{"id":24902,"date":"2018-09-14T07:00:23","date_gmt":"2018-09-14T06:00:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24902"},"modified":"2021-02-25T10:51:20","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:20","slug":"gikil-slatkasti-okus-vazduha","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24902","title":{"rendered":"Slatkasti okus vazduha"},"content":{"rendered":"

Pri\u010da o tvornici Gikil iz Lukavca zadovoljava sva pravila \u017eara: non\u0161alantna dr\u017eava, nezaja\u017eljivi strani investitor, potencijalna ekolo\u0161ka bomba i neizvjesna sudbina 1.000 radnika.<\/strong><\/p>\n

Incident u Global Ispat Koksnoj Industriji Lukavac<\/a>\u00a0(GIKIL) u kojem je 70 kubnih metara amonijeve vode s primjesama katrana isteklo u obli\u017enju rijeku Spre\u010da, ve\u0107 je mjesec dana glavna tema u Lukavcu, zajednici od pedesetak hiljada ljudi. Eksplozija rezervoara za pro\u010di\u0161\u0107avanje katranske vode u kojoj su ozlije\u0111ena tri \u010dovjeka, podsjetila je kako GIKIL vi\u0161e od godinu dana radi bez okolinske dozvole<\/a>. Mada se ne radi o jedinom incidentu u posljednje vrijeme, ova eksplozija odjeknula je glasnije no obi\u010dno jer su reagirale nadle\u017ene institucije, odnosno Tu\u017eila\u0161tvo Tuzlanskog kantona, uhitiv\u0161i direktora Daba\u0161e\u0161a Gangulija zbog po\u010dinjenja kaznenih djela zaga\u0111enja okoli\u0161a, dok je Federalna uprava za inspekcijske poslove Sarajevo izdala Rje\u0161enje o obustavi rada fabrike zbog nesavjesnog poslovanja – \u0161tetnog za okoli\u0161. Tako\u0111er je najavljeno kako GIKIL ne\u0107e dobiti novu okolinsku dozvolu dok se ne ispune svi zahtjevi.<\/p>\n

Iz Inspekcije prilikom zatvaranja fabrike nisu krili nezadovoljstvo<\/a>\u00a0Upravom: “Nagla\u0161avamo da je GIKIL jedan od najnedisciplinovanijih privrednih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, te da je Federalna uprava za inspekcijske poslove kod ovog privrednog subjekta u kontinuitetu vr\u0161ila inspekcijske nadzore, a u periodu nakon 1.1.2015. godine kada su okolinskom dozvolom GIKIL-u smanjene grani\u010dne vrijednosti emisija, samo iz oblasti za\u0161tite okoli\u0161a obavljeno je preko 20 inspekcijskih nadzora, gdje unato\u010d izre\u010denim upravnim mjerama i prekr\u0161ajnim sankcijama za nepravilnosti nije ostvaren zna\u010dajniji stepen po\u0161tivanja i zakonitosti rada. Jedini zakonski mehanizam koji prema GIKIL-u do ju\u010dera\u0161njeg dana nije upotrijebljen je mjera obustave rada”. Po\u010detkom kolovoza\u00a0uhi\u0107eni direktor<\/a>\u00a0pu\u0161ten je\u00a0 da se brani sa slobode, no izre\u010dene su mu mjere zabrane napu\u0161tanja BiH i oduzet mu je paso\u0161. Fabrika je zatvorena do isho\u0111enja nove okolinske dozvole, koju je Uprava tra\u017eila i dobila odbijenicu, da bi u drugom krugu proces isho\u0111enja dozvole ipak prepustili konzultantima. Odnedavno se sve \u010de\u0161\u0107e govori o zatvaranju fabrike kao vjerojatnom ishodu budu\u0107i da GIKIL jo\u0161 nije rije\u0161io ni jedan od problema.<\/p>\n

