{"id":24784,"date":"2018-09-06T07:00:20","date_gmt":"2018-09-06T06:00:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24784"},"modified":"2021-02-25T10:51:23","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:23","slug":"privatizacija-pkb-a-posljednji-cavao-u-lijesu-srpskog-agrara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24784","title":{"rendered":"Totalna rasprodaja Poljoprivredne korporacije Beograd"},"content":{"rendered":"

Najava privatizacije PKB-a, kompanije u \u010dijem se vlasni\u0161tvu nalazi povr\u0161ina veli\u010dine Beograda izazvala je, osim uobi\u010dajenih zanimanja i strah javnosti. Osim velike materijalne vrijednosti, biv\u0161i Kombinat je zapo\u0161ljavao na tisu\u0107e ljudi i hranio lokalnu sredinu. Pitanje stoga glasi \u0161to se uop\u0107e dobiva privatizacijom jer vrijednosti PKB-a lokalna je zajednica ionako svjesna.<\/strong><\/p>\n

Pred nama je veliko finale agrarne privatizacije u Srbiji koje bi se trebalo odigrati ovoga mjeseca. \u010cast da zaklju\u010di taj \u010desto kriminalni proces pripala je Poljoprivrednoj korporaciji Beograd (PKB), posljednjem velikom poljoprivrednom kombinatu nastalom u biv\u0161oj Jugoslaviji. Namjere iza prodaje PKB-a su jasne. Naime, PKB u svom portfelju ima ogromnu povr\u0161inu atraktivnog i vrijednog zemlji\u0161ta<\/a> nadomak urbane zone Beograda koje je mamac za investitore.<\/p>\n

Ve\u0107ina medija plasirala vijesti je, te shodno tome podatke, \u0161to ulazi u prodaju na tenderu za PKB. Od nepokretne imovine, prodaje se 17.000 hektara dr\u017eavnog poljoprivrednog zemlji\u0161ta i objekti u sklopu PKB-ovog kompleksa poput instituta Agroekonomik, laboratorija, veterinarske stanice i drugih. U tender ulazi i pokretna imovina kao \u0161to su traktori, kombajni, stoka i ostalo. Dnevni list Blic objavio je grafiku<\/a> koja pokazuje odnos izme\u0111u veli\u010dine Beograda i veli\u010dine PKB-a sa svim gazdinstvima i objektima u njegovom posjedu. Grafika pokazuje da povr\u0161ina Beograda iznosi 360 kvadratnih kilometara , dok povr\u0161ina PKB-a sa svim gazdinstvima i institutima koje su dio kompleksa, iznosi oko 300 kvadratnih kilometara ukupno.<\/p>\n

Na stranu navedene grafike, nitko ne zna to\u010dno s koliko zemlji\u0161ta PKB raspola\u017ee jer su neki dijelovi zemlji\u0161ta jo\u0161 pod dru\u0161tvenom svojinom, a neki su dio zadru\u017ene svojine. Me\u0111utim, jedno je sigurno. Radi se o ogromnom teritoriju nadomak Beograda, Beograd se \u0161iri, a dobar dio tog poljoprivrednog zemlji\u0161ta naslanja se na gradsko gra\u0111evinsko zemlji\u0161te, dok se gradski prostorni planovi kroje po mjeri investitora. Dakle, ne treba biti vizionar da bi se zaklju\u010dilo u kojem pravcu \u0107e vjerojatno i\u0107i logika budu\u0107eg kupca PKB-a.<\/p>\n

Strani investitori i lijepe \u017eelje<\/strong><\/p>\n

Prema inicijalnim procjenama, vrijednost PKB sa svom pokretnom i nepokretnom imovina kretala se oko 300 milijuna eura. Kako to ina\u010de biva u duhu tr\u017ei\u0161ne ekonomije, da bi se privuklo investitore koji \u0107e revitalizirati uvenulu srpsku ekonomiju, cijena se morala spustiti. Tako sada po\u010detna cijena za PKB iznosi 104 milijuna eura. Ona ne pokriva ni vrijednost poljoprivrednog zemlji\u0161ta. Dodu\u0161e, u cijenu ne ulaze stoka, svinje i koke nosilje te mehanizacija poput kombajna, traktora itd. \u010dija \u0107e se vrijednost procjenjivati na dan zatvaranja prodaje. No, ako se spustila cijena nepokretne imovine, sigurno \u0107e se spustiti i vrijednost pokretnina, te \u0107e se tako i taj dio imovine najvjerojatnije prodati budza\u0161to.<\/p>\n

