Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Frederica Mogherini kazala je na sastanku u Be\u010du o pro\u0161irenju Europske unije na balkanske zemlje kako je “Zapadni Balkan tradicionalno promatran kao nestabilna regija u kojoj EU ve\u0107 desetlje\u0107ima i godinama tra\u017ei sigurnost. Austrijsko predsjedavanje daje izvanredni prilog daljnjem odr\u017eavanju Zapadnog Balkana kao prioriteta EU.” Pitanju \u0161to je nestabilnije, EU ili Balkan vratit \u0107emo se na kraju teksta.<\/p>\n
Premda je pro\u0161irenje i dalje prioritet, tajming ulaska balkanskih zemalja u Uniju je nepoznat. Unijom trenutno predsjedava Austrija od koje se, kao zemlje s “historijskim i tradicionalno dobrim odnosima” s Balkanom “o\u010dekuje da iskoristi te veze i pripremi zemlje za pridru\u017eivanje”. U sredi\u0161tu ovako lijepo piarovski zata\u0161kane i revidirane povijesti konflikata dviju regija na\u0161li su se mladi austrijski desni kancelar Sebastian Kurz i njegova ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl. Oni su pro\u0161log tjedna organizirali sastanak sa zemljama Zapadnog Balkana, i Turske, koja je jo\u0161 uvijek formalno kandidat za pridru\u017eivanje.<\/p>\n
U Uniji navodno postoji konsenzus oko toga kako se ovoj zajednici trebaju pridru\u017eiti sve zemlje Zapadnog Balkana od Srbije do Albanije, me\u0111utim, tek nakon \u0161to ove zemlje otpje\u0161a\u010de dugi put i “sustignu” Uniju u pogledu primjene zakona i borbe protiv korupcije. Poruka je to s be\u010dkog sastanka. No, da konsenzusa nema, svjedo\u010de pozicije francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o kojima \u0107e jo\u0161 biti rije\u010di. Do tad, bilo kakvi konkretni govori o datumima “jo\u0161 uvijek su predaleko”. Tek Srbija i Crna Gora imaju teoretsku mogu\u0107nost pridru\u017eivanja 2025. godine. To \u0107e ovisiti o odnosima Pri\u0161tine i Beograda koji se jo\u0161 uvijek moraju ispeglati. Usprkos aktivnim nastojanjima ovih dviju zemalja da rije\u0161e svoje probleme, Uniji to jo\u0161 nije dovoljno, i dalje se naime boje “politi\u010dke oluje koja bi mogla uzrokovati nemire drugdje”. Nije dakle problem sukob dviju zemalja nego potencijal da se njihovi problemi preliju unutar granica Unije.<\/p>\n
\u0160to zapadnije to ve\u0107i patroni<\/strong><\/p>\n Finska, Njema\u010dka i Luxemburg pak smatraju kako sva otvorena pitanja mogu “otvoriti stare rane” me\u0111u balkanskim narodima stoga su o\u010dekivano, “vrlo skepti\u010dni”. Francuski predsjednik Emmanuel Macron<\/a> pokazao se najve\u0107im skeptikom pro\u0161irenja. On smatra da Unija treba prvo rije\u0161iti probleme koji je sve vi\u0161e priti\u0161\u0107u a tek onda uop\u0107e misliti o pro\u0161irenju. Njegov je najve\u0107i strah da \u0107e ideja pro\u0161irenja Unije na siroma\u0161ne zemlje Zapadnog Balkana “sa svojim problemima korupcije i kriminala” biti poklon euroskepticima u kampanji za europske izbore koji su na redu idu\u0107e godine. Upravo je on pak sprije\u010dio po\u010detak pregovora s Albanijom i Makedonijom odgodiv\u0161i ih za nakon izbora koji su u maju idu\u0107e godine.<\/p>\n S Macronom se ne sla\u017ee povjerenik za pro\u0161irenje Johannes Hahn koji smatra da gra\u0111ani Zapadnog Balkana imaju pravo na pridru\u017eivanje uniji te da se EU suo\u010dava s izborom ho\u0107e li izvoziti stabilnost ili uvoziti nestabilnost. Premda se sla\u017ee s Macronom da je Uniji neophodna reforma<\/a>, ne vidi prepreke da se ta reforma odvija istovremeno s pro\u0161irenjem na Zapadni Balkan. Dok ne vidi razloga da pregovori s Albanijom i Makedonijom po\u010dnu idu\u0107e godine, Hahna vi\u0161e brinu Kosovo i BiH. Pogotovo ova potonja, \u010dija je fragmentirana struktura rezultat ameri\u010dke intervencije i Daytonskog sporazuma. Dayton se mora promijeniti, smatra Hahn: “Oni \u017eive u nekoj vrsti tzv. dejtonovske logike, koja nije podudarna s briselskom logikom”. Hahn je tako\u0111er istaknuo kako bilo koje “rje\u0161enje za Balkan” mora uklju\u010divati “nadprioritet promocije stabilnosti regije”.<\/p>\n