\u0160tete i sanacije<\/strong><\/p>\n

\u0160teta po okoli\u0161 u me\u0111uvremenu se sanira, pri \u010demu su napori ulo\u017eeni neposredno nakon nesre\u0107e urodili plodom. No, fabrika je i dalje zatvorena, te se sada strahuje za nastavak rada i o\u010duvanje oko 1.000 radnih mjesta, budu\u0107i da vlasnici jo\u0161 uvijek nisu ulo\u017eili sredstva nu\u017ena za po\u0161tovanje standarda za\u0161tite okoli\u0161a. Osim straha kako \u0107e oko hiljadu ljudi ostati bez zaposlenja, izlivanje materija opasnih za okolinu i zdravlje ljudi izazvalo je zabrinutost. Ve\u0107 sljede\u0107i incident ako stanje ostane isto, mo\u017ee, kako to ka\u017ee stanovnik Zejnil Suljkanovi\u0107, potencijalno eskalirati u katastrofu sli\u010dnu onoj koja se desila u Bhopalu u Indiji, 1984. godine, kada je curenje gasa iz fabrike pesticida ubilo vi\u0161e od dvije hiljade i otrovalo oko 500 hiljada ljudi.<\/p>\n

Mada odgovornost za katastrofu u Bhopalu nikada nije zvani\u010dno ustanovljena, obja\u0161njenje zbog \u010dega se i kako desila katastrofa tih razmjera skriveno je u odnosima vlasnika i institucija. Global Steel Holdings Ltd, firms koja stoji i iza GIKIL-a usko je povezana s ArcelorMittalom iz Indije, jer je direktor GSH-a brat od Lak\u0161mi Mittala (vlasnik ArcelorMittala) trenutno najve\u0107im proizvo\u0111a\u010d \u010delika na svijetu, i ujedno jedan od glavnih kupaca GIKIL-ovih proizvoda. Odgovornost vlasnika za katastrofu u Bhopalu i ekolo\u0161ki katastrofalnu situaciju u Lukavcu, svodi se na lo\u0161e odr\u017eavane fabrike, nedovoljne investicije (naro\u010dito u ekologiju i sigurnost) te nezainteresovanost institucija za sankcionisanje industrijskog zaga\u0111enja. Bez obzira na to \u0161to je u Lukavcu malo mogu\u0107a katastrofa bhopalskih razmjera, \u010dinjenica je kako GIKIL ve\u0107 niz godina posluje ne samo na rubu zakona ve\u0107 i van dru\u0161tveno odgovornog poslovanja kontinuirano truju\u0107i i okolinu i ljude.<\/p>\n

Kontroverzno klupko propusta<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 od kad je Global Infrastructure Holdings Ltd-a (sada Global Steel Holdings Ltd., GSHL) 2003. godine, postao vlasnik 30% posto kapitala Koksno Hemijskog Kombinata (KHK) Lukavac, poslovanje ove fabrike mo\u017ee se opisati kao kontraverzno. GIKIL je dakle kompanija osnovana ugovorom o partnerskom odnosu KHK Lukavac i britanske kompanije GSHL, u omjeru 70:30 posto udjela u vlasni\u010dkom kapitalu, gdje je upravljanje u omjeru 51:49 posto dodijeljeno inostranom partneru koji je bio obvezan investirati u obnovu i odr\u017eavanje fabrike. Me\u0111utim, da bi stekao pravo upravljanja GSHL trebao je prvo provesti ulaganja, \u0161to se nikad nije desilo. Umjesto toga, u prvom ugovoru napravljen je sada osporavan aneks prema kojem GSHL odmah stje\u010de upravlja\u010dka prava. U me\u0111uvremenu, GSHL je izgubio ukupno 172 milijuna ameri\u010dkih dolara te\u017eak arbitra\u017eni du\u017eni\u010dki spor u Londonu sa firmom\u00a0Stemcor likvidiranoj odlukom suda na otoku Britanskom Manu, a koja se sada zove\u00a0Moorgate. GSHL je tako stvorio solidarni dug jer Stemcoru odnosno Moorgateu garantira i svojom imovinom u GIKIL-u.<\/p>\n

