{"id":2503,"date":"2014-09-18T07:15:36","date_gmt":"2014-09-18T06:15:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2503"},"modified":"2021-02-25T11:06:13","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:13","slug":"bez-mogucnosti-socijalne-promjene-bugarska-politika-se-vraca-na-stare-staze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2503","title":{"rendered":"Izbori u Bugarskoj: la\u017ene alternative i u\u0161utkana bijeda"},"content":{"rendered":"

Po\u010detkom pro\u0161le godine bugarski su gra\u0111ani masovnim prosvjedima natjerali tada\u0161njeg premijera Bojka Borisova na ostavku. No ve\u0107 na predstoje\u0107im izvanrednim izborima, on bi se, prema svemu sude\u0107i, mogao vratiti na vlast. Stefan Krastev obja\u0161njava kako se njegov model kombinacije tehnokratskih, \u201ceuropskih\u201d rje\u0161enja i autoritarnog klijentelizma, u nedostatku socijalne alternative, uspje\u0161no predstavlja kao jamac toliko \u017eeljene stabilnosti.<\/strong><\/p>\n

Novi izbori u Bugarskoj, zakazani za po\u010detak listopada, drugi su prijevremeni parlamentarni izbori u posljednjih godinu dana. Oni su pokazatelj nove faze intenzivne politi\u010dke krize koja se razvija od 2012. godine, kada je, kao \u0161to je poznato, rast cijene elektri\u010dne energije za ku\u0107anstva potaknuo nasilne socijalne nemire<\/a>, koji su prerasli u gnjev protiv cijelog politi\u010dkog sustava. Po\u010detkom 2013. godine, prosvjedi su doveli do ostavke desne vlade GERB-a (Gra\u0111ani za europski razvoj Bugarske) pod vodstvom Bojka Borisova. Da bismo bolje razumjeli politi\u010dko dru\u0161tvene okolnosti koje su dovele do predstoje\u0107ih izbora, moramo se vratiti u pro\u0161lost.<\/p>\n

Bojko Borisov dominira bugarskom politi\u010dkom scenom od 2006. godine. Desni populisti\u010dki re\u017eim na \u010dijem je bio \u010delu po\u010divao je na njegovoj velikoj osobnoj karizmi 1<\/a><\/sup> i ciljevima poput postizanja financijske stabilnosti u kriznoj nestabilnosti nakon 2008., te ostvarenju blagostanja putem povla\u010denja sredstava iz europskih fondova. Stabilnost kao krajnji cilj poku\u0161ao je ostvariti kontinuirano provode\u0107i \u017eestoke rezove i preventivne mjere \u0161tednje. Radni\u010dka prava su erodirala, rast pla\u0107a i mirovina je zaustavljen, a nu\u017ena sredstva za zdravstvo, obrazovanje i socijalnu pomo\u0107 kontinuirano su smanjivana i tuma\u010dena kao nedosti\u017ean luksuz, sustavno odgo\u0111en za neidentificiranu budu\u0107nost. Borisov je mnogo puta ustvrdio da slijedi stil svoje politi\u010dke mentorice, njema\u010dke kancelarke Angele Merkel.<\/p>\n

Politika mjera \u0161tednje ograni\u010dila je javnu potro\u0161nju, pa se za razvojne projekte vlast po\u010dela oslanjati gotovo isklju\u010divo na europske fondove \u010dime su oni postali jednim od va\u017enijih faktora bugarske ekonomske \u201cstabilnosti\u201d.<\/p>\n