U medijima se spominje da je kompanija \u010dije ime je ostalo nepoznato javnosti predala dokumentaciju za tender. Ono \u0161to je sigurno jest da se radi o stranoj kompaniji, jer su pravila natje\u010daja postavljena tako da su doma\u0107i tajkuni poput Miodraga Kosti\u0107a i Petra Matijevi\u0107a a priori isklju\u010deni iz igre. Razlog tome je uvjet u natje\u010daju koji zahtijeva da kompanija koja \u017eeli preuzeti PKB mora imati 400 milijuna eura prometa u pro\u0161loj godini \u0161to je ipak prevelik zalogaj za doma\u0107e igra\u010de. U kuloarima se pri\u010da kako u posljednje vrijeme PKB posje\u0107uju kineske i arapske delegacije \u0161to je i za o\u010dekivati jer su upravo oni investitori u sve strate\u0161ke projekte u Srbiji, od autoputeva i energetike pa do Beograda na vodi.<\/p>\n

Nakon odre\u0111ivanja uvjeta za tender, na red dolazi i ve\u0107 standardna pri\u010da o modelima privatizacije. Neki mediji spominjali su strate\u0161ke partnere<\/a> spremne investirati 600 milijuna eura u proizvodnju, neki zagovaraju javno-privatno partnerstvo. Mahom ve\u0107ina agrarnih stru\u010dnjaka u Srbiji zala\u017ee se za opciju da PKB ostane u dr\u017eavnim rukama jer se radi o kompaniji koja bi uz dobro upravljanje mogla biti vrlo profitabilna, ako se uzmu u obzir njegove strate\u0161ke prednosti poput proizvodnih kapaciteta i blizine beogradskog tr\u017ei\u0161ta od skoro 2 milijuna ljudi. Jedni predla\u017eu da se PKB posebnom odlukom proglasi dobrim od nacionalnog zna\u010daja dok drugi predla\u017eu da PKB postane ogledno dobro, odnosno, edukacijski kampus za studente poljoprivrede koji bi tu stjecali dragocjeno iskustvo. No to su sve lijepe \u017eelje koje ne korespondiraju s aktualnom realno\u0161\u0107u u Srbiji. Aktualna realnost je da vlastodr\u0161ci ne mare za sud stru\u010dnjaka.<\/p>\n

Izgubljeno u privatizaciji<\/strong><\/p>\n

U PKB-u su trenutno zaposlena 1.704 radnika. Oni, ve\u0107 dobro upoznati s privatizacijskim scenarijima, strahuju za svoja radna mjesta. Smanjenje proizvodnje i otpu\u0161tanje radnika standardni su efekti privatizacije. Radnici se boje da \u0107e privatizacija PKB-a biti nalikovati onoj PIK Be\u010deja, jo\u0161 jednog velikog poljoprivrednog kombinata, a kojega je kupio tajkun Miodrag Kosti\u0107. Rezultat te privatizacije je pad broja zaposlenih sa 1.400 na 600. U jednom trenutku \u010dak niti nije bilo zaposlenih osoba. Bilo je to krajem 2015. godine nakon Kosti\u0107eve kupovine PIK-a, da bi se nakon toga ipak zaposlilo 600 “odabranih” ljudi.<\/p>\n

Osim PIK Be\u010deja, postoji jo\u0161 cijelo more propalih privatizacijskih scenarija u agraru. Agrarni analiti\u010dar Branislav Gulan, referiraju\u0107i se na slu\u010daj PKB kao posljednjeg giganta koji se mora “likvidirati”, sumira da je rezultat privatizacije srpskog agrara<\/a> oko 100.000 izgubljenih radnih mjesta dok je proizvodnja pala za 30 do 40 posto. Pritom je poni\u0161ten svaki tre\u0107i kupoprodajni ugovor zbog financijskih i legislativnih malverzacija. Na temelju navedenih brojki i dosada\u0161nje privatizacijske prakse kod nas, te\u0161ko da PKB mo\u017ee biti uspje\u0161na privatizacijska pri\u010da sa sretnim zavr\u0161etkom. Da sve ipak ne bi bilo crno, dr\u017eavni savjetnik u Ministarstvu privrede, Dragan Stevanovi\u0107, eufemisti\u010dno je naglasio kako \u0107e novi vlasnik PKB-a biti u obvezi da svim radnicima ponudi da ostanu u kompaniji, ali nije spomenuo kakvi radni ugovori i uvjeti \u0107e biti ponu\u0111eni radnicima, odnosno, ho\u0107e li ih \u010dekati jo\u0161 jedna Go\u0161a, Geox ili Jura.<\/p>\n

