{"id":25117,"date":"2018-09-27T12:57:27","date_gmt":"2018-09-27T11:57:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25117"},"modified":"2018-09-27T12:57:27","modified_gmt":"2018-09-27T11:57:27","slug":"otrovne-vode-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25117","title":{"rendered":"Otrovne vode Europe"},"content":{"rendered":"

Europska agencija za okoli\u0161<\/a> objavila je rezultate studije<\/a> koji upu\u0107uju na to da je \u010dak 40 posto povr\u0161inskih voda u Europi zaga\u0111eno \u017eivom u toj mjeri da ugro\u017eava ptice i sisavce koji \u017eive u vodama.<\/p>\n

Usprkos Minamatskoj konvenciji ratificiranoj pro\u0161le godine, te zabranama kori\u0161tenja \u017eive o kojima se raspravlja ve\u0107 du\u017ei niz godina (samo pregovori o Minamatskoj po\u010deli su jo\u0161 2009. godine), njezina prisutnost u okoli\u0161u je i dalje alarmantna. \u017diva ina\u010de kotira kao jedna od 10 najopasnijih tvari na svijetu, a njena je visoka prisutnost prona\u0111ena u \u010dak 46.000 povr\u0161inskih voda od ukupno 110.000 testiranih. Prona\u0111ene koncentracije \u017eive u europskim vodama uglavnom su rezultat sagorijevanja ugljena, lignita i drveta, a u ne\u0161to manjoj mjeri i metoda kori\u0161tenih za ekstrakciju zlata i drugih industrijskih procesa.<\/p>\n

Problem sa \u017eivom je \u0161to ona nije ba\u0161 razgradiva, te u okoli\u0161u ostaje i do 3000 godina, a zbog svojih kemijskih svojstava, ona mo\u017ee putovati na velike udaljenosti zbog \u010dega je pronalazimo u vodi, u zraku, u tlu i u \u017eivotinjama. Trenutna koncentracija \u017eive u atmosferi je 500 puta ve\u0107a od prirodno o\u010dekivane, a u oceanima je ta brojka 200 posto ve\u0107a. \u017diva je posebno opasna za vodne sustave u kojima postoji kao \u017eivo srebro, \u0161to je njezin prirodni oblik u kojem je ujedno najopasnija. Kad takvo \u017eivo srebro konzumiraju \u017eivotinje, kontaminira se cijeli hranidbeni lanac.<\/p>\n

No, izvje\u0161taj EAO pokazuje i kako je otprilike 50 posto antropogene \u017eive koju pronalazimo u Europi rezultat tog putovanja \u017eive, te kako se u na\u0161im vodama na\u0161la do\u0161av\u0161i van europskih granica. Prema izvje\u0161taju, 30 posto \u017eive dolazi s azijskog kontinenta, a ujedno se radi o jedinom dijelu svijeta gdje se upotreba \u017eive od 1990. do 2010. godine pove\u0107ala \u2013 za 47 posto. Posebno su lo\u0161e vijesti, pi\u0161e Euractiv<\/a> da smanjenje ovih koncentracija \u017eive na predindustrijsko doba nije mogu\u0107e, pokazalo se to u posljednjih godinu dana, od dono\u0161enja Minamatske konvencije. Naime, od ratifikacije ove konvencije, koja zabranjuje odre\u0111ene industrijske procese i proizvode, koli\u010dina \u017eive u okoli\u0161u nije se smanjila. \u0160tovi\u0161e, stru\u010dnjaci o\u010dekuju pove\u0107anje koli\u010dine \u017eive u ekosustavima zbog globalnog zatopljenja koje \u0107e otopiti permafrost koji tako\u0111er sadr\u017ei nakupine \u017eive. Ljudi su posebno izlo\u017eeni \u017eivi kroz riblju prehranu. \u017diva uzrokuje neurolo\u0161ka o\u0161te\u0107enja fetusa, novoro\u0111en\u010dadi i djece.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska agencija za okoli\u0161 objavila je rezultate studije koji upu\u0107uju na to da je \u010dak 40 posto povr\u0161inskih voda u Europi zaga\u0111eno \u017eivom u toj mjeri da ugro\u017eava ptice i sisavce koji \u017eive u vodama. Usprkos Minamatskoj konvenciji ratificiranoj pro\u0161le godine, te zabranama kori\u0161tenja \u017eive o kojima se raspravlja ve\u0107 du\u017ei niz godina (samo pregovori […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":25118,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,182],"theme":[457,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-25117","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-okolis","theme-klima","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25117","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25117"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25117\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25119,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25117\/revisions\/25119"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25118"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25117"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25117"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25117"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25117"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25117"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25117"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25117"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}