{"id":24937,"date":"2018-09-17T07:00:27","date_gmt":"2018-09-17T06:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24937"},"modified":"2021-02-25T10:51:20","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:20","slug":"sindikati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24937","title":{"rendered":"Hladna sindikalna jesen"},"content":{"rendered":"

I nepa\u017eljivijem je promatra\u010du vi\u0161e nego o\u010dito da mo\u0107 sindikata u Hrvatskoj itekako opada. Poku\u0161ali smo otkriti razloge tom trendu, kako unutarnje, tako i vanjske.<\/strong><\/p>\n

Kamo je nestala vru\u0107a sindikalna jesen? Te drevne ljetne najave nema ve\u0107 koju godinu, a predstavljala je neizostavnu frazu s o\u010dekivanjem u koje je ulagano kompletno socijalno nadanje doma\u0107e javnosti. Barem u nedostatku sistemati\u010dnijih politika. Jer, znalo se unaprijed: do Velike Gospe bi trajala sezona kiselih krastavaca, i zatim bi se stala prizivati vru\u0107a sindikalna jesen.<\/p>\n

Poput prirodnih ciklusa, izmjene godi\u0161njih doba, bujanja i smiraja vegetacije. Ali nema je neko vrijeme, a nije je u istim pripadaju\u0107im rubrikama zamijenilo nikakvo novije ni bolje medijsko te politi\u010dko-marketin\u0161ko dostignu\u0107e.<\/p>\n

Logi\u010dno, ustvari, budu\u0107i da se totalno potro\u0161ila, pa u sindikalne sredi\u0161njice i njihovu mobilnost ne vjeruje vi\u0161e nitko. Ako su bez iole ozbiljnijeg spomena generalnog \u0161trajka otrpjele tolike rezove javne potro\u0161nje i radni\u010dkih prava nakon globalne krize koju je prouzro\u010dio privatni financijski sektor, njima vi\u0161e ne mogu pomo\u0107i ni sva \u010detiri godi\u0161nja doba borbene propagande. Ne bez temeljitog remonta vlastitih upori\u0161ta.<\/p>\n

Dva primjera<\/strong><\/p>\n

U ovom podsjetniku na poneke (ne)mogu\u0107nosti sindikalne borbe u Hrvatskoj danas, dobro \u0107e nam do\u0107i dva konkretna aktualna te simptomati\u010dna primjera. Prvi se odnosi na otpor novog sindikata ORCA u Croatia Airlinesu. Kao \u0161to je dobro poznato, s druge strane im se ustobo\u010dila uprava kompanije, Vlada kao predstavnik vlasnika-dr\u017eave, a na koncu i pravosudna vlast. Kad nisu uspjeli stati na kraj radnicima regularnim putem, posegnuli su za pravnim instrumentima i jednostavno zabranili \u0161trajk, no bez uvjerljive osnove. \u0160tovi\u0161e, neutemeljenost tih dvaju sudskih rje\u0161enja<\/a> definitivno spada me\u0111u najve\u0107e lakrdije u povijesti ga\u017eenja radni\u0161tva od momenta osamostaljenja RH.<\/p>\n

Drugi se primjer ti\u010de jo\u0161 poznatijeg slu\u010daja radni\u010dke borbe u Uljaniku. Ovdje \u0107emo staviti akcent na relativnu neslo\u017enost triju tamo aktivnih sindikata koja je kumovala odmicanju radnika \u2013 i me\u0111u njima ve\u0107eg broja malih dioni\u010dara \u2013 od procesa kontrole nad upravom poduze\u0107a. Upada u oko da sindikati opet nisu djelovali kooperantski, nego konkurentski.<\/p>\n

Uza sve ranije znane boljke u radu ve\u0107ine sindikata, do\u0161la je tako do izra\u017eaja kompetitivnost tipi\u010dna, a i proklamirana, za poduze\u0107a na tr\u017ei\u0161tu, ne i za predstavnike radnika. Moglo bi se stoga pomisliti da je pluralisti\u010dna mogu\u0107nost djelovanja vi\u0161e razli\u010ditih sindikata u jednom radnom kolektivu naprosto zamka.<\/p>\n