Predsjednik Samostalnog Sindikata PKB Milisav \u0110or\u0111evi\u0107 smatra kako \u0107e jedan od uslova u tenderu vjerojatno biti da se novi vlasnik obave\u017ee da \u0107e istu djelatnost obavljati naredne tri godine ne otpu\u0161taju\u0107i pritom radnike. Pregovara\u010dka mo\u0107 Samostalnog Sindikata nije dovoljno jaka da bi mogao postavljati uvjete bilo dr\u017eavi prilikom formiranja tendera, bilo novom vlasniku kad preuzme PKB. Utoliko je te\u0161ko zamisliti da \u0107e svih 1.700 radnika ostati zaposleno u scenariju privatizacije. Slu\u010daj Tenisa<\/a> i pompozne brojke o investicijama u srpski agrar i otvaranju radnih mjesta dovoljno svjedo\u010de u prilog tome da izme\u0111u najava i obe\u0107anja te realnosti s druge strane, stoji ogromna praznina. Kao i u svakom dosada\u0161njem procesu privatizacije, najdeblji kraj izvu\u0107i \u0107e radnici.<\/p>\n

\u010cuvarku\u0107a<\/strong><\/p>\n

Vjerojatno jedini na\u010din da PKB nastavi poslovati u postoje\u0107im kapacitetima i trenuta\u010dnom radnom snagom bi bio preustroj PKB-a u radni\u010dku kooperativu kroz pru\u017eanje mogu\u0107nosti davanja akcija radnicima omogu\u0107iv\u0161i im u\u010de\u0161\u0107e u kontroli i organizaciji proizvodnje i poslovanja. Ako izuzmemo profitno orijentirane motive potencijalnih novih vlasnika PKB-a koji vrlo vjerojatno nisu toliko povezani sa proizvodnjom, jedini koji zaista imaju interes da se proizvodnja u PKB-u nastavi s dosada\u0161njim kapacitetima i proizvodnim spektrom su radnici PKB-a. Npr. na razini EU-a, trend radni\u010dkog udru\u017eivanja preko kooperativa sve vi\u0161e raste te gotovo da nema djelatnosti koje one ne obuhva\u0107aju. Prema podacima Cogecae<\/a>, krovne organizacije koja okuplja agro-kooperative na razini EU-a, trend razvoja agro-kooperativa sukcesivno raste. Oko 22.000 agro-kooperativa u EU zapo\u0161ljava oko 600.000 ljudi s godi\u0161njim prometom od 350 milijardi eura i spektrom aktivnosti od proizvodnje hrane pa do marketinga u poljoprivredno-prehrambeno industriji.<\/p>\n

Tokom ovog ljeta, nakon zavr\u0161etka trogodi\u0161nje suradnje s MMF-om, Srbija je potpisala novi sporazum o suradnji s MMF-om, ironi\u010dno nazvan “\u010cuvarku\u0107a”. Rije\u010d je o svojevrsnom presedanu. Naime, aran\u017eman nije financijske prirode, ve\u0107 savjetodavne. Postavlja se pitanje \u0161ta zapravo stoji iza toga aran\u017emana? Krije li se iza njega jo\u0161 privatizacija, onoga \u0161to je ostalo, poput RTB Bora, dva rudnika ugljena u Resavici, Petrohemije Pan\u010devo i jo\u0161 nekih dr\u017eavnih poduze\u0107a?<\/p>\n

Ustaljena argumentacija za svaku privatizaciju bilo kojeg sektora u osiroma\u0161enim dr\u017eavama poput Srbije, osim privla\u010denja potrebnog kapitala, jest da je dr\u017eava lo\u0161 upravitelj te da privatni kapital bolje i efikasnije upravlja s kompanijom u skladu s potrebama tr\u017ei\u0161ta. U slu\u010daju PKB-a i mnogih drugih poljoprivrednih kombinata u Srbiji koji su neko\u0107 uspje\u0161no poslovali, zapo\u0161ljavali tisu\u0107e ljudi i hranili lokalne sredine, dr\u017eava i sve njene institucije u dana\u0161njoj strukturi doista i jesu bili lo\u0161i upravitelji. Svi e\u0161aloni vlasti koji su prodefilirali politi\u010dkom scenom otvorili su prostor za vulgarnu i plja\u010dka\u0161ku privatizaciju od 90-ih do danas. Promijenila se tek nacionalnost vlasnika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pred nama je veliko finale veliko finale agrarne privatizacije u Srbiji koje bi se trebalo odigrati ovoga mjeseca. \u010cast da zaklju\u010di taj \u010desto kriminalni proces pripala je Poljoprivrednoj korporaciji Beograd (PKB), posljednjem velikom poljoprivrednom kombinatu nastalom u biv\u0161oj Jugoslaviji…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24786,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[70,51],"theme":[455],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[346],"class_list":["post-24784","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-poljoprivreda","tag-privatizacija","theme-rad","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24784","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24784"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24784\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24797,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24784\/revisions\/24797"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24786"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24784"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24784"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24784"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24784"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24784"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24784"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24784"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}