{"id":24899,"date":"2018-09-14T10:00:09","date_gmt":"2018-09-14T09:00:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24899"},"modified":"2018-09-14T11:00:59","modified_gmt":"2018-09-14T10:00:59","slug":"stanje-nacije-pocetak-kraja-europske-unije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24899","title":{"rendered":"Stanje unije: Po\u010detak kraja EU?"},"content":{"rendered":"

Aktiviranje \u010dlanka 7 iz Ugovora o Europskoj uniji protiv Ma\u0111arske, kojim se ure\u0111uje postupak protiv zemlje \u010dlanice u slu\u010daju kr\u0161enja vladavine prava i vrijednosti EU-a, puno je vi\u0161e od realizacije prijetnje kakvu su ve\u0107 u pro\u0161losti zaprimile Austrija<\/a> i Francuska<\/a> a koja je nedavno prvi put ispunjena u slu\u010daju Poljske<\/a>. U Ma\u0111arskom slu\u010daju radi se o drugom poku\u0161aju prijetnje aktiviranjem \u010dlanka 7 . Prvi se put o tome govorilo 2015. godine zbog odnosa prema migrantima. No, budu\u0107i da isti \u010dlanak nije aktiviran 2009. godine protiv Francuske kada je izbacila veliki broj Roma, odnos prema manjinama te\u0161ko bi bilo u sustavu presedana pravdati kao dovoljno veliko kr\u0161enje vrijednosti Europske unije. U francuskom slu\u010daju od prije gotovo 10 godina, umjesto aktiviranja \u010dlanka, pre\u0161lo se na prijetnje diplomatskom izolacijom. Ona se dakako nije dogodila, kao \u0161to nije niti aktiviran \u010dlanak, no Romi su ipak izba\u010deni iz dr\u017eave.<\/p>\n

\u010clanak nije aktiviran ni u dobro dokumentiranom<\/a> slu\u010daju Austrije i dolaska radikalne desnice J\u00f6rga Haidera na vlast 2000. godine. Ipak, upravo je ta zemlja bila najglasniji zagovornik aktivacije \u010dlanka 7 u slu\u010daju Ma\u0111arske.<\/p>\n

Premda je kr\u0161enja temeljnih vrijednosti Europske unije \u2013 \u0161to je osnova za aktivaciju \u010dlanka 7. \u2013 bilo i ranije u povijesti Unije, kao npr. u slu\u010daju radikalne desnice Sjeverne Italije koja se zala\u017ee za autonomiju dijela zemlje, \u010dlanak je prvi put aktiviran u slu\u010daju Poljske prije manje od godinu dana uz obja\u0161njenje dokidanja vladavine prava, odnosno ustavnim promjenama koje su omogu\u0107ile politi\u010dka, a ne neovisna imenovanja vrhovnih sudaca. Time je, smatra se, naru\u0161ena primarna vrijednost EU \u2013 vladavina prava i trodioba vlasti.<\/p>\n

Sli\u010dne i opravdane optu\u017ebe<\/a> stavljene su na teret ma\u0111arskom premijeru Victoru Orbanu, i dodatno poja\u010dane naru\u0161avanjem ljudskih prava i gu\u0161enjem slobode medija, zatim naru\u0161avanjem akademskih sloboda, sloboda vjeroispovijesti te ugro\u017eavanje privatnosti gra\u0111ana. Drugim rije\u010dima, u slu\u010daju Ma\u0111arske ispunjeni su svi preduvjeti za aktiviranje \u010dlanka 7.<\/p>\n

Prevencija vs. sankcija<\/strong><\/p>\n

Postoji razlika izme\u0111u aktivacije preventivnih mjera i sankcija. Preventivne mjere nastupaju kao posljedica “o\u010ditog rizika od ozbiljnog kr\u0161enja temeljnih vrijednosti EU”, dok se sankcije aktiviraju “te\u0161kim i trajnim kr\u0161enjem vrijednosti EU”. Preventivne mjere pokre\u0107u Komisija, parlament ili 1\/3 \u010dlanica u Vije\u0107u Europske unije. Sankcije pak pokre\u0107u Komisija ili 1\/3 \u010dlanica Vije\u0107a. No, sankcije se aktiviraju tek nakon potvrde u parlamentu 2\/3 ve\u0107inom, \u0161to se upravo u srijedu dogodilo u slu\u010daju Ma\u0111arske. No, kona\u010dne odluke u slu\u010daju preventivnih mjera donosi Vije\u0107e sa suglasno\u0161\u0107u 4\/5 \u010dlanica u Vije\u0107u, dok se sankcije pokre\u0107u jednoglasnom odlukom Vije\u0107a<\/a>.<\/p>\n