Radi toga je, s ciljem solidarne naknade od 5 miliona KM dr\u017eavni KHK protiv GIKIL-a u januaru ove godine podigao tu\u017ebu Op\u0107inskom sudu Tuzlanskog kantona. Tu\u017eba je krajem augusta povu\u010dena bez navo\u0111enja razloga. No, prema priop\u0107enju\u00a0Zuhdije Hasanhod\u017ei\u0107a,\u00a0direktora KHK-a, ta je tu\u017eba bila tek taktika kupovanja vremena Mittalu, na \u010dije je nare\u0111enje navodno i podignuta s ciljem da on u tom periodu spasi svoju imovinu kojoj prijeti ovrha u slu\u010daju sa Stemcorom. No, to nije jedina tu\u017eba u koju su upletena oba subjekta. Naime u Be\u010du se u arbitra\u017enom postupku istovremeno vodio spor o vlasni\u010dkim pravima nad GIKIL-om. Taj je spor tako\u0111er okon\u010dan; zbog toga \u0161to nijedna strana nije platila sudske tro\u0161kove. I ovo je bila taktika odugovla\u010denja jer je prekidom ovog spora ponovno nadle\u017ean Op\u0107inski sud u Tuzli koji se svojevremeno bio proglasio nenadle\u017enim<\/a>\u00a0zbog odre\u0111enih pravnih stavova iznesenih u zaklju\u010denom ugovoru, a koja se ti\u010du arbitra\u017enog postupka. Postupak utvr\u0111ivanja vlasni\u0161tva pokrenula je dr\u017eava je zbog izostanka investicija u ime kojih je novi vlasnik na nerazja\u0161njen na\u010din dobio apsolutnu kontrolu.<\/p>\n

Oboljenja uzrokovana benzenom<\/strong><\/p>\n

Mada je sve vrijeme poslovanje GIKIL-a bilo puno nepravilnosti karakteristi\u010dnih za tranzicijska dru\u0161tva (zbog kojih je 2017. godine odr\u017ean vi\u0161ednevni \u0161trajk<\/a>) dr\u017eava se, sve do nedavno, kada je opstanak fabrike doveden u pitanje, pokazala kao popustljiv suvlasnik. To je, osim nezainteresovanosti za kontrolisanje zadu\u017eivanja, stavljanja nekretnina pod hipoteke, i investiranje, o \u010demu su bh. mediji ve\u0107 pisali<\/a>, zna\u010dilo i potpunu nezainteresovanost za posljedice koje ova fabrika ostavlja na okolinu. Industrija koksa najve\u0107i je zaga\u0111iva\u010d u Lukavcu –\u00a0 aromatski spojevi, vrlo opasni za zdravlje ljudi, specifi\u010dni su ostaci sagorijevanja u koksari koja jo\u0161 ne posjeduje sistem za mjerenje emisija. EU standard kvalitete vazduha<\/a>, fleksibilan u odnosu na vrlo konzervativne standarde Svjetske zdravstvene organizacije, defini\u0161e kako godi\u0161nja srednja emisija benzena smije iznositi do 5 mg\/m3, dok okolinska dozvola GIKIL-a dozvoljava hiljadu puta ve\u0107e emisije ovog gasa.<\/p>\n

\u010cak i mala koli\u010dina benzena mo\u017ee biti opasna po ljudsko zdravlje, a posljedica kontinuirane izlo\u017eenosti ovim spojevima zna\u010dajno pove\u0107ava rizik obolijevanja od leukemije i bolesti disajnih organa. Mada detaljna socio-demografska statistika oboljelih od ovih bolesti ne postoji ili nije dostupna, \u0161estogodi\u0161nja studija<\/a> djece oboljele od leukemije lije\u010denih na Klinici za onkologiju Univerzitetsko-klini\u010dkog centra Sarajevo, pokazala je kako su tre\u0107ina njih stanovnici Tuzlanskog kantona. Osim iz Tuzlanskog, ve\u0107ina pacijenata dolaze iz Sarajevskog, te iz dva industrijska kantona, Zeni\u010dko-Dobojskog i Srednjebosanskog. Postoje\u0107i sistem mjerenja kvalitete vazduha uspostavljen u Bosni i Hercegovini analizira samo nekoliko pokazatelja – u Lukavcu tek jedna stanica mjeri kvalitet vazduha, i niti jedna kontrolisana emisija nije specifi\u010dna za industriju u toj sredini. Jedna od obaveza GIKIL-a iz okolinske dozvole bila je uspostaviti sistem mjerenja, analize i kontrole zaga\u0111enja, ali ova obaveza nije ispunjena, zbog \u010dega emisije gasova i cjelokupno zaga\u0111enje trenutno niko ne kontroli\u0161e.<\/p>\n

