{"id":25038,"date":"2018-09-24T08:28:00","date_gmt":"2018-09-24T07:28:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25038"},"modified":"2021-02-25T10:51:18","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:18","slug":"kulturkampf-na-bundeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25038","title":{"rendered":"Kulturkampf na Bundeku"},"content":{"rendered":"

Koalicija craft<\/em> pivara i revnih agenata bolje rokerske pro\u0161losti ujedinila se pro\u0161log tjedna protiv jednog zagreba\u010dkog pivsko-glazbenog festivala. I dok svoj otpor zasnivaju na razlici izme\u0111u tobo\u017ee kvalitetne i nekvalitetne glazbe, te\u0161ko je u njihovoj reakciji ne prepoznati najobi\u010dniji prezir prema masama.<\/strong><\/p>\n

Politi\u010dko bablje ljeto u Hrvatskoj rijetko je kad krenulo ovakvom \u017eestinom. Uz raspadaju\u0107u glavnu oporbenu stranku i nove epizode koko\u0161arskih prepucavanja me\u0111u njezinim uglednicima, vi\u0161emjese\u010dnu agoniju propadanja dva brodogradili\u0161ta i najavljeni skora\u0161nji desni udar na aktaulnu vladu u vidu vukovarskih prosvjeda, naoko mali kulturnja\u010dki okr\u0161aj oko kvalitete muzike te\u0161ko da je mogao u mainstream<\/em> medijima dobiti vi\u0161e pa\u017enje.<\/p>\n

Me\u0111utim, tvitosfera se u\u017earila nakon \u0161to je mala craft<\/em> pivovara 18.9. na svom slu\u017ebenom Twitter profilu javnosti obznanila sljede\u0107e: “Pitalo nas je ve\u0107 par puta da li \u0107emo se to\u010diti na Rujanfestu – odgovor je NE. Smatramo da craftu tamo nije mjesto i da treba podr\u017eavati autorske kvalitetne underground bendove, a ne tribjutove i Buli\u0107e”. Uslijedila je potom lavina odu\u0161evljenih komentara obo\u017eavatelj\u00e2 ove pivovare, me\u0111u kojima izdvajamo sud gotovo epskih pretenzija: “@NovaRunda strikes again. Jos jednom je naglas pokazala da je craft pivarstvo vise od kulture stvaranja i ispijanja dobre pive,craft je pokret,ideja,ideal”. S obzirom da Nova runda ni me\u0111u svojim utemeljuju\u0107im dokumentima, u praksi ili izjavama u javnosti nije odmakla od ud\u017ebeni\u010dkog kapitalisti\u010dkog ideala \u2013 uspjeha na tr\u017ei\u0161tu plasmanom svog proizvoda \u2013 preostaje nam te ideale potra\u017eiti u drugom sektoru, tamo gdje stasaju pokreti, ideje, ideali, naime, u kulturi.<\/p>\n

Mjerenje zaga\u0111enja<\/strong><\/p>\n

Da bi razmjeri i konotacije ovog kulturkampfa bili ne\u0161to jasniji, valja se vratiti desetak godina unatrag. Tada Grad Zagreb, po uzoru na Oktoberfest, pokre\u0107e festival piva pod ingenioznim imenom Rujanfest, koji se odvija na jednoj od najatraktivnijih gradskih lokacija: jezeru Bundek. Festival popularnim cijenama i jo\u0161 popularnijim izvo\u0111a\u010dima privla\u010di velik broj publike pa nemalo iznena\u0111enje izaziva odluka gradona\u010delnika Bandi\u0107a 2012. godine da festival premjesti na prostor velikog trgova\u010dkog centra na zapadnom obodu grada, pustopoljini pristojno udaljenoj od bilo kakve urbane strukture.<\/p>\n

Kuloarske pri\u010de, od slu\u017ebenih instanci nikad potvr\u0111ene, kazuju kako je gradona\u010delnik festival izbacio iz grada uz napomenu kako “cajkama nema mjesta u Zagrebu”. Budu\u0107i da centar Zagreba barem 15 godina obiluje legalnim i uglednim klubovima s takvim poeti\u010dkim opredjeljenjem, mo\u017ee se pretpostaviti da je odluci o izmje\u0161tanju kumovao jo\u0161 pokoji razlog. No kulturnu dimenziju tog skandal\u010di\u0107a revitalizirali su ovih dana iskazi diljem internetskih platformi, ali i visokotira\u017enih medija, uglavnom nari\u010du\u0107i nad povratkom “nekvalitete, raznih buli\u0107a i tribjuta” u gradske predjele.<\/p>\n

Kolumnist Jutarnjeg lista i revni agent bolje rokerske pro\u0161losti, Aleksandar Draga\u0161, odva\u017eno je ovogodi\u0161nji line-up<\/em> ocrtao<\/a> sudbinskim rije\u010dima “Rujanfest je (…) festival (piva) s izborom glazbe koju bi najprimjerenije bilo nazvati zvu\u010dnim zaga\u0111enjem. Najve\u0107e zvijezde su mu ove jeseni Halid Be\u0161li\u0107, Haris D\u017einovi\u0107, Maja \u0160uput, Mate Buli\u0107, \u017deljko Samard\u017ei\u0107…”. Pridodao je da “dozu pristojnosti nadaju tek Petar Gra\u0161o, Tony Cetinski i donekle \u017deljko Bebek”. Nije naveo kojom je to eko-muzikolo\u0161kom ekspertizom utvrdio stupanj pristojnosti, odnosno nepristojnosti nabrojanih, te kako je izmjerio zaga\u0111enje. No tim se proizvoljnim lupetanjem i samozadovoljnom pozom svrstao uz bok velikanima. Od kraja 18. st., tj. od samih po\u010detaka uspostave kulture kao odvojene, autonomne sfere ljudskog djelovanja, prezir prema popularnim formatima kao ni\u017eim, bezvrijednim oblicima klju\u010dan je element samorazumijevanja visoke kulture.<\/p>\n