Korak dalje, name\u0107e se zaklju\u010dak da time pada posljednji na\u010delno zadr\u017eani prostor udru\u017eivanja rada \u2013 makar u domeni odlu\u010divanja o radni\u010dkom predstavljanju \u2013 te se uvode protr\u017ei\u0161ni obrasci me\u0111usobnog nadmetanja. U ovoj sferi potonji su formirani, naime, oko \u010dlanarina i slu\u017ebeno verificirane reprezentativnosti spram dr\u017eave i vlasnika. Je li tomu ba\u0161 tako, i kako se uop\u0107e suprotstaviti isku\u0161enju koje, uostalom, biva dirigirano tendencioznom i \u0161tetnom zakonskom regulacijom sindikalnog rada? Ukratko, kako demontirati opisanu klopku?<\/p>\n

Logika konkurencije<\/strong><\/p>\n

Prije nego \u0161to rije\u010d damo onima s vi\u0161e znanja o sindikalizmu i s nekim zna\u010dajnim uspjesima pritom, evo jo\u0161 par napomena. Hrvatsku krasi veliki nesrazmjer<\/a> u sindikalnoj organiziranosti izme\u0111u javnog i privatnog sektora. Nije pretjerano re\u0107i da se to odra\u017eava i u kobnom animozitetu me\u0111u radni\u0161tvom doti\u010dnih dviju strana. Ipak, RH je po masovnosti sindikalnog \u010dlanstva i dalje najorganiziranija europska postsocijalisti\u010dka zemlja.<\/p>\n

Davor Raki\u0107, predsjednik sindikata Energetike, kemije i nemetala (EKN) u kutinskoj Petrokemiji, najprije nam je skrenuo pa\u017enju na kontekst sustava u kojem djeluju i sindikalisti. Naro\u010dito u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a otkako je kapital nedemokratski preuzeo sve ostatke vlasti nad dr\u017eavama. \u0160irenje i produbljivanje du\u017eni\u010dkih odnosa te rast prekarnosti zagu\u0161ili su dru\u0161tvenu potporu sindikalnoj borbi. To su dva razloga, vanjski i unutarnji, za induciranu \u010dlansku pusto\u0161 u privatnom sektoru. “Pravo je pitanje zato ono koje se bavi instaliranjem bilo kakve stvarnije demokracije i predstavljanja gra\u0111ana-bira\u010da u cjelokupnom dru\u0161tvu, a radni\u010dka demokratizacija i predstavljanje proistje\u010du iz op\u0107e bira\u010dke”, ka\u017ee Raki\u0107.<\/p>\n

“Problem rascjepkanosti i konkurentske borbe me\u0111u sindikatima tako\u0111er je preslika toga”, nastavlja on, “i doga\u0111a se svagdje, ne samo u sindikatima. Pogledajmo primjere civilnih udruga koje se u stotinama i tisu\u0107ama bore za mrvice koje im serviraju vlade i kapital. Pogledajmo koliko je braniteljskih udruga i kako su predstavljene. Pogledajmo koliko je udruga umirovljenika, ribi\u010da, lovaca, itd. Svi se natje\u010du jedni s drugima za ono \u0161to im se servira od strane vlasti i kapitala. Sindikat je jedini koji ima svoje novce od svojih \u010dlanarina.”<\/p>\n

Zapu\u0161tenost baze<\/strong><\/p>\n

Marina Ivandi\u0107 i Jovica Lon\u010dar, aktivisti Baze za radni\u010dku inicijativu i demokratizaciju s iskustvom u sindikalizmu, na primjeru Uljanika o\u010ditavaju \u2013 zapu\u0161tenost. “Rekla bih da je problem u fragmentaciji sindikalnog rada na sve manje dijelove \u2013 sve bezidejnije, nemo\u0107nije i bezopasnije \u2013 a koji se proces hrani izostankom o\u010dekivanja i manjkom informiranosti te znanja \u010dlanova i koji ne bi stao ukidanjem pluralizma”, dr\u017ei Ivandi\u0107.<\/p>\n

Lon\u010dar smatra da temeljni problem predstavlja izostanak rada s bazom; ne politi\u010dkog, ovom prilikom. “Nego rada na u\u010denju tehnikalija”, poja\u0161njava on, “poput radnog zakonodavstva, osnova kolektivnog pregovaranja, osnova organiziranja, funkcioniranja radni\u010dkih vije\u0107a, itd. Izostanak edukacije vodi pasivnosti \u010dlanova \u010dije se \u010dlanstvo onda svodi na pla\u0107anje \u010dlanarine. A sindikat s pasivnom bazom ima nisku do nikakvu borbenu spremnost pa je samim time i mogu\u0107nost utjecaja na odluke dr\u017eave, poslodavca, sudova i drugih manja.”<\/p>\n

