{"id":25129,"date":"2018-09-28T13:13:53","date_gmt":"2018-09-28T12:13:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25129"},"modified":"2018-09-28T13:20:57","modified_gmt":"2018-09-28T12:20:57","slug":"notorne-gluposti-u-govoru-ane-brnabic-u-un-u","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25129","title":{"rendered":"Notorne gluposti u govoru Ane Brnabi\u0107 u UN-u"},"content":{"rendered":"

U \u010detvrtak je odr\u017eano 73. plenarno zasjedanje Generalne skup\u0161tine Ujedinjenih naroda na kojem je me\u0111u ostalima “autorski” govor odr\u017eala srpska premijerka Ana Brnabi\u0107. U govoru kojeg je u cijelosti prenijelo<\/a> nekoliko srpskih medija, nema zapravo ni\u010deg spektakularnog. Osim zadovoljavanja kurtoazije na po\u010detku govora, ostatak ovog “autorskog” podviga te\u0161ko je \u010ditati bez transfera blama. Od mira kao najva\u017enijeg na\u010dela Europske unije (koji to nije), preko “odrasle” zemlje Srbije spremne za tap\u0161anja sa Zapada, pa do nominalne \u017eelje za zatvaranjem Pandorine kutije zvane Kosovo, sve \u0161to je Brnabi\u0107 govorila ispalo je kontradiktorno. Jedino \u0161to se moglo pro\u010ditati kao zaista autorsko u nastupu Brnabi\u0107 izra\u017eavanje je feministi\u010dke solidarnosti i zadovoljstva \u0161to se na \u010delu UN-a nalazi \u017eena.<\/p>\n

Izostanak karizmati\u010dnosti njezina nastupa, najmanji je problem. Politi\u010dari ne moraju biti karizmati\u010dni da bi bili uspje\u0161ni, no njezin govor nije bio niti to. Uobi\u010dajene politi\u010dke probleme (klimatske promjene, mir u svijetu, terorizam, migrantska kriza) na koje se \u010desto referiraju dr\u017eavnici u ovakvim govorima, nastoje\u0107i biti originalna, Brnabi\u0107 je zamijenila \u2013 osobnom psihologijom. Problem je znatno ve\u0107i od tek uvo\u0111enja osobnih emocija u me\u0111unarodnu politiku, ona je svojim govorom kazala kako se navedeni problemi trebaju rje\u0161avati na na\u010din da svatko treba po\u0107i sam od sebe, od onoga dakle, \u0161to kao pojedinci, a ne organizirane dr\u017eave, trebamo \u010diniti kako bismo u\u010dinili svijet “boljim”.<\/p>\n

Ne\u0107u re\u0107i ni\u0161ta novo ni originalno ako ka\u017eem da je dana\u0161nji svet \u2013 bilo da je re\u010d o Evropi, Amerikama, Aziji, Africi, Australiji \u2013 suo\u010den sa zna\u010dajnim i sve ve\u0107im izazovima: ve\u0107 ozbiljnim posledicama klimatskih promena; migrantskom krizom; terorizmom; rastu\u0107im populizmom; te sve ve\u0107im podelama me\u0111u nama u vreme kada nam je potrebno ve\u0107e zajedni\u0161tvo.<\/p>\n

Svi smo to \u010duli u istupanjima i od vi\u0161e od jednog dr\u017eavnika tokom debate u Generalnoj skup\u0161tini Ujedinjenih nacija.<\/p>\n

Re\u0107i \u0107u, me\u0111utim, ovo: nastoje\u0107i da na\u0111emo izlaz iz ove situacije i u te\u017enji da gradimo bolji svet za sve nas, svi treba da po\u0111emo od nas samih, te od onog \u0161to mi sami moramo uraditi, pre svega kao pojedinci, onda kao dr\u017eave, pa regioni, kontinenti i na kraju kao ujedinjeni svet koji mi jesmo. Jo\u0161 jednom, treba da po\u010dnemo da spajamo zemlje i narode sveta, ba\u0161 kao i pre nekih sedamdesetak godina.<\/p><\/blockquote>\n

S osobnom psihologijom ona nastavlja i dalje, pa kada je rije\u010d o europskim integracijama, srpska premijerka jasno ka\u017ee:<\/p>\n

