{"id":24823,"date":"2018-09-10T07:00:53","date_gmt":"2018-09-10T06:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24823"},"modified":"2021-02-25T10:51:22","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:22","slug":"24823","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24823","title":{"rendered":"Brodogradnja: bogati izvor dodane vrijednosti"},"content":{"rendered":"

Prava dru\u0161tvena i industrijska vrijednost brodogradnje ostala je u raspravi o Uljaniku i 3. maju skrivena iza ideolo\u0161ke retorike o “gubita\u0161ima”. Proizvodni industrijski lanci kompleksniji su od kratkoro\u010dne bilance svakog pojedinog poduze\u0107a, a to se najopipljivije ogleda u radnim mjestima i utjecaju na cjelokupnu ekonomiju.<\/strong><\/p>\n

Brodovi su tehnolo\u0161ki najsofisticiraniji proizvodi koji se mogu proizvesti u Hrvatskoj danas. Broj djelatnosti i procesa potreban za proizvodnju svih komponenti, od najmanjeg vijka do kona\u010dnog broda, uklju\u010duje ve\u0107i broj zanimanja od bilo kojeg drugog doma\u0107eg proizvoda. Pritom se ne radi o slu\u010dajnosti Brodogradnja je u Jugoslaviji bila vrlo pomno ekonomski osmi\u0161ljena kao zavr\u0161ni korak tehnolo\u0161ko-proizvodnog procesa koji je po\u010dinjao puno ranije. Brodogradili\u0161ta su brodove izra\u0111ivala od \u010delika proizvo\u0111enog u doma\u0107im \u017eeljezarama, poput onih u Sisku, Splitu ili Jesenicama. Ugra\u0111ivali su se elementi izra\u0111eni od legura iz TLM-a ili Aluminija iz Mostara, a ovi su pogoni koristili rudu iskapanu u doma\u0107im rudnicima u Ljubiji i Vare\u0161u. Motori brodova, elektronika i hidraulika proizvodili su se u doma\u0107im poduze\u0107ima poput Jugoturbine, Kon\u010dara, Elektroindustrije Ni\u0161 i Iskre, a sve to financirano je putem dr\u017eavne i izvozno orijentirane Jugobanke plasiranjem primarne emisije novca koja je proizvodnju \u010dinila jo\u0161 konkurentnijom.<\/p>\n

Ugovaranjem gradnje broda pokretao se cijeli lanac proizvodnje dodane vrijednosti koji je stotinama tisu\u0107a ljudi osiguravao prihode i egzistenciju. Promatrano iz ekonomske perspektive, budu\u0107i da je brodogradnja donosila zna\u010dajne koristi ukupnoj privredi, bilo je jasno da se i u slu\u010dajevima privremene nerentabilnosti nekog od dijelova proizvodnog procesa, u ovaj resor isplati ulagati. Stoga su osmi\u0161ljeni dodatni mehanizmi potpore s ciljem odr\u017eavanja procesa u vremenima kriza.<\/p>\n

Na\u017ealost, ni jedna od hrvatskih vlada nakon osamostaljenja od Jugoslavije nije imala viziju pozicioniranja brodogradnje. Posljedi\u010dno, brodogradnja je izdvojena iz svojeg lanca dodane vrijednosti te je tako segmentirana po\u010dela propadati. Sustav koji je kroz cijeli poslovni proces osiguravao posao i radno mjesto za preko 100.000 ljudi sveden je na mrvice. Prvo su propala mala brodogradili\u0161ta, a velika su po\u010dela stvarati gubitke koji su periodi\u010dki sanirani, ali bez istinskog restrukturiranja koje bi im omogu\u0107ilo investicije u nove tehnologije, pro\u0161irenje postoje\u0107ih specijalizacija ili otvaranje novih tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

Multiplikatori (ne)ostvarenih prihoda<\/strong><\/p>\n

Visokoobrazovani i visokospecijalizirani kadar, osobito projektanti brodova, podmorski varioci i sli\u010dno, po\u010deli su dobivati ponude u inozemstvu gdje su im se za isti posao nudile i vi\u0161estruko ve\u0107e pla\u0107e. Odlijevanje kadra kao i sli\u010dni procesi smanjenja ulaganja u druga podru\u010dja (npr. znanost), usporilo je inovacije te dodatno naru\u0161ilo konkurentnost na globalnom tr\u017ei\u0161tu. Naglim razvojem turizma i pove\u0107anjem investicija u turisti\u010dke objekte, lokacije na kojima su dotad stajala brodogradili\u0161ta postajale su zanimljive investitorima \u017eeljnima brze zarade temeljene na porastu cijene nekretnina. Razvijani su planovi koji na prostorima brodogradili\u0161ta predvi\u0111aju izgradnju marina, hotela i turisti\u010dkih naselja.<\/p>\n