“Pitanje me\u0111usindikalne kompetitivnosti \u010dak i nije presudno jer potencijalnih \u010dlanova, kad bi se radilo bolje, ima dovoljno. No treba imati na umu da je sistem postavljen tako da se radni\u010dkim predstavnicima maksimalno ote\u017ea djelovanje. Ina\u010de, te\u0161ko je na\u0107i alternativu sindikatu, kad govorimo o organiziranju na radnome mjestu”, zaklju\u010dio je Jovica Lon\u010dar.<\/p>\n

Alternative su povijesno zapravo samo dora\u0111ivale mehanizme demokratskog odlu\u010divanja i uklju\u010divanja \u0161to ve\u0107eg broja radnika u proces. Od sovjeta i tvorni\u010dkih plenuma Antonija Gramscija, do novijih formi o kojima je ve\u0107 pisala Marina Ivandi\u0107 za Bilten<\/a>. I taktika kakve u biti smjeraju na primarno ve\u0107u unutarnju aktivnost iz baze, da bi se unaprije\u0111eni potencijal usmjerio prema van. \u0160to se ti\u010de pitanja o zamci pluralizma, iz takvih praksi vidljivo je da one ve\u0107 svojom provedbom nadvladavaju me\u0111usindikalnu konkurentnost. Za ne\u0161to \u0161ire od toga, pak, o\u010dito bi trebalo i zahvatiti \u0161ire.<\/p>\n

Radni\u010dka zimnica<\/strong><\/p>\n

Ili, rije\u010dima EKN-ova kutinskog povjerenika: “Sudjelovanje u tzv. socijalnom dijalogu vlade, poslodavaca i sindikata daje legitimnost vladama i poslodavcima da i dalje djeluju na razaranju prava radnika i ru\u0161enju pozicije sindikata. Pri\u010da je naizgled dobra, kao i pri\u010da o izborima i predstavni\u010dkoj demokraciji, ali stvarnost je upravo suprotna. Svaka pojedina rije\u010d te pri\u010de je \u0161uplja i kapital je tako i koristi uz pomo\u0107 vlade koju postavlja. A najgore zakonodavne poslove na ovu temu su odradile tzv. socijaldemokratske vlade, na \u017ealost.”<\/p>\n

“Ono \u0161to treba mijenjati je sustav”, dodaje Raki\u0107, “koji je ina\u010de sjajan u samouga\u0111anju ili self-tuningu<\/em>. Neki bi rekli da nam trebaju – strukturne reforme. Po meni, strukturna reforma bi bila npr. kad bi prora\u010dun sa 65 posto punio kapital, a ostatak gra\u0111ani i fondovi, dok je sad na snazi obrnuti omjer.”<\/p>\n

Njegov popis po\u017eeljnih strukturnih reformi nastavlja se idejom da se socijalna davanja, poticaji za zapo\u0161ljavanje, poticaji poslodavcima i investitorima, te naknade strankama, pretvore u temeljni dohodak svakog gra\u0111anina. “A oni koji \u017eele pokrenuti posao”, veli on, “neka to slobodno \u010dine grade\u0107i konkurentnost na ne\u010demu drugom, ne na jeftinom radu kojeg u cijelosti ili djelomi\u010dno financira prora\u010dun kojega mi sami ve\u0107inski punimo.”<\/p>\n

Sindikati dotad moraju poraditi na razbijanju svojih oko\u0161talih hijerarhija. Druk\u010dije nije izvediva provodljivost interesa odozdo, iz \u010dlanstva. U protivnom, do\u010dekat \u0107emo jo\u0161 mnogu jesen na istim pozicijama, s radni\u010dkim predstavni\u0161tvima kao smokvinim listom prevlasti kapitala. To\u010dnije, da se vratimo na simboliku kiselih krastavaca i sezonskog podgrijavanja, uskoro ne\u0107e ostati dovoljno pouzdani ni za brigu o radni\u010dkoj zimnici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kamo je nestala vru\u0107a sindikalna jesen? Te drevne ljetne najave nema ve\u0107 koju godinu, a predstavljala je neizostavnu frazu…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":9876,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[85],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-24937","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24937","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24937"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24937\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24941,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24937\/revisions\/24941"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9876"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24937"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24937"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24937"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24937"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24937"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24937"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24937"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}