Mene \u010desto pitaju \u2013 kada drugi napu\u0161taju Evropsku uniju, kada se toliko mnogo sumnja u prospekt ujedinjene Evrope \u2013 za\u0161to bi ulazak u Uniju bio prevashodni strate\u0161ki cilj Srbije?<\/p>\n

I \u010desto i sama sebe to pitam. A u \u017eivotu, kada niste sigurni za odgovore, vra\u0107ate se na osnovne vrednosti. Izbacite iz glave sve ono \u0161to se u njoj preko dana nakupilo, zaboravite na politi\u010dke zablude i manipulacije i usredsredite misli na osnovne vrednosti. Tako dolazite do odgovora.<\/p>\n

Osnovna vrednost Evropske unije, u \u010demu mnogo nali\u010di na Ujedinjene nacije je: mir. Nije to ni privreda, ni trgovina, niti pak ve\u0107e tr\u017ei\u0161te. To je mir. Sve te druge stvari, i mnogo, mnogo vi\u0161e, proizilazile su, i uvek \u0107e proizilaziti, kao efekat prelivanja mira.<\/p>\n

Evropska unija je mirovni projekat i to uspe\u0161an.<\/p>\n

A mi \u017eelimo i imamo potrebu da budemo deo toga \u2013 zato postoji odr\u017eivi mir, te dosledno tome, stabilnost i napredak na Balkanu \u2013 tom nemirnom regionu sveta koji je nekad bio poznat kao bure baruta Evrope.”<\/p><\/blockquote>\n

Autokolonijalizam<\/strong><\/p>\n

Podsjetimo, Brnabi\u0107 ovo govori dok se ostatak Europe brine o eskalaciji situacije izme\u0111u Srbije i Kosova koje je nedavno sprije\u010dilo dolazak srpskog predsjednika Aleksandra Vu\u010di\u0107a na svoj teritorij.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, Brnabi\u0107 nije psihologizirala samo sebe, kazav\u0161i da kao premijerka Srbije ne zna politi\u010dke ni strate\u0161ke razloge za pridru\u017eivanje Srbije EU, ona je na\u017ealost u psihologizaciji politike to u\u010dinila i cijeloj Srbiji, daju\u0107i dr\u017eavi antropomorfne emotivne kategorije. Legitimiranje logike osobne psihologije u dr\u017eavni\u010dkom govoru svojevrsna je politi\u010dka kapitulacija. Njezina poruka svim ostalim dr\u017eavnicima svijeta nije bila ono \u0161to je u govoru napisano, ve\u0107 ono \u0161to se iz njega jasno \u010dulo, a to su nedoraslost poziciji i autokolonijalizam. Posebno se to vidjelo u sljede\u0107im izjavama:<\/p>\n

Kada govorimo o stvarima koje nisu lake, ali za koje je potrebno preduzeti odgovornost kako bismo gradili mir i prosperitet u regionu, na kontinentu, te kona\u010dno u svetu, ne mogu dovoljno naglasiti koliko su za Srbiju zna\u010dajni regionalna saradnja i stabilnost.<\/p>\n

A govorimo o regionu koji nikada, ba\u0161 nikada, nije bio stabilan ili predvidiv ili pak deo sveta poznat po miru, razumu i pragmatizmu.<\/p>\n

Ba\u0161 suprotno. Oduvek smo bili poznati, a bogme i ponosni, na na\u0161e nabujale emocije, \u017ertvovanja, poetske bitke, tradicionalne animozitete.<\/p>\n

Danas se Srbija veoma mnogo trudi da sve to ostavi iza sebe, da to prevazi\u0111e i postane razumnija, a manje emocionalna; pragmati\u010dnija, a manje zaokupljena mitovima; ponosna na svoje pobede, a ne na svoje poraze; zemlja koja stvara neo\u010dekivana prijateljstva umesto tradicionalnih animoziteta.<\/p><\/blockquote>\n