Proces je dodatno potaknut galopiraju\u0107om financijalizacijom sektora nekretnina u kojemu strane banke \u0161to posluju u Hrvatskoj, i \u010dine vi\u0161e od 90% bankarskog tr\u017ei\u0161ta, aktivno koriste svoju kreditnu politiku<\/a> s ciljem ekstrakcije kapitalne vrijednosti iz zemlje (kao i iz drugih dr\u017eava srednje i isto\u010dne Europe). A kako bi do\u0161le u posjed zna\u010dajnih koli\u010dina nekretnina i zemlji\u0161ta koja potom postaju nedostupna za proizvodne svrhe s visokim udjelom doma\u0107e dodane vrijednosti. Istovremeno, ovi procesi ostaju nerazja\u0161njeni u javnosti, te se umjesto toga promovira diskurs o brodogradnji kao o nepotrebnoj gubita\u0161koj djelatnosti u \u010diju sanaciju je u periodu od 1992. do danas dr\u017eava ulo\u017eila vi\u0161e od 30 milijardi kuna<\/a>, koje su, prema tom narativu, mogle biti produktivnije iskori\u0161tene u drugim podru\u010djima gospodarstva.<\/p>\n

Kriti\u010dari koji se ne sla\u017eu s dr\u017eavnim potporama brodogradnji naj\u010de\u0161\u0107e potpuno zanemaruju efekt povezivanja u lance dodane vrijednosti odnosno tzv. input-output multiplikator na ostvarene prihode i na broj zaposlenih. \u010cak i u slu\u010daju da ga uzimaju u obzir, uglavnom smatraju da je multiplikator nepovratno izgubljen i da je u trenutnoj situaciji brodogradnja samo optere\u0107enje i prepreka ulaganju u druge djelatnosti poput turizma. Me\u0111utim, ta ocjena je povr\u0161na i nije utemeljena u stvarnim istra\u017eivanjima jer njih prakti\u010dki niti nema. Zadnji slu\u017ebeni multiplikatori za brodogradnju objavljeni u znanstvenoj literaturi datiraju jo\u0161 iz 1980-ih<\/a>. 1<\/a><\/sup> U istra\u017eivanju potencijala razvoja hrvatske brodogradnje u kojem sam sudjelovao 2009. godine, procjena vrijednosti mogu\u0107eg ostvarivog multiplikatora u slu\u010daju adekvatnog restrukturiranja iznosila je 3,5 \u0161to bi zna\u010dilo da bi se za svaku kunu prihoda od brodogradnje u lancu dodane vrijednosti stvorilo jo\u0161 3,5 kuna nove vrijednosti.<\/p>\n

Neistra\u017eene budu\u0107nosti brodogradnje<\/strong><\/p>\n

U spomenutom istra\u017eivanju predla\u017eemo orijentaciju brodogradili\u0161ta prema nekoliko inovativnih proizvodnih ni\u0161a (visokospecijalizirani neserijski brodovi, konstrukcije pokretnih krovova za sportske dvorane i stadione, kupole za zvjezdarnice i sl.). Radi se o proizvodnim ni\u0161ama u kojima uglavnom trenutno nema specijaliziranih tr\u017ei\u0161nih lidera i orijentacija u tom smjeru mogla bi osigurati relativno brzo zauzimanje tr\u017ei\u0161ta i izgradnju referenci koje bi omogu\u0107ile da se postane tr\u017ei\u0161ni lider u navedenim segmentima prije drugih konkurenata. Relativno visok multiplikator rezultat je predlo\u017eenog \u0161irenja proizvodnog lanca dodane vrijednosti u smjeru implementacije sofisticiranih informati\u010dkih, projektantskih i visokotehnolo\u0161kih rje\u0161enja, ali ne u smjeru primarnih djelatnosti kao u slu\u010daju Jugoslavije \u0161to bi osiguralo jo\u0161 ve\u0107u razinu dodane vrijednosti nastale u procesu. Sudionici u lancu dodane vrijednosti vi\u0161e ne bi bile \u017eeljezare i rudnici ve\u0107 uspje\u0161na poduze\u0107a vezana uz brodogradnju poput Adria Wincha<\/a>, Navis consulta<\/a>, iCat-a<\/a>, AITAC-a<\/a>, Prima Navisa<\/a>, Navalisa<\/a> ali i mnogih drugih softverskih i in\u017eenjerskih kompanija.<\/p>\n

Neka istra\u017eivanja<\/a> pokazuju da je u brodogradnji kao djelatnosti multiplikator zaposlenosti jo\u0161 i ve\u0107i od nov\u010danog multiplikatora te se kre\u0107e oko 4,0. To zna\u010di da se na svaku osobu zaposlenu u brodogradili\u0161tu otvaraju dodatna \u010detiri radna mjesta u drugim poduze\u0107ima koja su dio istog proizvodnog procesa. Analiza tih podataka nu\u017eno navodi na zaklju\u010dak kako u Hrvatskoj trenutno ne postoji druga djelatnost s mogu\u0107no\u0161\u0107u stvaranja tolike koli\u010dine nove dodane vrijednosti koja ostaje u dr\u017eavi.\u00a0Turizam s\u00a0druge strane, nestabilna i sezonska djelatnost koja \u010dini oko 20% hrvatskog BDP-a<\/a>, u Hrvatskoj zadr\u017eava tek oko 35%<\/a>\u00a0dodane vrijednosti i ni na koji na\u010din ne mo\u017ee tvoriti alternativu vrijednosti i broju radnih mjesta koje donosi brodogradnja.<\/p>\n