Mogu\u0107e sankcije nisu jasno nazna\u010dene u ugovorima, ali mogu uklju\u010diti privremenu zabranu glasovanja u Vije\u0107u i Europskom vije\u0107u. Ovo je prvi put da je inicijator aktivacije \u010dlanka 7. bio Europski parlament. U poljskom slu\u010daju proces je inicirala Komisija. Formalni mehanizmi izbacivanja Ma\u0111arske iz EU ne postoje. Ona i dalje zadr\u017eava ve\u0107inu prava koje imaju druge zemlje Unije, osim glasanja.<\/p>\n

I Rumunjska je izrazila zabrinutost zbog aktivacije \u010dlanka 7 protiv Ma\u0111arske budu\u0107i da se o upotrebi ovog mehanizma protiv te zemlje razmi\u0161ljalo 2012. u toku politi\u010dke borbe izme\u0111u biv\u0161eg predsjednika Traiana B\u0103sescua i biv\u0161eg premijera Victora Ponte.<\/p>\n

Aktivacija ovog \u010dlanka izazvala je odre\u0111eni raskol u Europskoj pu\u010dkoj stranci kojoj pripadaju brojne konzervativne europske stranke poput npr. hrvatskog HDZ-a ali i Orbanove stranke Fidesz. Od ukupno 693 zastupnika Europskog parlamenta, izvje\u0161\u0107e je podr\u017ealo njih 448, dok je 197 bilo protiv, a 48 suzdr\u017eano, \u0161to zna\u010di da su zeleno svijetlo izvje\u0161\u0107u koje je ma\u0111arski premijer Viktor Orban odlu\u010dno odbacio kao “pristrano, ucjenjiva\u010dko i uvredljivo” za ma\u0111arski narod, dali i zastupnici iz Europske pu\u010dke stranke (EPP) pod palicom Manfreda Webera koji je netom objavio kandidaturu za nositelja liste EPP-a na idu\u0107im izborima (u maju 2019.).<\/p>\n

Ignoriranje dubinskih problema<\/strong><\/p>\n

\u010cinjenica da je nikad do sad aktiviran \u010dlanak u manje od godinu dana aktiviran dva puta, svjedo\u010di nam o dubinskim problemima Europske unije. Ovaj primjer tek je jedan me\u0111u brojnim sukobima izme\u0111u isto\u010dnog i zapadnog bloka unutar EU. Dok zapad optu\u017euje istok za nepo\u0161tivanje pravila, istok kontinuirano protestira zbog \u010dinjenice da europska politika nanosi izravnu materijalnu \u0161tetu upravo tim istim zemljama. Pogotovo se to posljednjih godina o\u010dituje u energetskom sektoru, \u0161to je zapo\u010delo implementacijom Zimskog paketa, nastavilo se sporovima oko opskrbe plinom i tranzicijskim porezima, te zatvaranjem \u0161engenskih granica i tretmanom izbjeglica. O\u010ditovalo se i u problemima vezanima uz razli\u010ditu kvalitetu hrane na istoku i zapadu EU, dok je kulminiralo u ekologiji i poku\u0161ajem nametanja ga\u0161enja elektrana na ugljen u Poljskoj o \u010demu ovisi bogata industrija te zemlje. \u010cinjenica je da prijelaz na zelenu industriju u Poljskoj nije tako jeftin kao u Njema\u010dkoj kao \u0161to je \u010dinjenica i da prijelaz EU zemalja na zelene industrije primarno koristi Njema\u010dkoj odakle dolazi gotovo sva te\u0161ka ma\u0161inerija kao i kapital posredstvom vlasni\u0161tva banaka.<\/p>\n

Krizi EU svjedo\u010di i ovogodi\u0161nji govor predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera o stanju nacije u kojem osim dobrih \u017eelja gotovo da nije bilo to\u010daka i vrijednosti oko kojih bi se u praksi i njihovoj implementaciji slo\u017eila cijela Unija. Dok nema naznake promjene europske strategije ignoriranja su\u0161tinskih problema Unije mo\u017eemo o\u010dekivati daljnje me\u0111usobno udaljavanje zemalja \u010dlanica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aktiviranje \u010dlanka 7 iz Ugovora o Europskoj uniji protiv Ma\u0111arske, kojim se ure\u0111uje postupak protiv zemlje \u010dlanice u slu\u010daju kr\u0161enja vladavine prava i vrijednosti EU-a, puno je vi\u0161e od realizacije prijetnje kakvu su ve\u0107 u pro\u0161losti zaprimile Austrija i Francuska a koja je nedavno prvi put ispunjena u slu\u010daju Poljske. U Ma\u0111arskom slu\u010daju radi se […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24901,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,287],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-24899","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-madarska","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24899","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24899"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24899\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24936,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24899\/revisions\/24936"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24901"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24899"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24899"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24899"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24899"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24899"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24899"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24899"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}