{"id":25147,"date":"2018-10-02T07:00:02","date_gmt":"2018-10-02T06:00:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25147"},"modified":"2021-02-25T10:51:15","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:15","slug":"crna-kronika-srpskog-gradevinskog-sektora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25147","title":{"rendered":"Crna kronika srpskog gra\u0111evinskog sektora"},"content":{"rendered":"

\u010cak 29 radnika poginulo je na gradili\u0161tima diljem Srbije od po\u010detka ove godine. Nesigurnost na radu postala je tako temom javnih debata otkriv\u0161i da su problemi koji ti\u0161te gra\u0111evinski sektor i javne infrastrukturne radove zrcalo nagomilanih dru\u0161tvenih problema.<\/strong><\/p>\n

Da u Srbiji cvjeta “divlja gradnja” i da svakakvi objekti ni\u010du posvuda, ve\u0107 je poznata stvar. Kako se ne vodi ra\u010duna o estetskim i urbanisti\u010dkim kriterijima objekata koji se grade, tako ni o tome tko i kako ih gradi. Me\u0111utim, serija pogibija radnika na gradili\u0161tima u ne\u0161to vi\u0161e od mjesec dana rastvorila je sistemske pukotine gra\u0111evinskog sektora u Srbiji. U ne\u0161to vi\u0161e od mjesec dana, na beogradskim gradili\u0161tima, \u017eivot je izgubilo \u010detvero radnika. Nesretni slu\u010dajevi pobudili su interes javnosti o uzrocima smrti. Istrage su otvorene, no osim \u017ealjenja za poginulim osobama koja dolaze sa raznih strana, u cijeloj pri\u010di jo\u0161 nitko nije preuzeo odgovornost.<\/p>\n

Prvi slu\u010daj s kojim je zapo\u010deo nesretan niz pogibija radnika onaj je u Sarajevskoj ulici u Beogradu. Uzrok pogibije radnika ru\u0161enje je starog potpornog zida. Ispostavilo se da radnik na kojeg se sru\u0161io zid nikad ranije nije radio na gra\u0111evini, ve\u0107 je godinama zara\u0111ivao rade\u0107i druge poslove. Kao i mnogi radnici na srpskim gradili\u0161tima, uslijed nedostatka posla i te\u0161ke ekonomske situacije, poginuli se na\u0161ao da zaradi svoju dnevnicu u gra\u0111evinskom sektoru.<\/p>\n

Poginuli radnik iz Sarajevske ulice radio je na crno. Ispostavilo se da firma “Anker Bau” koja ga je dovela na gradili\u0161te nema nikakve veze sa gra\u0111evinom, ve\u0107 je njena primarna djelatnost trgovina. Uzgred, mediji su iskopali informaciju da je vlasnik firme, izvjesni Srba Dragi\u0161i\u0107<\/a>, u maniru ve\u0107 provjerenih poslovnih makinacija, registrirao firmu na adresu svojih kumova u Boljevcima bez njihovog znanja. Budu\u0107i da je, prema izjavi Gorana Rodi\u0107a, potpredsjednika Gra\u0111evinske Komore Beograd, jedan od vode\u0107ih uzroka visoke smrtnosti na srpskim gradili\u0161tima veliki broj nekvalificirane i neobu\u010dene radne snage, u istragu se krenulo iz tog ugla. U medijima se dakako postavljalo i pitanje uloge alkohola koji se poslovi\u010dno ve\u017ee za majstore i gra\u0111evinu.<\/p>\n

Zamjena kvalificiranih radnika nekvalificiranima<\/strong><\/p>\n

Nedugo nakon po\u010detka istrage, zamjenik gradona\u010delnika grada Beograda Goran Vesi\u0107, u medijima je najavio oluju inspekcija po beogradskim gradili\u0161tima. Kao \u0161to je i bilo za o\u010dekivati, zahvaljuju\u0107i Vesi\u0107evom alarmu, sve firme koje su zapo\u0161ljavale na crno sakrile su sporne radnike. Rezultat “velikog \u010di\u0161\u0107enja<\/a>” je otkrivanje svega pet radnika zaposlenih na crno od nekih 1.100 prijavljenih gradili\u0161ta. Od po\u010detka godine na gradili\u0161tima \u0161irom Srbije poginulo je 29 radnika<\/a>, a svaki tre\u0107i od njih radio je bez ikakvog ugovora, odnosno na crno. S druge strane, inspekcije ministarstva za rad prijavile su\u00a0185 pravnih lica<\/a> koja su tako zapo\u0161ljavala.<\/p>\n

