Ni vi\u0161e od pet godina od ubojstva atenskog muzi\u010dara Pavlosa Fisasa pred o\u010dima policijske patrole, su\u0111enje njegovim ubojicama nije zavr\u0161ilo. Dapa\u010de, prema aktualnom rasporedu predvi\u0111a se da bi moglo trajati barem do 2020. godine, \u0161to je potaknulo tu\u017eiteljstvo da zatra\u017ei ubrzanje procesa i svakodnevna saslu\u0161anja. Na optu\u017eeni\u010dkoj klupi nisu samo neposredni izvr\u0161itelji ovog politi\u010dkog ubojstva antirasisti\u010dkog umjetnika, ve\u0107 i cjelokupno vodstvo tre\u0107e najve\u0107e parlamentarne stranke u Gr\u010dkoj \u2013 Zlatne zore. Fisas je naime izboden no\u017eem u napadu koji je, prema brojnim dokazima iznijetima na su\u0111enju, ali i prvim izjavama po\u010dinitelja, bio isplaniran na najvi\u0161im tijelima ove politi\u010dke stranke koja se otvoreno deklarira kao fa\u0161isti\u010dka.<\/p>\n
Zlatnu zoru 1980-ih su godina osnovali ni\u017ei funkcionari i simpatizeri vojne hunte koja je \u010deli\u010dnom rukom vladala zemljom od 1967. do 1974. No ona je desetlje\u0107ima bila marginalna grupa bez ikakvog zna\u010dajnijeg utjecaja, osim u vojsci i policiji, odakle je regrutirala ve\u0107inu svog \u010dlanstva. Ve\u0107u su pa\u017enju privukli samo osnivanjem Gr\u010dke dobrovolja\u010dke garde, koja je 1990-ih sudjelovala u masakrima Bo\u0161njaka u ovda\u0161njim ratovima. Nasilje i zlo\u010dini uvijek su bili njihova ja\u010da stranka. Iako su na izborima 1990-ih i 2000-ih rijetko osvajali vi\u0161e od 0,1% glasova, isticali su se redovitim napadima na manjine i protivnike fa\u0161izma, a organizirani otpor njihovoj agresiji ih je 2005. nakratko prisilio da promijene ime stranke u “Patriotski savez”.<\/p>\n
Stranka sigurnosti<\/strong><\/p>\n No ve\u0107 nekoliko godina kasnije, Zlatna se zora vra\u0107a na velika vrata kao jedan od klju\u010dnih politi\u010dkih faktora u zemlji. Posljedica je to ekonomske krize i kolapsa politi\u010dkog sustava koji se u Gr\u010dkoj dogodio 2009.\/2010. To su bile godine naglog raspada dviju stranaka koje su jo\u0161 od pada hunte dominirale gr\u010dkim politi\u010dkim \u017eivotom i jednako naglog uspona Sirize, Koalicije radikalne ljevice, koja je u tom trenutku jedina kategori\u010dki stala na stranu prosvjednika protiv novih mjera \u0161tednje. Scene svakodnevnih prosvjeda i sukoba s policijom, kao i mogu\u0107nost dolaska “radikalnih ljevi\u010dara” na vlast, bili su povod za paniku u dijelovima gr\u010dke desnice. Stoga mnogi analiti\u010dari smatraju da su sigurnosne slu\u017ebe odigrale zna\u010dajnu ulogu u usponu Zlatne zore.<\/p>\n Ono \u0161to bi u nekoj drugoj zemlji zvu\u010dalo tek kao teorija zavjere, u Gr\u010dkoj je puno uvjerljivije. Naime, ta zemlja ima izrazito prenapuhani sigurnosni sustav, nastao u vrijeme Hladnog rata i ranijih tenzija sa susjednom Turskom oko Cipra i drugih isto\u010dnomediteranskih otoka. Unato\u010d malenom stanovni\u0161tvu od svega desetak milijuna ljudi, Gr\u010dka i danas ostaje jedan od najve\u0107ih vojnih potro\u0161a\u010da u Europi. Politi\u010dki utjecaj sigurnosnog aparata ostaje znatno ve\u0107i nego u ve\u0107ini drugih \u010dlanica Unije. Uostalom, uzajamne simpatije izme\u0111u policije i aktivista Zlatne zore bile su tijekom perioda naj\u017ee\u0161\u0107ih prosvjeda prili\u010dno otvoreno iskazivane. Njihovo organizirano nasilje nad ljevi\u010darima vi\u0161e nije bilo do\u017eivljavano tek kao \u010din huliganizma, ve\u0107 pomo\u0107 u odr\u017eanju sustava.<\/p>\n Mirno promatranje<\/strong><\/p>\n No ako je najve\u0107i dio potpore Zlatnoj zori i dolazio iz redova vojske i policije, zaposlenici prenapuhanog sigurnosnog sektora nisu bili jedini koji su glasali za njih. Nepoznati financijeri omogu\u0107ili su im da razviju paralelni sustav humanitarne pomo\u0107i osiroma\u0161enom stanovni\u0161tvu iz kojeg su sustavno isklju\u010divani svi za koje je procijenjeno da nisu “dovoljno autenti\u010dni Grci”. Ipak, nasilje je ostalo njihova glavna karakteristika, unato\u010d tome \u0161to su 2012. uspjeli zasjesti u parlamentarne fotelje. Po svemu sude\u0107i, to ih je samo ohrabrilo. Iste godine kada je vodstvo naredilo ubojstvo Fisasa, stranka je ubila pakistanskog migranta Sahzata Luqmana, no za to su ubojstvo osu\u0111eni samo neposredni izvr\u0161itelji, a ne i nalogodavci iz vrha stranke.<\/p>\n Nakon \u0161to je na optu\u017eeni\u010dku klupu stavljena stranka, njezini aktivisti nisu se libili na ulici napasti i tu\u017eiteljicu Eugeniju Kunaiki i to u neposrednoj blizini suda. Nisu se, naravno, smanjili ni redoviti napadi na izbjeglice ili sindikaliste, njihove standardne mete. Unato\u010d svemu tome, Zlatna zora ostaje va\u017ean faktor gr\u010dke politi\u010dke scene, a to \u0107e po svemu sude\u0107i biti i nakon izbora koji se trebaju odr\u017eati sljede\u0107e godine. Na njima bi Zlatna zora mogla dobiti izme\u0111u 6 i 10% glasova. Unato\u010d debelom kriminalnom dosjeu, gr\u010dka dr\u017eava ne pokazuje previ\u0161e interesa da se obra\u010duna s fa\u0161izmom. Policijska patrola koja je te no\u0107i u rujnu 2013. mirno promatrala napad udarne grupe Zlatne zore na Fisasa mo\u017ee poslu\u017eiti i kao dobra ilustracija stava institucija prema ovoj stranci.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ni vi\u0161e od pet godina od ubojstva atenskog muzi\u010dara Pavlosa Fisasa pred o\u010dima policijske patrole, su\u0111enje njegovim ubojicama nije zavr\u0161ilo. Dapa\u010de, prema aktualnom rasporedu predvi\u0111a se da bi moglo trajati barem do 2020. godine, \u0161to je potaknulo tu\u017eiteljstvo da zatra\u017ei ubrzanje procesa…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":25238,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[275,226],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-25237","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekstremna-desnica","tag-grcka","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25237","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25237"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25237\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25241,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25237\/revisions\/25241"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25238"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25237"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25237"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25237"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25237"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25237"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25237"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25237"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}