{"id":24996,"date":"2018-09-20T13:19:59","date_gmt":"2018-09-20T12:19:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24996"},"modified":"2018-09-20T13:58:33","modified_gmt":"2018-09-20T12:58:33","slug":"centralno-planiranje-u-javnom-sektoru-ucinkovitije-od-autsorsinga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24996","title":{"rendered":"Centralno planiranje u javnom sektoru u\u010dinkovitije od autsorsinga"},"content":{"rendered":"

Abby Innes, docentica na Europskom institutu London School of Economics koja se bavi politi\u010dkom ekonomijom, to\u010dnije, promjenama uloga i funkcija dr\u017eave u politi\u010dkoj ekonomiji komunisti\u010dkih, post-komunisti\u010dkih i naprednih kapitalisti\u010dkih zemalja, te politi\u010dkom kompeticijom stranaka napisala je istra\u017eiva\u010dki rad<\/a> na temu u\u010dinkovitosti sovjetskog centralnog planiranja u usporedbi s autsorsingom koji danas provode kapitalisti\u010dke dr\u017eave \u010diji sa\u017eetak prenosimo.<\/p>\n

Prema rezultatima koje je ona dobila pokazalo se da se autsorsing u javnom sektoru od devedesetih naovamo razvijao putem kompetitivnih javnih natje\u010daja, zatim putem partnerstava, strate\u0161kog prioritiziranog odabira te ciljanog odabira ponu\u0111a\u010da na tenderima. Svaka od ovih iteracija obe\u0107avala je kvalitetnija javna dobra i jeftinije usluge. U praksi, me\u0111utim, u\u010destale su pojave rast cijena javnih usluga i pad njihove kvalitete.<\/p>\n

Logika autsorsanja zasniva se na o\u010dekivanju da je proizvodnja bazirana na tr\u017ei\u0161nim pravilima bolja od javne proizvodnje zbog toga \u0161to je upravljanje privatnim organizacijama transparentnije, fleksibilnije, fokusirano na u\u010dinkovitost i posredstvom vlasnika, strogo disciplinirano. No, ideja je problemati\u010dna na dva na\u010dina, smatra Innes. Kao prvo, pretpostavka tr\u017ei\u0161ne superiornosti tek je artefakt teorije javnog izbora. Ona nije utemeljena u historijskim usporedbama koji od dvaju re\u017eima \u2013 privatni ili javni \u2013 proizvodi bolje usluge. Kao drugo, ova se logika temelji na ekonomskoj teoriji “prvog najboljeg svijeta” \u0161to je koncept prema kojem u slu\u010daju kada svi uvjeti potrebni za ostvarenje \u017eeljenog ekonomskog u\u010dinka ne mogu biti zadovoljeni, korisno je zadovoljiti preostale. Ta teorija pretpostavlja u\u010dinkovita tr\u017ei\u0161ta za jednostavne robe ili za robe koje je mogu\u0107e pojednostaviti. Stoga da bi autsorsanje funkcioniralo, moraju postojati arhetipski preduvjeti. Dok je njihovo postojanje mogu\u0107e u slu\u010daju jednostavnih roba i usluga (npr. javne bolnice premda moraju nahraniti pacijente, ne uzgajaju hranu same), autsorsanje u kompleksnim tr\u017ei\u0161tima za kompleksne robe i usluge obi\u010dno ne zadovoljavaju niti jedan od tih nu\u017enih preduvjeta ostvarenja u\u010dinkovitosti, pi\u0161e Innes.<\/p>\n

Autsorsanje je neuspje\u0161no zbog nepotpunih ugovora<\/strong><\/p>\n

Ako ignoriramo tr\u017ei\u0161nu retoriku Novog javnog menad\u017ementa, smatra dalje Innes, primje\u0107ujemo da autsorsing ima karakteristike centralnog planiranja privatnih poduze\u0107a, pri \u010demu uspjeh tog poduhvata ovisi o isplativosti ugovora o autsorsanju kao u\u010dinkovitog \u010dvori\u0161ta instrukcije i kontrole. Ugovorna teorija ka\u017ee nam da \u0161to se radi o kompleksnijim uslugama i robama to su ugovori potpisivani na du\u017ei rok, ve\u0107e su \u0161anse i za nepredvi\u0111ene slu\u010dajeve i nesigurnosti na koje dobavlja\u010d mo\u017ee nai\u0107i. Stoga ugovore o autsorsanju nije lako naknadno izmjenjivati ili realizirati takve robusne ugovore koji mogu adekvatno za\u0161tititi kupca. Takvi nekompletni ugovori su nepredvidivi i imaju tendenciju biti skuplji za upravljanje i superviziju “neugovorenih” elementa koji se odnose na isporuku usluge. \u010cesto probijanje ugovornih obaveza zahtijevaju opetovane nove pregovore, \u0161to je prili\u010dno skup proces.<\/p>\n

