u0107e prenamjene u Puli iskori\u0161tena je osebujna interpretacija. Slobodno prepri\u010dano, propis glasi da se ni\u0161ta ne smije mijenjati ako nije u interesu poduze\u0107a. Ta zar ba\u0161 ni\u0161ta i nikako? Ako se pak neka promjena name\u0107e kao uvjet za opstanak ikakve autenti\u010dne djelatnosti poduze\u0107a, glasi novo tuma\u010denje, onda valjda jest u interesu. Tako je i s voljom investitora da ulo\u017ei svoj kapital, a zauzvrat dobije lijepi dio \u0161kverskog terena za gradnju stambenih nekretnina.
\nApartmani se ne bi gradili za \u0161kverane, to je brutalno izvjesno. Kad se u \u0161irem centru nekog grada na Jadranu gradi ve\u0107i broj stambenih jedinica, bit \u0107e prodane strancima ili onima koji \u0107e ih njima iznajmljivati.<\/p>\n

Govorimo stoga i dalje o turizmu, makar posredno. Ali, treba re\u0107i i da nisu investitori primarni vinovnici te svinjarije.<\/p>\n

Privedeno vi\u0161oj svrsi<\/strong><\/p>\n

Bez obzira pri\u010damo li o Kon\u010daru, ili \u0107e njega istisnuti netko drugi, oni se po samoj prirodi kapitala uglavnom prilago\u0111avaju to\u010dkama, po mogu\u0107nosti, \u0161to manjeg otpora. Bilo da se radi o poreznoj politici, industrijskoj, regionalnoj, nekoj desetoj. U Hrvatskoj su ekonomsko-politi\u010dki odnosi u ovom smjeru postavljeni ve\u0107 i onom monetarnom. Debela prednost dana je uvozu roba i novca, kroz te\u010dajnu politiku, jo\u0161 sredinom devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, i dandanas je tu.<\/p>\n

Izvoz i, samim tim, doma\u0107a proizvodnja, pali su u zadnji plan. Zbog toga Hrvatska nema ni dovoljno vlastite hrane koju bi prodala svetom turistu, kamoli povoljnih \u010deli\u010dnih limova i drugih dijelova za brodove. Ali, prodaje mu ture po \u0161kverskim navozima, \u0161to se navodno nitko drugi nije sjetio, bar ne u ovakvom vidu. Brodogradnja, tradicionalno najdi\u010dniji ovda\u0161nji sektor, tako je uspje\u0161no privedena vi\u0161oj svrsi, turizmu li\u010dno, pa jo\u0161 i na vi\u0161e ma\u0161tovitih na\u010dina, ne samo jedan. Kri\u017eana s njim poput druge \u017eive vrste, za promociju nevi\u0111enog bastarda.<\/p>\n

Brodogradnja i turizam neraskidivo su povezani, da parafraziramo televizijsku kolegicu i njene sugovornike. Moderan na\u010din \u017eivota i rada, simbol Hrvatske.
\nA mo\u017eda to i spasi brodogradnju – jedino je vedro \u0161to tim povodom mo\u017ee pasti na um zgranutom televizijskom svjedoku, dok stalno slu\u0161a o novim otkazima narud\u017ebi brodova iz Hrvatske. Uvijek \u0107e nam trebati bar poneko plovilo u nastajanju kojeg se ne\u0107emo posramiti, da imamo \u0161to pokazati gostima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U jeku i\u0161\u010dekivanja kona\u010dnog raspleta krize u brodogradili\u0161tu Uljanik, javna radiotelevizija objavila je prije nekoliko dana reporta\u017eu iz tog sektora koja doslovno pomi\u010de granice mogu\u0107eg…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":25330,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-25305","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25305","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25305"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25305\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25335,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25305\/revisions\/25335"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25330"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25305"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25305"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25305"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25305"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25305"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25305"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25305"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}