{"id":25196,"date":"2018-10-05T07:00:13","date_gmt":"2018-10-05T06:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25196"},"modified":"2021-02-25T10:51:15","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:15","slug":"devet-razloga-zbog-kojih-revizionizam-prolazi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25196","title":{"rendered":"Devet razloga zbog kojih revizionizam “prolazi”"},"content":{"rendered":"

Ponekad ljudi vjeruju u potpuno bizarne i opasne pri\u010de. Ali to ne zna\u010di da ta vjerovanja padaju iz vedra neba.<\/strong><\/p>\n

Mnogi su se komentatori u Hrvatskoj proteklih dana zapitali: pa jesmo li stvarno dotle do\u0161li? Jesmo li stvarno “kao dru\u0161tvo” toliko otupjeli na najgore la\u017ei i na neuvijenu afirmaciju usta\u0161kih zlo\u010dinaca i praksi? Neposredan povod su, dakako, bile promocije: knjige i filma Romana Ljeljaka “Mit o Jasenovcu” te knjige o usta\u0161kom kolja\u010du Maksu Luburi\u0107u. <\/span>Kao i komemoracija usta\u0161kih vojnika koju <\/span>je <\/span>predvodi<\/span>o<\/span> ministar branitelja. <\/span>Premda su i dosad revizionisti\u010dke tendencije bile itekako prisutne, \u010dini se, tvrde komentatori, kao da je krajnja granica prekora\u010dena. Vi\u0161e naprosto nema nikakvog skrivanja. Usta\u0161ki se re\u017eim slavi kao takav: i to u renomiranim ins<\/span>t<\/span>itucijama i bez ikakve reakcije vlasti.<\/span><\/p>\n

Takvoj dijagnozi stanja dodatno pridonose i stalne prijetnje koje dobivaju svi oni koji javno istupaju protiv tih trendova. Ponekad se u dometima tih dijagnoza pretjeruje pa se donekle uspore\u0111uje dana\u0161nju Hrvatsku s tzv. NDH, \u0161to bi, ako zbog ni\u010dega drugoga, onda zbog pijeteta prema \u017ertvama kvislin\u0161ke tvorevine trebalo <\/span>pod svaku cijenu<\/span> izbjegavati. No, da je normalizacija usta\u0161tva kao legitimne politi\u010dke ideologije i opcije prisutna, tu nema spora. Naravno da je moralna panika normalna i razumljiva, me\u0111utim, razumijevanj<\/span>e<\/span> razloga mora biti povijesno i politi\u010dk<\/span>o<\/span>, a ne ono zasnovano na prostom zgra\u017eanju. Pa poku\u0161ajmo ponuditi razloge.<\/span><\/p>\n

1. Jugoslavija se raspala<\/span><\/strong><\/p>\n

Na prvi pogled radi se o sasvim banalnoj tvrdnji. Svi znaju da se raspala, kao \u0161to znaju i morbidnu bilancu tog raspada. Me\u0111utim, sam taj raspad i kriza legitimiteta koja mu je prethodila funkcioniraju kao okvir \u010ditanju povijesti same Jugoslavije. Po valjda neupitnoj logici: ako se ta dr\u017eava na kraju raspala onda je sve u njenoj povijesti bilo od po\u010detka krivo. Uklju\u010duju\u0107i i borbu partizana u Drugom svjetskom ratu kao ishodi\u0161ni moment nastanka socijalisti\u010dke Jugoslavije. Drugim rije\u010dima, kriterij za procjenu zbivanja u Drugom svjetskom ratu vi\u0161e nisu ni \u010dinjenice ni civilizacijsko-moralne norme ve\u0107 krajnji epilog: dr\u017eava nastala iz tih zbivanja se raspala. <\/span><\/p>\n