Promatramo li samo taj ekonomski multiplikator, brodogradnja ve\u0107 danas putem poreza u dr\u017eavni prora\u010dun upla\u0107uje vi\u0161e od iznosa primljenih subvencija<\/a>.\u00a0Pritom osigurava radna mjesta za 11.000 ljudi u brodogra\u0111evnoj industriji (oko 8.000 u subvencioniranim brodogradili\u0161tima<\/a>) te jo\u0161 oko 20.000 u povezanim industrijama, \u010dime osigurava egzistenciju za oko 100.000 gra\u0111ana. Prema tome, efikasnost iskoristivosti dr\u017eavnih subvencija vi\u0161a je u brodogradnji nego u bilo kojem drugom sektoru prisutnom u Hrvatskoj. Mnoge dr\u017eave upravo zbog toga brodogradnju smatraju granom od strate\u0161kog zna\u010daja jer nema alternative koja mo\u017ee nadomjestiti kumulativni ekonomski u\u010dinak za tako velik broj ljudi uklju\u010denih u cijeli proces. Potrebno je jo\u0161 napomenuti da su izravne subvencije brodogradili\u0161tima tek jedan od mogu\u0107ih oblika dr\u017eavne potpore brodogradnji i da ih u pravilu treba izbjegavati i koristiti samo u iznimnim slu\u010dajevima u kojima ne postoji drugo rje\u0161enje.<\/p>\n

Sofisticirani instrumenti podr\u0161ke<\/strong><\/p>\n

Sofisticiraniji i u\u010dinkovitiji instrumenti potpore odnose se na izgradnju infrastrukture te poticanje procesa koji stvaraju ekonomske lance dodane vrijednosti (klasteri, proizvo\u0111a\u010dke grupe, strate\u0161ki ugovori o suradnji, zadruge…). Zatim osiguravanje sredstava za investiranje u razvoj putem razvojnih banaka ili osiguravanje stabilnog pristupa primjerenom financiranju svih sudionika u proizvodnom lancu uz konkurentnu cijenu novca (putem jamstava razvojnih i kreditiranja od strane izvoznih banaka). Nu\u017eno je tako\u0111er kori\u0161tenje ekonomske diplomacije u osiguranju pristupa tr\u017ei\u0161tima u nastajanju. Iran primjerice nakon godina stagnacije pod sankcijama tra\u017ei partnere u projektu obnove svoje ribarske flote, Azerbajd\u017ean ula\u017ee u novu flotu brodova za istra\u017eivanje i eksploataciju plinskih i naftnih polja na Kaspijskom jezeru. Afrika, Bliski istok i Latinska Amerika tako\u0111er su rastu\u0107a tr\u017ei\u0161ta sa sve ve\u0107om potra\u017enjom za brodovima…<\/p>\n

Zbog toga, na\u017ealost krivce i izlaz iz trenutno nastale situacije Vlada i druge nadle\u017ene institucije tra\u017ee na krivom mjestu. Bez obzira na to \u0161to je neupitno da svoj dio odgovornosti za situaciju u brodogradili\u0161tima imaju svi koje se u medijima za to proziva, sve to je posredni je rezultat manjka strategije za o\u010duvanje i razvoj hrvatske industrije i brodogradnje kao njegovog integralnog dijela. Taj nedostatak doveo je do raspada proizvodnih lanaca i uru\u0161avanja poslovno-organizacijsko-financijske infrastrukture koja je potrebna da bi se brodogradnja mogla normalno raditi i razvijati. Manjak infrastrukture omogu\u0107io je pukotine za pojavu ostalih problema koji su ishod sustavne nebrige za nekad najrazvijeniji doma\u0107i ekonomski sektor. Rje\u0161enja ovih problema treba tra\u017eiti u vrijednosti sektora u \u010diju se izgradnju kontinuirano ula\u017ee ve\u0107 skoro 100 godina. Pitanje je pak\u00a0ima li Vlada uop\u0107e volje i kapaciteta za kreiranje nove dugoro\u010dne vizije budu\u0107nosti brodogradili\u0161ta.<\/p>\n

  1. E. Kuko\u010d 3,0 ( 1962.); M. Babi\u0107 1,7 (1970.) i 2,24 (1986.); Lj. Stjepanovi\u0107 2,47 (1983.) i 2,39 (1987.). [↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Brodovi su tehnolo\u0161ki najsofisticiraniji proizvodi koji se mogu proizvesti u Hrvatskoj danas. Broj djelatnosti i procesa potreban za proizvodnju svih komponenti, od najmanjeg vijka do kona\u010dnog broda uklju\u010duje ve\u0107i broj zanimanja od bilo kojeg drugog doma\u0107eg proizvoda…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24697,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[399],"class_list":["post-24823","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24823","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24823"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24823\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24864,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24823\/revisions\/24864"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24823"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24823"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24823"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24823"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24823"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24823"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24823"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}