Selektivna masovnost<\/strong><\/p>\n

Naoko ironi\u010dno mo\u017ee djelovati \u010dinjenica da je upravo Draga\u0161, kao \u010dlan Stru\u010dnog vije\u0107a za rock<\/em> glazbu pri Ministarstvu kulture, prije dvije godine prosvjedovao<\/a> protiv smanjivanja javnih sredstava visokoprofitabilnim rock<\/em> festivalima, posebno INmusicu, zazivaju\u0107i pritom bolje prakse raznih zemalja i temelje\u0107i svoj sud na \u010dinjenici da taj veliki festival “ima ogroman zna\u010daj za ovda\u0161nju kulturu (…) jer privla\u010di mnogo ljudi”. Dakle, kad je rije\u010d o vlastitim afinitetima onda je masovnost argument u prilog potrebi za javnom potporom. Kad, pak, ljudi masovno hrle ka “zaga\u0111enju” poznatom i kao Rujanfest, onda se na\u0161 ekspert za rock&roll<\/em> “nada da ga s tako koncipiranim ‘glazbenim programom’ Grad Zagreb ne sponzorira. Ni novcem poreznih obveznika, ni besplatno ustupljenim Bundekom”.<\/p>\n

Draga\u0161 pritom elegantno zaboravlja da je do prije tridesetak godina iz vizure kulturnog establishmenta<\/em> i rokenrol bio u istoj prezrenoj poziciji u kojoj su danas cajke. Diskreditirali su ga na temelju istih pau\u0161alnih procjena o nekvaliteti, zaga\u0111ivanju, i srozavanju kulture kakvu znamo. Kao ni tada, ni danas se arbitri visoke kulture ne udostoje pru\u017eiti poja\u0161njenja, a kamo li stru\u010dne ekspertize, zbog \u010dega bi neki \u0161iroko popularan sadr\u017eaj unaprijed bio prokazan kao manje vrijedan. To se, naime, “podrazumijeva”. S obzirom na posvema\u0161nju arbitrarnost takvih sudova, nije pretjerano odva\u017eno pretpostaviti da se razlozi za takvu rezolutnost ne nalaze u domeni estetskih kriterija, nego negdje drugdje – naprimjer u principijelnom preziru koji dru\u0161tvena elita gaji prema svemu \u0161to ima \u0161iroku recepciju.<\/p>\n

Refleks kulturnih elita<\/strong><\/p>\n

U nedavno prevedenoj studiji “\u0160egrtov \u010darobnjak” izraelski povjesni\u010dar Ishay Landa minuciozno izla\u017ee moduse omalova\u017eavanja i nipoda\u0161tavanja koje su dru\u0161tvene elite kroz povijest gajile i razvijale prema svakom obliku demokratizacije i emancipacije dru\u0161tvenih masa. Takav su stav, izvorno izrastao u okvirima bur\u017eoaskog liberalizma, do krajnjih materijalnih konzekvenci u 20. stolje\u0107u doveli fa\u0161isti, radikalnim protivljenjem demokraciji i njezinim suzbijanjem te glorificiranjem vo\u0111a koji kroje historiju. Unato\u010d politi\u010dkom porazu takvih koncepcija nakon Drugoga svjetskog rata, sentiment zazora pred masama i njihovim ukusom nije nestao; pripitomio se i nastavio svoj \u017eivot u kulturnom polju, u jasnoj opoziciji izme\u0111u visoke, vrijedne kulture i popularne te bezvrijedne.<\/p>\n

Aktualna medijska gungula oko pivskog festivala i nedoli\u010dnog sastava izvo\u0111a\u010d\u00e2, koji svoje “ideje i ideale” artikulira zagovaranjem “kvalitetne” kulturne ponude i odbacivanjem “nekvalitetne”, dvostruko je znakovita. S jedne strane, rije\u010d je o provincijalnoj manifestaciji ishodi\u0161ne dinamike kulturnog polja \u2013 arbitrarnog zacrtanja rovova s ciljem jasne raspodjele dru\u0161tvene pa onda i financijske mo\u0107i. S druge, va\u017enije strane, svjedo\u010dimo \u0161kolskom primjeru odslikavanja sveprisutne strepnje od populizma koja pro\u017eima zapadni politi\u010dki mainstream<\/em>. Kao i u prvoj polovici dvadesetog stolje\u0107a, kulturne elite daju sve od sebe da masama poka\u017eu gdje im je mjesto \u2013 uz zaga\u0111iva\u010de i lo\u0161e, industrijsko pivo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Politi\u010dko bablje ljeto u Hrvatskoj rijetko je kad krenulo ovakvom \u017eestinom. Uz raspadaju\u0107u glavnu oporbenu stranku i nove epizode koko\u0161arskih prepucavanja me\u0111u…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":25043,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[134],"class_list":["post-25038","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25038","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25038"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25038\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25047,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25038\/revisions\/25047"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25043"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25038"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25038"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25038"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25038"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25038"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25038"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25038"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}