2. Domovinski rat<\/span><\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to znamo, Jugoslavija se raspala u ratu. Taj se rat u njegovoj hrvatskoj ina\u010dici zove Domovinski. I on danas u Hrvatskoj predstavlja neupitnu dru\u0161tvenu i politi\u010dku vrijednost. Me\u0111utim, predstavlja on i ne\u0161to drugo. Nakon osloba\u0111aju\u0107e ha\u0161ke presude generalima Mladenu Marka\u010du i Anti Gotovini sakralni status mu je zacementiran. \u010cak je i mrski Haag potvrdio da je sve bilo \u010disto. A ako je sve bilo \u010disto, onda su i svi koji su sudjelovali u ratu \u010disti. Ako su u njemu sudjelovali i vojnici koji su koristili usta\u0161ka obilje\u017eja, kao primjerice, \u010dlanovi HOS-a, onda je i usta\u0161ki pokret bio \u010dist. <\/span>Onda je i usta\u0161ki pozdrav “Za dom spremni” \u010dist i kako ona notorna Komisija ka\u017ee: mo\u017ee se koristiti u pojedinim prigodama. Dakle, Domovinski rat funkcionira i kao ideolo\u0161ka praonica usta\u0161kog pokreta. A usta\u0161e su tako stekle status legitimne etape u povijesnom narativu o hrvatskoj dr\u017eavnosti.<\/span><\/p>\n

3. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju<\/span><\/strong><\/p>\n

Svi vjerojatno poznajete ultimativan argument: u Hrvatskoj je do\u0161lo do ja\u010danja prousta\u0161kih i neokonzervativnih snaga jer smo u\u0161li u Europsku uniju i sad njih u Bruxellesu vi\u0161e nije briga. Drugim rije\u010dima, glumili smo u pristupnim pregovorima da nismo usta\u0161e samo da nas puste, a sad mo\u017eemo raditi \u0161to nas je volja. Problem s ovim argumentom ne nalazi se na strani Hrvatske ve\u0107 na strani Europske unije. Dok smo, eto, mi skrivali svoje pravo lice, Europljani su ga otkrivali. Danas se europska politika svodi gotovo na eurovizijsko natjecanje: u kojoj \u0107e zemlji ekstremna desnica dobiti najvi\u0161e glasova? <\/span>Ulaskom u Europsk<\/span>u<\/span> unij<\/span>u<\/span> doma\u0107a je desnica samo dobila prostor za inspiraciju i u\u010denje od zapadnoeuropskih kolega, a dr\u017eava je izgubila prostor za ozbiljnije bavljenje sa socijalnim i ekonomskim problemima. <\/span>Tako se zatvorio prostor za bilo kakvo druk\u010dije zami\u0161ljanje budu\u0107nosti i otvorio za druk\u010dije zami\u0161ljanje pro\u0161losti.<\/span><\/p>\n

4. Liberalni ustupci<\/span><\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to smo napomenuli na po\u010detku, revizionisti\u010dke tendencije nisu ni\u0161ta novo, samo su u\u0161le u novu brzinu. A jedan od razloga za\u0161to su stekle dodatno ubrzanje nalazi se u prirodi otpora tim tendencijama u prethodnim periodima. Tzv. liberalni antifa\u0161isti uglavnom su u odgovoru na napade koristili dva argumenta. Prvi je glasio: Hrvatska se u Drugom svjetskom ratu nalazila na pobjedni\u010dkoj strani. Eto, ishod je bitan, a ne priroda rata. Da je slu\u010dajno antifa\u0161izam pora\u017een, ne bi bio bitan. Imali smo naprosto sre\u0107e. A drugi, na sli\u010dnom etni\u010dkom tragu glasi: da nije bilo partizana, ne bi bilo dana\u0161nje Hrvatske. Trebao bi neko poru\u010diti partizanima da su se borili za gotovo etni\u010dki \u010distu i kapitalisti\u010dku Hrvatsku. Da znaju da su se zabunili. Ovaj sarkasti\u010dan ton je tu da uka\u017ee koliko su ovi argumenti bili jalovi i u krajnjoj liniji igrali na kartu desnice.<\/span><\/p>\n

