{"id":24944,"date":"2018-09-18T07:21:21","date_gmt":"2018-09-18T06:21:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24944"},"modified":"2021-02-25T10:51:20","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:20","slug":"24944","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24944","title":{"rendered":"Prema velikoj koaliciji?"},"content":{"rendered":"

Kriza u najve\u0107oj hrvatskoj opozicijskoj stranci ne jenjava. Dvostrana\u010dki sustav koji je funkcionirao ne\u0161to manje od dvadeset godina doveden je u pitanje. Sve se \u010de\u0161\u0107e spominje mogu\u0107nost koalicije dviju najve\u0107ih stranaka. No, umjesto da “smiri dru\u0161tvene tenzije”, takva bi vlada vjerojatno samo zacementirala dominaciju desnice.<\/strong><\/p>\n

U jednoj stvari mogli bismo se slo\u017eiti s nekim iz SDP-a. Naime, u tome da je velika koalicija u Hrvatskoj mogu\u0107a jer \u0107e to “jednostavno biti interes i SDP-a i HDZ-a. Obje stranke \u0107e pod egidom \u010duvanja nacionalnih interesa, kao \u0161to je sada HNS u koaliciji s HDZ-om, biti spremne na takvu suradnju jer drugih partnera za formiranje vlasti ne\u0107e biti. S Mostom i \u017divim zidom nitko ne\u0107e mo\u0107i sastaviti vlast, a tzv. Amsterdamska koalicija vjerojatno \u0107e imati premalo mandata”.<\/p>\n

Izjavio je to prije nekoliko mjeseci Ivan Ra\u010dan, uz ogradu da se do izbora jo\u0161 puno toga mo\u017ee promijeniti i da “HDZ ima o\u010dite probleme na relaciji premijer \u2013 predsjednica dr\u017eave te izme\u0111u svojih konzervativnih i centra\u0161kih jezgri”, dok se “SDP mora konsolidirati, ali pritom nema samo problem vlastita ustrojstva i djelovanja nego ve\u0107 ima i nove politi\u010dke protivnike koji prijete oduzimanjem glasova. To je najvidljivije u zagreba\u010dkom bazenu, u \u010detiri izborne jedinice gdje stranka Milana Bandi\u0107a raste, a pojavio se i pokret Zagreb je na\u0161”. U me\u0111uvremenu, pojavila se i Ujedinjena ljevica okupljena oko \u0160ibenske deklaracije.<\/p>\n

Nakon gotovo tri desetlje\u0107a postojanja nove hrvatske demokracije, njezina kriza legitimiteta uvjetuje uglavljivanje novih oblika dru\u0161tvenih medijacija, a jedan od mogu\u0107ih je upravo velika koalicija. Iz desnog krila HDZ-a nazivaju je, uglavnom posprdno, istanbulskom jer su se HDZ i SDP usuglasili oko ratifikacije Istanbulske konvencije pa se glasanje o njoj smatra svojevrsnim “testiranjem javnosti za veliku koaliciju”. Jedan dio javnosti pak smatra da je se nema \u0161to posebno testirati jer velika koalicija, dakako neprogla\u0161ena, zapravo oduvijek postoji: takav stav najbolje oprimjeruje akronim HDZSDP, opominju\u0107i da se radi o manje-vi\u0161e istom sklopu koji je spreman okrenuti sve naglavce samo kako bi se nastavio business as usual<\/em>, \u0161to zapravo zna\u010di nastavak dominacije HDZ-a i sekundiranje SDP-a u tom poslu.<\/p>\n