Veliki broj kvalificiranih i iskusnih gra\u0111evinskih radnika je oti\u0161ao trbuhom za kruhom u inozemstvo. Kao i u svim drugim strukama, razlog emigracije gra\u0111evinskih radnika iz Srbije upravo je materijalne prirode. Uredno prijavljeni gra\u0111evinski radnik u Srbiji ima pla\u0107u ne\u0161to ve\u0107u od 40.000 dinara, otprilike 350 eura. Ta pla\u0107a ne pokriva ni osnovnu potro\u0161a\u010dku ko\u0161aricu koja iznosi oko 45.000 dinara za jednu osobu. S druge strane, dobar broj radnika bira rad na crno jer tako dobiju ne\u0161to ve\u0107e dnevnice nego kada su prijavljeni, dok je investitorima neprijavljivanje radnika znatna u\u0161teda. Bilo kako bilo, rezultat emigracije kvalificiranih majstora na gradili\u0161tu kao posljedicu ima da danas na srpskim gradili\u0161tima posao gra\u0111evinara rade mesari, trgovci, u\u010ditelji itd.<\/p>\n

Odmotavanjem klupka uzro\u010dnih veza smrtnih slu\u010dajeva, postavilo se pitanje o firmama koje danas rade u srpskom gra\u0111evinskom sektoru. Budu\u0107i da zakon omogu\u0107ava svim registriranim kompanijama da obavljaju gra\u0111evinske radove, otvorio se prostor za degradaciju kompletnog gra\u0111evinskog sektora. Prema rije\u010dima predsjednika gra\u0111evinskog sindikata Sa\u0161e Torlakovi\u0107a, “ima more takvih slu\u010dajeva u kojima firme koje nemaju veze s gra\u0111evinom grade objekte po Srbiji”. Prije svega, razlog za\u0161to takve firme dobivaju poslove za koje nisu kompetentne su cijene ni\u017ee od onih koje nude “prave” gra\u0111evinske firme. U skladu sa cijenom, kvaliteta izvo\u0111enja radova na niskom je nivou, \u0161to predstavlja veliku opasnost kada se radi o slo\u017eenijim objektima poput mostova. Jo\u0161 va\u017enije, takve firme spu\u0161taju ionako ve\u0107 mizernu cijenu rada.<\/p>\n

Smrt na simbolu Beograda<\/strong><\/p>\n

Tek dva tjedna nakon velike Vesi\u0107eve \u010distke, dogodila se nova nesre\u0107a, ovaj put, na novom simbolu grada, na gradili\u0161tu Beograda na vodi. Dva radnika<\/a>\u00a0pala su sa skele s 22. kata. Navodni razlog je pucanje oplate na kojima su radnici stajali tokom radova. Posebnu pa\u017enju izazvala je \u010dinjenica da se to dogodilo Strabagu, renomiranoj firmi i glavnom izvo\u0111a\u010du radova (Osim Strabaga, u radovima su ujedno anga\u017eirana i druga dva podizvo\u0111a\u010da, firme “Stars” i “Kopra”.). Za razliku od onih “\u0161alabajzerskih” firmi poput “Anker Bau” iz Boljevaca, nesre\u0107a na radu koja se dogodila Strabagu ima potpuno druga\u010diju konotaciju. Predstavnici Strabaga i Beograda na vodi promptno su reagirali negirav\u0161i mogu\u0107nost manjkavosti gradili\u0161ta u kontekstu sigurnosti na radu.\u00a0Poveznica koja spaja slu\u010daj u Sarajevskoj ulici i ovaj Beograda na vodi je \u010dinjenica da su poginuli radnici u oba slu\u010daja bili zaposleni u podizvo\u0111a\u010dkim firmama.<\/p>\n

Sjena koja baca sumnju na vjerodostojnost izjava o potpunoj sigurnosti radnih uslova na Beogradu na vodi zabrana je pristupa novinarima koji su \u017eeljeli snimiti gradili\u0161te. Na to je reagiralo Udru\u017eenje novinara Srbije (UNS), kao i Nezavisno udru\u017eenje novinara Srbije (NUNS) pozivaju\u0107i se na pravo uvida javnosti. Reagirala je i Inicijativa “Ne Davimo Beograd” koja je odr\u017eala protest pod nazivom “Koliko vredi \u017eivot u Srbiji”.\u00a0Povodom nesre\u0107a radnika na gradili\u0161tu Beograda na vodi, oglasio se i sveprisutni \u0161ef dr\u017eave, Aleksandar Vu\u010di\u0107. Njegov istup \u0107e prije svega biti zapam\u0107en po usporedbi situacije izme\u0111u Srbije i SAD-a u kontekstu rizi\u010dnih poslova. Tako je predsjednik napravio paralelu ustvrdiv\u0161i kako u SAD-u svakih deset sekundi pogine jedan pera\u010d prozora na zgradama. Osim nedvosmislenog cinizma, ta izjava razotkrila je svu \u0161upljinu informacijske ma\u0161inerije predsjednika Vu\u010di\u0107a. Naime, informacija o smrtima pera\u010da prozora kojom se Vu\u010di\u0107 poslu\u017eio u svojoj paraleli la\u017ena je vijest preuzeta s ameri\u010dkog satiri\u010dnog portala “Onion<\/a>“. Neuspjeli poku\u0161aj smirivanja situacije, osim ljutnje zbog cinizma, rezultirao je i velikom blama\u017eom predsjednika koji potom nije imao izbora nego javno priznati svoju gre\u0161ku. Nama pak preostaje tek zlurado zadovoljstvo upravo tog posljednjeg \u010dina, znaju\u0107i da mu je to jama\u010dno izrazito te\u0161ko palo.<\/p>\n