5. Antikomunisti\u010dka koalicija<\/span><\/strong><\/p>\n

A igraju liberali i u drugom polju na kartu desnice. Dakako, u onom ekonomskom. Ne pro\u0111e tjedan dana a da neki komentator i<\/span>li<\/span> kolumnist na Indeksu, naj\u010ditanijem hrvatskom portalu, ne objavi tekst u kojem u naslovu stoji otprilike: evo za\u0161to je Hrvatska zapravo Sovjetski Savez ili evo dokaza da \u017eivimo u komunizmu. Takve sulude konstrukcije prati i svakodnevni arsenal uvreda prema radnicima u javnom sektoru i <\/span>zgra\u017eavanja nad dr\u017eavnim intervencijama u ekonomiji. <\/span>I to na svim mejnstrim portalima. <\/span>Ovo, naizgled, nema nikakve veze s “usta\u0161ama i partizanima”, \u0161to <\/span>i <\/span>sami autori itekako isti\u010du kako bi si time priskrbili valjda status ozbiljnosti i objektivnosti. <\/span>Me\u0111utim, ako demonizirate socijalizam na dnevnoj bazi u obliku “porezi su zlo” kao da su porezi socijalisti\u010dka izmi\u0161ljotina, onda prili\u010dno utje\u010dete na “izbor” izme\u0111u strana u Drugom svjetskom ratu. Na\u017ealost <\/span>po liberale<\/span>, nije bilo neke tre\u0107e. Ne igra tu pretjeranu ulogu ni redovita kritika usta\u0161tva: ona se zasniva na moralno-civilizacijskoj dimenziji, dok ova “socijalizma” zadire u neposredno dru\u0161tveno tkivo i svakodnevno iskustvo.<\/span><\/p>\n

6. Klasno naslje\u0111e Jugoslavije<\/span><\/strong><\/p>\n

Premda tako na samom po\u010detku nije izgledalo, rat, tranzicija i SDP u\u010dinili su svoje. Dok su na <\/span>pragu<\/span> devedesetih reformirani komunisti i druge lijeve stranke ostvarivale zna\u010dajne izborne rezultate u industrijskim sredi\u0161tima, naknadna politi\u010dka putanja stvorila je novi “klasni” okvir \u010ditanja hrvatskog dru\u0161tva. Urbane srednje klase su nositelji jugoslavenskih antifa\u0161isti\u010dki vrijednosti, dok su radnici i seljaci autenti\u010dan hrvatski narod. Iako je u prvom redu taj okvir rezultat ideolo\u0161kih ratova, on u prili\u010dnoj mjeri ba\u0161tini klasnu povijest Jugoslavije. Naknadno \u010ditanje mjera \u0161tednji i rasta nezaposlenosti u Jugoslaviji osamdesetih u nacionalnom klju\u010du barem je adresiralo klasne probleme, ma koliko krivo. Dok su predstavnici liberalnih snaga klasu smatrali zastarjelim konceptom, nedostojnim politi\u010dkog anga\u017emana. Tako da smo sad svjedoci povijesne ironije: komunisti\u010dki projekt, zasnovan na eliminiranju klasnog <\/span>dru\u0161tva<\/span>, stvorio je, navodno, elitu koja dominira nad hrvatskim narodom. I samim tim se antifa\u0161isti\u010dke vrijednosti, eto, nalaze na strani elite. <\/span><\/p>\n

7. “Subverzivan” status usta\u0161tva<\/span><\/strong><\/p>\n

U takvom kontekstu ne \u010dudi da se usta\u0161tvo, pogotovo me\u0111u mladima, javlja kao subverzivan pokret. Pored ove konstruirane “klasne” podjele hrvatskog dru\u0161tva, tome pridonosi i na\u010din na koji vlasti tretiraju hrvatsku fa\u0161isti\u010dku povijest. Nju se mahom predstavlja kao svojevrsni tabu: protiv smo svakog totalitarizma, ali o onom usta\u0161kom ne\u0107emo ba\u0161 pri\u010dati. A i \u0161to bismo kad u socijalizmu nije bilo jogurta i morao si partiji javiti koliko kruha planira\u0161 pojesti svaki dan. Kad je ne\u0161to tabu, ma kako oblikovan, onda svako bockanje tog tabua predstavlja subverziju. Doda li se tome da je antifa\u0161izam, kao i Istanbulska konvencija, zapravo zavjera komunisti\u010dko-briselskih elita, onda je put otvoren. <\/span><\/p>\n