S druge strane, ekonomija sovjetskog centralnog planiranja pokazuje nam krajnje asimetri\u010dnosti u informiranju i mo\u0107i izme\u0111u dr\u017eave i proizvo\u0111a\u010da kao po\u010detnu pregovara\u010dku poziciju u kojoj dr\u017eava ne mo\u017ee pobijediti. S obzirom na javno financiranje, dr\u017eava je jedini partner u tr\u017ei\u0161nom odnosu neovisno o brojnosti krajnjih korisnika, ali i stalni nositelj ugovornih obaveza te financijskih, pravnih i politi\u010dkih odgovornosti kao i tro\u0161kova uzrokovanih neuspjehom dobavlja\u010da: ta je pozicija jedinstvena i pripada samo dr\u017eavi.<\/p>\n

Tr\u017ei\u0161ni neuspjesi potkopavaju kvalitetu javnih usluga<\/strong><\/p>\n

Na tr\u017ei\u0161tu javnih usluga tr\u017ei\u0161ni neuspjesi \u010desta su pojava. Posebno se to odnosi na npr. visoke prepreke za ulaz na tr\u017ei\u0161te javnih usluga omogu\u0107avaju dominaciju monopola i oligopola firmi koje onemogu\u0107avaju realizaciju autokorektivnih tr\u017ei\u0161nih mehanizama. Zatim su \u010deste pojave neizvjesnost i kompleksnost ugovornih obaveza koje zahtijevaju izrazitu informiranost, \u0161to izaziva asimetrije izme\u0111u prodava\u010da i kupca; gubitak pregovara\u010dke mo\u0107i te tzv. “spillovers” odnosno prelijevanja. Radi se o \u0161tetnim vanjskim utjecajima koji nisu bili predvi\u0111eni u originalnim cijenama.<\/p>\n

Negativna prelijevanja iz nepotpunih ugovora u autsorsane javne usluge izrazito su socijalno \u0161tetna. Zada\u0107e koje je te\u0161ko kodificirati \u010desto su intrinzi\u010dne pojedinoj javnoj usluzi, poput npr. pru\u017eanja brige, stoga one \u010desto i racionalno bivaju izostavljene iz ponude usluga privatnog ponu\u0111a\u010da. Na taj na\u010din one padaju na tro\u0161ak i teret obiteljima, dobrovoljcima, humanitarnim udrugama i drugim javnim uslugama. Kako me\u0111usobno povezane usluge zadovoljavaju korporativne zahtjeve za u\u010dinkovito\u0161\u0107u, sistemski kvarovi postaju neizbje\u017eni.<\/p>\n

Kao \u0161to su pokazali profesori Adam Lever i Gil Plimmer u Financial Timesu, velika industrija javnih usluga predstavlja posebno za\u010du\u0111uju\u0107 primjer financijalizacije korporacije: oni naime, nisu produktivni inovatori neoklasi\u010dnog imaginarija. Upravo suprotno, umjesto da reinvestiraju profite, ove kompanije preusmjeravaju zaradu u isplate sve ve\u0107ih dividendi i drugih radnji poduzimanih s ciljem pove\u0107anja cijene dionice. Neuspjehe je tako\u0111er te\u0161ko predvidjeti zbog toga \u0161to je proces dubinskog snimanja \u010desto opstruiran velikim konfliktima. Stoga Lever opisuje ovaj standardni financijski model kao “ciljano kockanje na pritoke budu\u0107ih prihoda”, te zaklju\u010duje da su politike marketizacije javnih usluga u startu minsko polje usmjereno protiv vlada koje bi ih mo\u017eda i htjele promijeniti.<\/p>\n