Njezina usputna pohvala predsjedniku Vu\u010di\u0107u, djelovala je pomalo kao njegovanje kulta li\u010dnosti, no \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, umanjilo je njezinu premijersku va\u017enost. Ionako je uostalom, svima jasno da Vu\u010di\u0107 nije oti\u0161ao u New York jer kupuje vrijeme da rije\u0161i problem s Kosovom. A problem je takav da \u0107e Srbija uskoro morati priznati neovisnost Kosova. Nespreman da u New Yorku i dalje govori o Kosovu kao srpskoj pokrajini (podsjetimo, za razliku od ministra vanjskih poslova Ivice Da\u010di\u0107a, koji je ideju razmjene teritorija odmah odbacio, Vu\u010di\u0107 je i sam pustio u javnost taj probni balon) sve je prepustio svojemu \u0161egrtu \u2013 premijerki koju je sam postavio na tu poziciju.<\/p>\n

Brnabi\u0107 je jo\u0161 jednom psihologizirala Srbiju govore\u0107i o njoj kao faktoru u problemu sa Kosovom kada je kazala kako je Srbija danas “posve\u0107ena miru” i kako se “pona\u0161a kao odrasla”. Stoga, logika je Brnabi\u0107, budu\u0107i da se Srbija sada napokon “pona\u0161a kao odrasla” ostale zemlje moraju joj dati podr\u0161ku da i dalje rje\u0161ava problem s Kosovom koje nije “politi\u010dki hrabar, odgovoran, posve\u0107en i pouzdan partner” kakav je Srbiji potreban kako bi se rije\u0161ilo pitanje Zajednice srpskih op\u0107ina na Kosovu.<\/p>\n

I ne\u0161to tehnologije<\/strong><\/p>\n

U drugim se temama, kako bi dokazala “odraslost” Srbije Brnabi\u0107 pozvala na suradnju s medijima, i makroekonomsku stabilnost, a za kraj je dodala i novi prioritet: razvoj tehnologije. Na\u017ealost, to je obrazlo\u017eila srpskom mlade\u017ei koja je “me\u0111u najboljima u svetu” u “genetskom istra\u017eivanju, digitalnoj poljoprivredi, animaciji, fizici, in\u017eenjerstvu, blok\u010dejnu, ve\u0161ta\u010dkoj inteligenciji, analizi podataka, matematici, biologiji, razvoju softvera i programiranju”.<\/p>\n

Jo\u0161 jednom, faliv\u0161i ceo fudbal, pomije\u0161ala je domene, ove znanosti i industrije ne ovise o inteligenciji nekog naroda ve\u0107 o javnim investicijama u znanost i javnim subvencijama za temeljna istra\u017eivanja na temelju kojih se onda razvijaju utr\u017eiva primijenjena istra\u017eivanja.<\/p>\n

Na\u017ealost, poku\u0161avaju\u0107i dokazati napredak Srbije, jedino \u0161to je pokazala je da politi\u010dke elite pred sobom imaju jo\u0161 dug put do emancipacije od nametnutog nam autokolonijalizma. A tuma\u010diti balkanske probleme kao pitanje mentaliteta i psihologija na\u0161ih naroda, umjesto kao generacijama sustavnu ekonomsku potla\u010denost i nemogu\u0107nost socijalnog, politi\u010dkog i drugih oblika razvoja zbog kolonijalne ovisnosti o uvoznom kapitalu, \u010dak i u periodu Jugoslavije, ne pokazuje nikakvu odraslost, ve\u0107 adolescentsku ovisnost politi\u010dkih elita o mi\u0161ljenju zapadnih vi\u0161e cool<\/em> dr\u017eava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U \u010detvrtak je odr\u017eano 73. plenarno zasjedanje Generalne skup\u0161tine Ujedinjenih naroda na kojem je me\u0111u ostalima “autorski” govor odr\u017eala srpska premijerka Ana Brnabi\u0107. U govoru kojeg je u cijelosti prenijelo nekoliko srpskih medija, nema zapravo ni\u010deg spektakularnog. Osim zadovoljavanja kurtoazije na po\u010detku govora, ostatak ovog “autorskog” podviga te\u0161ko je \u010ditati bez transfera blama. Od mira […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":25130,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[11],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-25129","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25129"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25129\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25134,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25129\/revisions\/25134"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25130"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25129"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25129"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25129"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25129"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}