8. Odakle su do\u0161li partizani?<\/span><\/strong><\/p>\n

Predstavljanje usta\u0161a kao navodnih <\/span>subverzivnih <\/span>boraca za pravdu i interes hrvatskog naroda svoju uvjerljivost duguje i jednom drugom problemu povijesnog revizionizma. Radi se o periodu koji je Drugom svjetskom ratu prethodio. Premda je problem prekrajanja povijesti u samom ratu i nevjerojatno preokretanje \u010dinjenica na glavu veliki problem, pa\u017enju valja posvetiti i kompletnom brisanju prijeratne povijesti. Nitko danas ne zna ni\u0161ta o povijesti sindikalizma u Hrvatskoj i povijesti socijalista i komunista. Jedino \u0161to se tu i tamo u javnosti pojavljuje su sumanute teorije o Titovom porijeklu. Ako ne znamo odakle su partizani do\u0161li, kako je tekla borba za socijalnu pravdu i kakvo je uop\u0107e bilo ekonomsko i dru\u0161tveno stanje u Hrvatskoj u prvoj polovici dvadesetog stolje\u0107a, onda je normalno da mnogima, pogotovo mladima, partizani izgledaju kao nekakvi vanzemaljci u koje se mo\u017ee upisivati bilo kakve dijaboli\u010dne karakteristike.<\/span><\/p>\n

9. Crkvena infrastruktura<\/span><\/strong><\/p>\n

Bez obzira na sve dosad navedeno, s pravom \u0107ete se upitati: ali kako je mogu\u0107e da ljudi vjeruju u sve te ludosti? Od toga da su partizani napali “usta\u0161ki dje\u010dji vrti\u0107” u <\/span>Jastrebarskom<\/span> do svih onih bizarnih konstrukcija koje su pratile prosvjede protiv implementacije Istanbulske konvencije? <\/span>Stvarno je ponekad te\u0161ko objasniti u \u0161to sve ljudi vjeruju, ali valja imati na umu da se ta vjerovanja ne zasnivaju samo na njihovim kognitivnim sposobnostima. <\/span>Prisutna je tu, dakako, i doza autoriteta, ali i potreba za socijalnim priznanjem i uklju\u010deno\u0161\u0107u. Isto kao \u0161to ljudi ne idu u Crkvu zato \u0161to vjeruju u Boga, ve\u0107 zato \u0161to ih ta praksa \u010dini dijelom zajednice. Dovoljno se samo prisjetiti toga da su najvjernije posjetiteljice Crkve starije \u017eene koje uglavnom nemaju drugi pristup socijalnom \u017eivotu. Na sli\u010dnom tragu treba gledati i uspjeh revizionisti\u010dkog pokreta: njegova oslonjenost na crkvenu infrastruktruru, pristup masama ljudi, povezivanje tih tema s drugima, religijskim i socijalnim, \u010dini vezivno tkivo tog uspjeha. <\/span><\/p>\n

Bez uspostavljanja kontrainfrastrukture borba protiv tih la\u017ei ne\u0107e biti uspje\u0161na. Kao \u0161to ne\u0107e biti uspje\u0161na <\/span>ni <\/span>ako se bude zasnivala na zgra\u017eanju nad onima kojima se la\u017ee.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mnogi su se komentatori u Hrvatskoj proteklih dana zapitali: pa jesmo li stvarno dotle do\u0161li? Jesmo li stvarno \u201ckao dru\u0161tvo\u201d toliko otupjeli na najgore la\u017ei…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":25199,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[144],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-25196","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25196","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25196"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25196\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25209,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25196\/revisions\/25209"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25199"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25196"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25196"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25196"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25196"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25196"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25196"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25196"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}