Neizvjesna radna mjesta<\/strong><\/p>\n

\u010cak i uz uspostavljen sistem mjerenja i kontrole zaga\u0111enja, i investicije u odr\u017eavanje fabrike, ova industrija veliki je zaga\u0111iva\u010d. \u0160to je starija i lo\u0161ije odr\u017eavana takozvana koksna baterija, ve\u0107a je emisija gasova. Gradnja trenutno aktivne koksne baterije<\/a> zapo\u010deta je i gotovo u cijelosti zavr\u0161ena 1991. godine, ali je tek nakon rekonstrukcije zvani\u010dno zapo\u010dela s radom 2004. godine. Indikativna je \u010dinjenica kako je okolinska dozvola izdana 2012. godine postavila znatno manja ograni\u010denja emisije gasova do 2014. godine (dozvoljene emisije benzena u navedene dozvoli ve\u0107e su 500 hiljada puta od EU standarda) \u010dime je ostavljeno vrijeme neophodno da se zaga\u0111enje smanji na nivo koji reguli\u0161u nacionalni standardi zaga\u0111enja vazduha. Mada nije poznato koje sve obaveze nisu ispunjene, intenzivan, karakteristi\u010dan slatkast miris benzena koji se svakodnevno osjeti u vazduhu, ne ostavlja sumnju kako je zaga\u0111enje vazduha zna\u010dajno ve\u0107e nego sto bi smjelo biti. Ali koliko je zaga\u0111enje i koje posljedice dugotrajno zaga\u0111enje ostavlja na zdravlje ljudi, niko ne zna. Tako\u0111er treba napomenuti da je koksara, od kad je u januaru 2017. istekla petogodi\u0161nja okoli\u0161na dozvola, radila bez okoli\u0161ne dozvole. Tek kada se nakon niza incidenata dogodio ovaj posljednji, institucije su umjesto odlaganja rokova u kojima bi GIKIL ispunio ranije zahtjeve, zauzele druga\u010diji stav.<\/p>\n

GIKIL je nakon jednog ranijeg incidenta instalirao u februaru ove godine kupljen sistem za mjerenje emisija. Bez obzira na to i nastavak rada fabrike, egzistencija oko hiljadu radnika i dalje je neizvjesna. Jo\u0161 je manje izvjesno mo\u017ee li sistem za mjerenja emisija potaknuti smanjenje zaga\u0111enja. To je dugotrajna borba s vjetrenja\u010dama, ili u ovom slu\u010daju s industrijskim dimnjacima, koju obi\u010dno vode ljudi koji su je ve\u0107 izgubili, nadaju\u0107i se kako \u0107e eventualno iz toga ostvariti neku korist. Ali kako god se zavr\u0161ila ova epizoda, svi njeni akteri \u0107e na\u0107i neku korist \u2013 svi osim ljudi koji \u017eive u blizini industrije, \u010diji ih intenzivni mirisi sa svakim udisajem golicaju, i malo po malo nagrizaju zdravlje. Ve\u0107ini njih to je cijena koju moraju platiti za koliko-toliko dostojnu egzistenciju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Incident u Global Ispat Koksnoj Industriji Lukavac\u00a0(GIKIL), u kojem je 70 metara kubnih amonijeve vode s primjesama katrana isteklo u obli\u017enju rijeku Spre\u010da, ve\u0107 je mjesec dana glavna tema u Lukavcu, zajednici od pedesetak hiljada ljudi…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24906,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[199],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[257],"class_list":["post-24902","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-industrija","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24902","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24902"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24902\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24930,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24902\/revisions\/24930"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24906"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24902"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24902"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24902"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24902"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24902"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24902"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24902"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}