Kontrolirani pristup europskim fondovima<\/strong><\/p>\n

Bugarska je ekonomija 2012. godine bilje\u017eila rast od 1,7% pri \u010demu je \u010dak 1,5% rasta izravno temeljeno na sredstvima europskih fondova. Op\u0107ine, mediji, poljoprivredni koncerni, itd. natjecali su se za Borisovljevu naklonost i stjecali pravo pristupa europskom novcu u zamjenu za lojalnost i poslu\u0161nost. Kontrola nad distribucijom europskih resursa postala je sredstvo kontrole nad odre\u0111enim dijelom velikih dru\u0161tvenih sektora. Borisovljeva politi\u010dka originalnost sastojala se upravo u shva\u0107anju kako europsko i autoritarno ne moraju nu\u017eno biti dvije proturje\u010dne stvari. Pod okriljem svoje stranke okupio je gomilu stru\u010dnjaka obrazovanih na Zapadu koji su mu omogu\u0107ili pristup europskim fondovima ali i nemilosrdne i mo\u0107ne politi\u010dke igra\u010de zadu\u017eene za izvr\u0161avanje svakodnevnih politika baziranih na odnosima zavisnosti \u0161ef-klijent. To je funkcioniralo do masovnih prosvjeda u velja\u010di 2013. Tada je Borisov uspio vrlo oprezno si\u0107i s vlasti, iskoristiv\u0161i ostavku za o\u017eivljavanje imid\u017ea i brisanje svih poveznica s premijerskom vla\u0161\u0107u.<\/p>\n

Na prvim prijevremenim izborima u svibnju 2013., Borisovljeva stranka ponovo je dobila najve\u0107i, no nedovoljan, broj glasova te nisu uspjeli sastaviti vladu. Novu koalicijsku vladu oblikovali su njegovi glavni oponenti, Bugarska socijalisti\u010dka partija (BSP) i manji Pokret za prava i slobode (DPS) koji tradicionalno predstavlja tursku manjinu. DPS se uvijek predstavljao kao stranka liberalnog dijela politi\u010dkog spektra, a BSP je, iako nominalno lijeva stranka i nasljednica Bugarske komunisti\u010dke partije, niz godina branio interese mo\u0107nih poslovnih magnata i promovirao neoliberalnu tr\u017ei\u0161nu politiku. BSP je predlagatelj uvo\u0111enja proporcionalne porezne stope u Bugarsku. Njezin \u201ckum\u201d i biv\u0161i desni financijski ekspert Plamen Ore\u0161arski, izabran je za predsjednika nove koalicijske vlade.<\/p>\n

Vlada Plamena Ore\u0161arskog spektakularnom je brzinom nai\u0161la na masovno neodobravanje javnosti. U prvih mjesec dana rada Ore\u0161arski je na \u010delo Dr\u017eavne agencije za nacionalnu sigurnost postavio najkontroverznijeg poslovnog magnata, medijskog mogula i zastupnika DPS-a Deljana Peevskog. Taj je potez uzrokovao je na ljeto 2013. novi val masovnih prosvjeda<\/a> i uli\u010dnih demonstracija koje su bez prekida trajale du\u017ee od godinu dana. Prosvjedi su u srpnju 2014. u kona\u010dnici rezultirali ostavkom vlade. Me\u0111utim, osim prosvjeda, mo\u017eda i va\u017eniji faktor u ostavci vlade bio je aktualni sukob izme\u0111u dvije stranke u koaliciji koji se dodatno pogor\u0161ao nakon europskih izbora odr\u017eanih u svibnju 2014. godine.<\/p>\n

Neizbje\u017eni klijentelizam<\/strong><\/p>\n

Vlada sastavljena od koalicije BSP-a i DPS-a tvrdila je kako je njezin glavni cilj ispravljanje nepravdi koje su bugarskoj politici ostale u naslije\u0111e nakon kraja dominacije Bojka Borisova. Koalicijska vlada te je nepravde prepoznala u koruptivnom modelu upravljanja kojeg je obe\u0107ala dokinuti te se obvezala pove\u0107ati degradirana socijalna prava za \u201cobi\u010dne ljude\u201d. Umjesto toga, dvije koalicijske stranke oslanjale su se na isti klijentelisti\u010dki re\u017eim politi\u010dkog djelovanja kao i Borisov. Snimka s kampanje za europske izbore u svibnju 2014. koja je procurila u javnost pokazuje kako BSP organizira kontrolirano glasanje u velikim rudarskim tvrtkama u vlasni\u0161tvu biznismena bliskog partiji, a vo\u0111a DPS-a Ahmed Dogan ve\u0107 je godinama simbol klijentelizma, poznat po izjavi s jednog susreta sa strana\u010dkim prista\u0161ama na kojem je kazao kako se ni\u0161ta u Bugarskoj ne doga\u0111a bez njegova pristanka.<\/p>\n