Svaka sli\u010dnost sa centralnim planiranjem\u00a0je slu\u010dajna?<\/b><\/p>\n

Ba\u0161 kao i sovjetsko centralno planiranje, ugovori o autsorsingu funkcioniraju kao oblik instrukcija za planiranje i uz imperativ realizacije, a ne kao prognoziranje “indikativnih planova”. Cijene su uglavnom administrativno odre\u0111ene i meke, odnosno podlo\u017ene pregovorima. Ugovori su obi\u010dno dugi i nepotpuni, a njihov raskid je izrazito skup: financijski, organizacijski i politi\u010dki; dok je nastavak proizvodnje izrazito bitan, stoga vlade rade uz rizik kroni\u010dno “mekog” bud\u017eeta po pojedinom ugovoru. Ba\u0161 kao i u sovjetskom slu\u010daju centralnog planiranja, industrija javnih usluga djeluje u za\u010daranom krugu niskih poticaja za potpuni u\u010dinak, visokih poticaja za zadovoljavanje performansi i uz kroni\u010dni manjak disciplinskih mehanizama.<\/p>\n

Suvremene firme za usluge u industriji javnog sektora djeluju vi\u0161e kao sovjetski kombinati nego \u0161to nali\u010de subvencioniranim javnim korporacijama poput BBC-ija ili arhetipskih malih i srednjih poduze\u0107a. Iz perspektive poreznog obveznika, suvremena arhitektura autsorsinga disfunkcionalnija je od sovjetskog centralnog planiranja. U slu\u010daju centralnog planiranja, kombinati su imali niske poticaje za ostvarenje ciljeva jer su pla\u0107e bile fiksne i svima jednake, stoga pove\u0107anje ciljeva nije nikome bilo u interesu jer je to zna\u010dilo da \u0107e se idu\u0107e godine morati raditi vi\u0161e, a bez dodatnih nagrada. Firme koje se bave javnim uslugama u kapitalizmu pak poticane su vrijedno\u0161\u0107u dionica i visokim pla\u0107ama direktora i financijskih struktura firmi, te opisanom nepotpuno\u0161\u0107u ugovornih obaveza. Firme se aktivno trude da rupama u tako nepotpunim ugovorima pove\u0107aju margine profita, stoga one proizlaze iz samog teksta ugovora, ne iz rasta vrijednosti koju pru\u017eaju.<\/p>\n

Uobi\u010dajeni kontraargument na problem monopola, duopola ili oligopola je da eventualno naru\u0161avanje ugleda firme koje bi se dogodilo zbog nepridr\u017eavanja ugovora mo\u017ee disciplinirati firme da ne kr\u0161e ugovorne obaveze. Me\u0111utim, u situacijama monopola i oligopola u industriji autsorsinga javnih usluga, nema prisilnog korektiva velikog broja tr\u017ei\u0161nog takmaca. Radi se o industriji u kojoj su zahtjevi za ulaz na tr\u017ei\u0161te u startu izrazito visoki, stoga manji broj firmi uop\u0107e mo\u017ee konkurirati. Tako se u Velikoj Britaniji pokazalo da su firme u ovom sektoru dobivale izda\u0161ne i brojne dr\u017eavne ugovore \u010dak i nakon \u0161to su bile istra\u017eivane za prevaru Ministarstva pravosu\u0111a. Pod pritiskom javnosti, Ministar pravosu\u0111a morao je izjaviti da \u0107e povu\u0107i dodijeljena im sredstva. Ipak, to ni\u0161ta nije promijenilo u politikama vlade Velike Britanije koja se i dalje oslanja na autsorsing kompleksnih usluga javnog sektora poput zdravstva i socijalne skrbi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Abby Innes, docentica na Europskom institutu London School of Economics koja se bavi politi\u010dkom ekonomijom, to\u010dnije, promjenama uloga i funkcija dr\u017eave u politi\u010dkoj ekonomiji komunisti\u010dkih, post-komunisti\u010dkih i naprednih kapitalisti\u010dkih zemalja, te politi\u010dkom kompeticijom stranaka napisala je istra\u017eiva\u010dki rad na temu u\u010dinkovitosti sovjetskog centralnog planiranja u usporedbi s autsorsingom koji danas provode kapitalisti\u010dke dr\u017eave \u010diji sa\u017eetak […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24997,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228],"theme":[455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-24996","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24996","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24996"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24996\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25003,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24996\/revisions\/25003"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24997"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24996"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24996"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24996"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24996"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24996"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24996"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24996"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}