O velikoj koaliciji (polu)informacije po saborskim kuloarima protura Vladimir \u0160eks, Facebook-statuse pi\u0161e Milijan Brki\u0107, a \u010desta je tema i u izjavama HDZ-ovih politi\u010dkih veterana: tako je Mate Grani\u0107 ispri\u010dao da ga je Tu\u0111man 1995., u vrijeme tzv. zagreba\u010dke krize, ovlastio da tada\u0161njem \u0161efu SDP-a Ivici Ra\u010danu ponudi da njegova stranka u Zagrebu koalira s HDZ-om. “Razgovarali smo i Ra\u010dan je to prihvatio! No pro\u0161la su dva dana i Ra\u010dan me nazvao i kazao mi: ‘Moji to ne\u0107e'”, izjavio je Grani\u0107. Biv\u0161i premijer Ivo Sanader cijelu je jednu knjigu iz svoje planirane trilogije naslovio “Velika koalicija” i uokolo pripovijeda kako je koalicija HDZ-a i SDP-a iz politi\u010dkih razloga potrebna zato da bi se “politi\u010dki zavr\u0161io Drugi svjetski rat i pora\u0107e”, \u0161to “mogu samo ove dvije velike stranke; one su na to pozvane i to je jedna od njihovih povijesnih zada\u0107a”. “(…) antifa\u0161izam \u2013 da, komunizam \u2013 ne. Zato ZDS ne mo\u017ee vi\u0161e biti stari hrvatski pozdrav jer je zlo\u010dinima usta\u0161kog re\u017eima zauvijek diskvalificiran, kao \u0161to je zlo\u010dinima diskvalificirana petokraka. (…) A koalicija HDZ-a i SDP-a bi pokazala da smo politi\u010dki zreo narod koji zna razmi\u0161ljati vi\u0161eslojno i koji zna postaviti prioritete”, tu\u0111manisti\u010dki \u0107e Sanader.<\/p>\n

Brana “populizmu”?<\/strong><\/p>\n

SDP je ve\u0107 pokazao da “zna razmi\u0161ljati vi\u0161eslojno”, naime odavno su odustali od zvijezde petokrake i srpa i \u010deki\u0107a \u2013 sjetimo se samo burne reakcije pojedinih njihovih \u010dlanova na “neprimjerene” insignije na pro\u0161logodi\u0161njem prosvjedu za Trg mar\u0161ala Tita \u2013 dok HDZ-u vjerojatno ne bi previ\u0161e na\u0161tetilo distanciranje od pozdrava “Za dom spremni”, ali u isto vrijeme ni jedna ni druga stranka nisu odustale niti u njihovim programima ili istupima \u010dlanova ima naznaka da kane odustati od politika koje ve\u0107 tri desetlje\u0107a proizvode i produbljuju dru\u0161tvene nejednakosti te petrificiraju periferni polo\u017eaj Hrvatske u Evropi. Dodatno, hrvatsko dru\u0161tvo ima neke specifi\u010dnosti u odnosu na ostale zemlje tzv. regije pa bi bilo kakav zaokret zna\u010dio zadiranje u privilegije pojedinih grupacija, \u010dije sustavno financiranje omogu\u0107ava i njihovo sve otvorenije politi\u010dko djelovanje \u2013 rije\u010d bi, dakako, bila o smanjenju velikih izdvajanja za veterane i Crkvu, \u0161to se u sada\u0161njoj konstelaciji politi\u010dkih snaga \u010dini slabo vjerojatnim.<\/p>\n

Velika koalicija zahtijeva i velikog antagonista kojim \u0107e zborski pla\u0161iti gra\u0111ane. Tko je dakle taj veliki drugi koji bi za njezine potrebe mogao odigrati tu ulogu? Kandidata je nekoliko, a na prvom mjestu to su tzv. populizam i uspon populisti\u010dke politike. Zdesna \u0107e se, naravno, opasnost stalno vidjeti u \u017divom zidu i eventualno politi\u010dki reaktiviranim otpadnicima iz HDZ-a (primjerice Darko Milinovi\u0107), a slijeva u novoformiranom bloku stranaka potpisnica \u0160ibenske deklaracije. U centru \u0107e, dakako, biti “dobri demokrati”. Chantal Mouffe smatra da je njima “ekstremna desnica od velike koristi, jer omogu\u0107ava povla\u010denje granice na moralnoj razini izme\u0111u ‘dobrih demokrata’ i ‘zle ekstremne desnice’ koju je mogu\u0107e moralno osuditi umjesto da se protiv nje bori politi\u010dki. To je razlog za\u0161to su moralna osuda i uspostavljanje cordon sanitairea postali prevladavaju\u0107i odgovor na uspon desni\u010darskih populisti\u010dkih pokreta”, te dodaje da je “politika u svojoj antagonisti\u010dkoj dimenziji jo\u0161 uvijek vrlo \u017eiva, osim \u0161to se sada odigrava u moralnom registru”.<\/p>\n