S obzirom na skore prijevremene izbore, vlast BSP-a i DPS-a sve se vi\u0161e \u010dini kao kratak i gotovo neva\u017ean interval. Upla\u0161eni mjesecima nestabilnosti i sve gorom ekonomskom i financijskom krizom, Bugari su izgleda ponovno fascinirani Borisovljevom starom porukom o prioritetu ekonomske stabilnosti. O\u010dekuje se da \u0107e Borisovljev GERB osvojiti ve\u0107inu i trijumfalno se vratiti na vlast. U mjesecima nakon europskih izbora Borisov je bio vrlo oprezan, te je pazio da signali koje \u0161alje ne odska\u010du od njegovog uobi\u010dajenog stila politi\u010dkog medijatora. Suzdr\u017eavao se pritom od te\u0161kih ideolo\u0161kih poteza i pa\u017eljivo balansirao izme\u0111u proturje\u010dnih interesa. Nagla\u0161avao je bliske veze s ameri\u010dkom vladom i tajnim slu\u017ebama, istodobno tvrde\u0107i kako je, unutar sada\u0161njih slo\u017eenih geopoliti\u010dkih prilika, on jedina osoba koja mo\u017ee osigurati po\u010detak rada plinovoda Ju\u017eni tok.<\/p>\n

Mjesec dana prije jo\u0161 jednih prijevremenih izbora u Bugarskoj na vidiku se ne nazire kakva svje\u017ea politi\u010dka alternativa i sve se, \u010dini se, vra\u0107a onamo gdje je kriza prije dvije godine i zapo\u010dela. Protekla godina na vlasti ostavila je BSP u ozbiljnoj ideolo\u0161koj i organizacijskoj krizi. Sve \u010de\u0161\u0107e, klju\u010dne politi\u010dke figure unutar stranke govore o nu\u017enosti skretanja ulijevo, no ovisnost o velikom biznisu i oligarsima \u010dini takav zaokret tek retori\u010dkim sredstvom.<\/p>\n

Pokret za prava i slobode je u mnogo boljoj formi. Posljednjih je godina sustavno radio na pribli\u017eavanju ne samo tradicionalnom bira\u010dkom tijelu, manjini bugarskih Turaka, nego i drugim socijalno obespravljenim skupinama. Uspje\u0161no se rebrendirao kao stranka manjina, obra\u0107aju\u0107i se i romskim glasa\u010dima i siroma\u0161nim Bugarima. Pokret \u0107e vjerojatno ostati tre\u0107a najve\u0107a politi\u010dka snaga. Kako bi mogla normalno funkcionirati, budu\u0107a GERB-ova vlada trebat \u0107e njegovu pre\u0161utnu potporu, ili barem primirje.<\/p>\n

Izbjegavanje socijalnih pitanja<\/strong><\/p>\n

O\u010dekuje se tako\u0111er, da \u0107e nova politi\u010dka snaga, stranka \u201cBugarska bez cenzure\u201d, koju vodi biv\u0161i televizijski voditelj Nikolaj Barekov, u\u0107i u parlament. Ta je stranka preuzela ulogu antisistemskog politi\u010dkog pokreta, progovaraju\u0107i protiv korumpirane elite i njihovih veza s mutnim biznisom. Me\u0111utim, sve se \u010de\u0161\u0107e pojavljuju informacije koje upu\u0107uju na to da ovu stranku sponzoriraju medijski mogul Deljan Peevski i njegov nekada\u0161nji partner Cvetan Vasilev, vlasnik jedne od najve\u0107ih banaka u zemlji, Corporate Trade Bank-a. Otkad je ta informacija iza\u0161la u javnost, Bugarska bez cenzure gubi podr\u0161ku javnosti.<\/p>\n