Truli model podizvo\u0111enja<\/strong><\/p>\n

Centralni problem u cijeloj pri\u010di je anga\u017eman podizvo\u0111a\u010da koji nerijetko nisu kompetentni za izvo\u0111enje odre\u0111enih gra\u0111evinskih radova. Iako u slu\u010daju Beograda na vodi Strabag tvrdi da su anga\u017eirani renomirani izvo\u0111a\u010di, nedavni slu\u010daj ru\u0161enja potpornog zida na Koridoru 10 kod Grdelice zorno prikazuje mane modela podizvo\u0111enja poslova i nudi rijetku priliku uvida u nali\u010dje velikih investicija.<\/p>\n

Slu\u010daj ru\u0161enja potpornog zida na Grdeli\u010dkoj klisuri jo\u0161 je jedna epizoda ustaljene prakse u kojoj glavni izvo\u0111a\u010d radova anga\u017eira podizvo\u0111a\u010de bez obaveze objavljivanja ugovora. Dr\u017eavno poduze\u0107e Koridori Srbije nije se izjasnilo o tome koliko \u0107e ko\u0161tati sanacija i tko \u0107e u kona\u010dnici platiti ra\u010dun, izvo\u0111a\u010di ili gra\u0111ani. Prema zvani\u010dnim procjenama nadle\u017enih tijela, \u0161teta nastala uru\u0161avanjem potpornog zida iznosi oko tri milijuna eura, koliko \u0107e, prema njima, morati platiti izvo\u0111a\u010d radova na toj deonici, odnosno \u0161panjolska firma Azvi koja je mijenjala projekt bez odobrenja. Uprkos tome, ispostavilo se, ista firma, odgovorna i za probleme na deonici Koridora 10 kod Grdelice, ostala je u poslu. Ugovor s njom ne samo da nije raskinut, ve\u0107 je Azvi anga\u017eovao novog podizvo\u0111a\u010da za sanaciju kosine, firmu Integral iz Banja Luke. Tako\u0111er, javnost nema saznanja o tome kakav to\u010dno nadzor vr\u0161i firma Luis Berger, anga\u017eirana za taj posao na istoj dionici za iznos od 3.7 milijuna eura. Vi\u0161e od mjesec dana od nesre\u0107e, jo\u0161 uvijek nitko nije preuzeo odgovornost u slu\u010daju Grdeli\u0107ke klisure.<\/p>\n

Za veliki broj podizvo\u0111a\u010da anga\u017eiranih bez tendera nema odgovornih osoba, adekvatna kontrola ne postoji, cijena kilometra je uve\u0107ana, dok se rokovi za zavr\u0161etak puteva uporno probijaju. Prema istra\u017eivanju Insajdera<\/a>, dosad je na izgradnji Koridora 10 i Koridora 11 anga\u017eirano sveukupno oko 500 razli\u010ditih podizvo\u0111a\u010da na svega 220 km autoputa. Nesankcioniranje odgovornih u slu\u010daju nesre\u0107a na infrastrukturnim radovima koje provode javna i dr\u017eavna tijela, te na brojnim beogradskim gradili\u0161tima, ukazuje na vi\u0161e od tek obi\u010dne birokratske tromosti, obi\u010dno pripisivane dr\u017eavi. Bez da ulazimo u pretjerane spekulacije, minimalni zaklju\u010dak koji se name\u0107e jest da se model koji je po\u010deo na javnim radovima sada ponavlja i na privatnim gra\u0111evinskim investicijama. Gra\u0111evinske investicije i infrastrukturni projekti, iako skupi, imaju brzi povrat ulo\u017eenog stoga su win-win<\/em> i za privatne investitore i za jeftino prikupljanje politi\u010dkih poena. Me\u0111utim, dok je povrat investitorima ve\u0107i, a sigurnost na radu manja, politi\u010darima se ovi poku\u0161aji izvla\u010denja vi\u0161eg iz manjeg obija o glavu. Dok otvaraju razvikane projekte poput obilaznica<\/a>\u00a0oko grada ili u njegovom naju\u017eem centru zapo\u010dinju radove bez potrebnih dozvola<\/a>, njihova odvojenost od stvarnosti u kojoj radnici gube \u017eivote zaista je u Vu\u010di\u0107evom gafu sa satiri\u010dnom stranicom la\u017enih vijesti na\u0161la svoje ultimativno cini\u010dno utjelovljenje. Istovremeno, za radni\u010dke smrti, vjerojatno ne\u0107e odgovarati nitko.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Me\u0111utim, serija pogibija radnika na gradili\u0161tima u ne\u0161to vi\u0161e od mjesec dana rastvorila je sistemske pukotine gra\u0111evinskog sektora u Srbiji…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":25153,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[85],"theme":[455],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[346],"class_list":["post-25147","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25147","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25147"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25147\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25160,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25147\/revisions\/25160"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25153"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25147"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25147"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25147"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25147"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25147"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25147"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25147"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}