Prostor za ljevicu?<\/strong><\/p>\n

\u0160to se uspona desni\u010darskih pokreta ti\u010de, Hrvatska ima jednu specifi\u010dnost: za razliku od ve\u0107ine isto\u010dno i zapadnoevropskih stranaka i pokreta takvog profila, kojima je glavni uzrok socijalnih problema predstavljen figurom migranta, kod nas je i dalje politi\u010dki operativna i mobiliziraju\u0107a figura Srbina. Vukovarski gradona\u010delnik Ivan Penava, posljednjih dana najglasniji predstavnik desne struje HDZ-a, tako \u0107e u emisiji “Nedjeljom u dva” re\u0107i: “Vukovar ima upola manje stanovnika nego ranije. U Vukovar se puno Vukovaraca nije vratilo zbog straha koga \u0107e sresti pa se ponovno vra\u0107amo na temu neprocesuiranja zlo\u010dina. Iseljavanje ljudi nije problem samo Vukovara niti samo Hrvatske nego taj problem mu\u010di cijelu isto\u010dnu Europu. Svi \u017eele na Zapad zbog boljih pla\u0107a i \u017eivota.” Druga re\u010denica je \u010disti rad ideologije, za razliku od zdravorazumskog nastavka izjave, ali gradona\u010delniku nije palo na pamet da se upita za\u0161to iseljavanje mu\u010di cijelu isto\u010dnu Evropu, za\u0161to su na Zapadu bolje pla\u0107e i kakve sve to veze ima s Vukovarom i ulogom njegove desnocentristi\u010dke stranke.<\/p>\n

Zagovaratelji velike koalicije \u010desto spominju uspje\u0161ne primjere takvih koalicija u Njema\u010dkoj, no one su nastale u uvjetima bitno druk\u010dijim od sada\u0161njih u Hrvatskoj. Prva velika koalicija u Njema\u010dkoj je trajala od 1966. do 1969. i mogli bismo re\u0107i da je osim politi\u010dkog bila izraz i \u0161irokog dru\u0161tvenog konsenzusa, odnosno nastala je na vrhuncu poznatog njema\u010dkog modela socijalnog partnerstva. Premda su se u razdoblju kasnijih velikih koalicija, tijekom dvijetisu\u0107itih, i u toj zemlji promijenili odnosi izme\u0111u rada i kapitala \u2013 socijalno partnerstvo postoji jo\u0161 samo u tradicionalnim industrijama, a sama je Njema\u010dka me\u0111u tri evropske zemlje u kojima se izme\u0111u 2000. i 2010. najvi\u0161e pove\u0107ao jaz u prihodima izme\u0111u 20 posto najbogatijih i 20 posto najsiroma\u0161nijih \u2013 valja istaknuti kako sli\u010dan tip socijalnog partnerstva u Hrvatskoj nikada nije uspostavljen. Postojalo je samo golo partnerstvo najve\u0107ih stranaka koje \u0107e se, bude li potrebe, ovaj put okruniti u velikoj koaliciji. S druge strane, takav razvoj doga\u0111aja otvara prostor ljevici koja ima priliku politi\u010dki artikulirati u \u010demu je problem s centrom, a ne samo s desnicom. Recimo, na koji na\u010din sam centar perpetuira uspon desnice, a onda i \u2013 svoju daljnju rekonsolidaciju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U jednoj stvari mogli bismo se slo\u017eiti s nekim iz SDP-a. Naime, u tome da je velika koalicija u Hrvatskoj mogu\u0107a jer \u0107e to “jednostavno biti interes i SDP-a i HDZ-a. Obje stranke \u0107e pod egidom \u010duvanja nacionalnih interesa…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":24943,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[200],"class_list":["post-24944","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24944","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24944"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24944\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24964,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24944\/revisions\/24964"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24943"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24944"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24944"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24944"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24944"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24944"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24944"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24944"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}