Manji, desno orijentirani Reformisti\u010dki blok, koji ujedinjuje ostatke takozvane stare antikomunisti\u010dke desnice iz 1990-ih godina, i neke nove politi\u010dke subjekte, nastale iz uli\u010dnih prosvjeda 2013.-2014., druga je politi\u010dka snaga koja \u0107e prvi put u\u0107i u parlament. Reformisti\u010dki blok je dubinski podijeljen u svom stavu prema o\u010dekivanom pobjedniku izbora i oda\u0161ilje proturje\u010dne poruke. Istovremeno se nastoji pozicionirati i kao najradikalnija kriti\u010dka snaga protiv aktualnog sistema zazivaju\u0107i Veliku nacionalnu skup\u0161tinu, promjene u ustavu, vode\u0107i antikorupcijsku kampanju \u010distih ruku s ciljem pro\u010di\u0161\u0107avanja svih dr\u017eavnih ustanova od veza s mafijom. Istovremeno Reformisti\u010dki blok ne \u017eeli propustiti ni priliku da sudjeluje u budu\u0107oj Borisovljevoj vladi te je za o\u010dekivati da \u0107e nakon izbora u\u0107i u koaliciju s njim kao manji partner.<\/p>\n

Ho\u0107e li dvije godine prosvjeda, kriza i povremenih zazivanja radikalnih promjena ostaviti trajan utisak nakon ovih izbora? Mogli bismo sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i da ne, barem dok ne do\u0111e do promjene u dijagnozi toga \u0161to je pogre\u0161no u dana\u0161njem bugarskom dru\u0161tvu. Mnogi od onih koji su bili aktivni u masovnim prosvjedima 2013. smatraju da je korijen problema dr\u017eava, koju je preuzela i privatizirala mafija. Spremni su prigrliti Borisovljev drugi dolazak na vlast i pristati na njegovo obe\u0107anje stabilnosti. Obrazlo\u017eenja te potpore glase kako, iako je i Borisov mafioso, on bar zna kako se to radi. Ipak Borisovljeve prista\u0161e ne uspijevaju shvatiti da stabilnost koju on nudi dolazi pod cijenu dr\u017eanja velikih dijelova bugarskog dru\u0161tva u stanju u\u0161utkane bijede.<\/p>\n

Temeljite sistemske promjene koje su bile deklarirani cilj prosvjeda iz 2013., bit \u0107e mogu\u0107e samo kad se pojavi takva politi\u010dka snaga koja je voljna i kadra obratiti se \u0161irokim masama koje su sada politi\u010dki patronizirane i prema kojima se sve stranke ophode kao prema jednokratnom glasa\u010dkom materijalu. Kada se \u0161iroke mase po\u010dne percipirati kao potencijalne suradnike i kao politi\u010dke subjekte. Kada im se takva nova politi\u010dka snaga po\u010dne izravno obra\u0107ati i kad se pojavi politi\u010dka snaga s vizijom socijalne promjene koja nadilazi trenutnu politiku \u0161tednje. No, prijevremeni izbori su sve bli\u017ee i \u010dini se da postoji samo jedan konsenzus me\u0111u glavnim politi\u010dkim snagama: to da \u0107e socijalna pitanja ostati izvan dnevnog reda.<\/p>\n

S engleskog prevela Mirna \u0160imat<\/p>\n

  1. on je biv\u0161i tjelohranitelj bugarskog zadnjeg socijalisti\u010dkog vo\u0111e Todora \u017divkova i zadnjeg kralja, Simeona II, a prije nego \u0161to se upustio u politi\u010dke vode, bio je poznat i kao beskompromisan policijski na\u010delnik[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Novi izbori u Bugarskoj, zakazani za po\u010detak listopada, drugi su prijevremeni parlamentarni izbori u posljednjih godinu dana. Oni su pokazatelj nove faze…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":2511,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[162],"class_list":["post-2503","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2503","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2503"}],"version-history":[{"count":22,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2503\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36835,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2503\/revisions\/36835"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2511"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2503"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2503"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2503"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2503"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}