\u010cesti prosvjedi na rumunjskim ulicama lako dobiju simpatije me\u0111unarodne javnosti. Naizgled, stvar se \u010dini jednostavnom: bijesni gra\u0111ani prosvjeduju protiv korumpirane politi\u010dke elite. No politi\u010dka dinamika u zemlji je zapravo puno kompleksnija. I puno zlokobnija.<\/b><\/p>\n
Pro\u0161log mjeseca, Rumunjska je nakratko opet do\u0161la u sredi\u0161te pa\u017enje me\u0111unarodne javnosti, osobito nakon \u0161to su na prosvjedu protiv vladaju\u0107e koalicije 10. augusta, na kojem je sudjelovalo osamdeset tisu\u0107a ljudi, izbili nasilni sukobi. Policija je doista brutalno intervenirala, koriste\u0107i suzavac, vodene topove i palice protiv prosvjednika. Gotovo petsto ljudi je zatra\u017eilo medicinsku pomo\u0107, a stotine su podnijele prijave protiv \u017eandara nakon prosvjeda. Videi i fotografije policijske brutalnosti kru\u017eili su po me\u0111unarodnoj \u0161tampi i izazvali bijesne reakcije u Rumunjskoj.<\/p>\n
Nije te\u0161ko osuditi policijsko nasilje. No to nije cijela pri\u010da, a nju je, kada je rije\u010d o Rumunjskoj, sve te\u017ee pratiti. Otkad je ova garnitura do\u0161la na vlast u novembru 2016., u zemlji vlada nevi\u0111ena razina politi\u010dke nestabilnosti. Neprestane uli\u010dne demonstracije protiv vladaju\u0107e Socijaldemokratske stranke (PSD) samo su dio pri\u010de. Proturje\u010dne politike i borba me\u0111u frakcijama te stranke doveli su do neobi\u010dne situacije da je parlamentarna ve\u0107ina ve\u0107 dvaput ru\u0161ila svog premijera. Ovog vikenda, \u010delnici PSD-a odr\u017eali su izvanredni sastanak na kojem su se frakcije otvoreno sukobljavale i raspravljale o ru\u0161enju ili barem preslagivanju jo\u0161 jedne vlade. Paradoksalno je to \u0161to je rije\u010d o jednoj od najve\u0107ih parlamentarnih ve\u0107ina u postsocijalisti\u010dkom periodu.<\/p>\n
Da bismo razumjeli trenutnu situaciju u Rumunjskoj, prvo trebamo raskrstiti s naj\u010de\u0161\u0107im interpretacijama i kli\u0161ejima. Ne radi se samo o tome da su one pogre\u0161ne, pristrane ili samoopravdavaju\u0107e, ve\u0107 su i na granici potpune iracionalnosti. Zapravo, jedna od najdramati\u010dnijim posljedica trenutne politi\u010dke i dru\u0161tvene krize je potpuna suspenzija razuma. Dru\u0161tvo je \u2013 ili barem izgleda kao da je \u2013 do te mjere politi\u010dki podijeljeno da nema prostora za diskusije, a kamoli analize. Mora\u0161 biti ili za ili protiv ne\u010dega, ne postoji me\u0111uprostor ili nijanse. Par glasova koji su se oduprijeli isku\u0161enju da se svrstaju u redove odba\u010deni su bilo kao izdajice, bilo kao budale koje nisu sposobne shvatiti va\u017enost trenutka i priklju\u010diti se borbi.<\/p>\n
Borba protiv korupcije?<\/strong><\/p>\n Ali odbacivanje razuma i napu\u0161tanje kriti\u010dkih aparata nisu ograni\u010deni samo na lokalce. Tako je me\u0111unarodni portal OpenDemocracy<\/a> objavio \u010dlanak koji nije samo zauzeo poziciju prosvjednog pokreta koji se vani predstavlja pod oznakom #resist, ve\u0107 i ponudio karikaturu druge strane. Britanski Guardian<\/a> je sli\u010dno tome odustao od svakog opreza i objavio hvalospjev prosvjednicima. Usto je mistificirao i razlog za\u0161to su ljudi tog 10. augusta iza\u0161li na ulice te naprosto izmislio zahtjeve koje prosvjednici nikada nisu istaknuli. Jo\u0161 je ve\u0107e iznena\u0111enje bilo kada je ljevi\u010darski \u010dasopis Jacobin<\/a> objavio tekst rumunjskog novinara u kojem se ponavljaju svi narativi i kli\u0161eji rumunjske desnice. Alexandra Ghit to je poku\u0161ala dekonstruirati u \u010dlanku za Lefteast<\/a>.<\/p>\n Odakle ovo nerazumijevanje? Kako je mogu\u0107e da su ovi mediji bili nesposobni odmaknuti se od slu\u017ebenog narativa i provesti dublju analizu? Razlog tome moglo bi biti napu\u0161tanje onog \u0161to je Gy\u00f6rgy Luk\u00e1cs nazivao totalitetom: analize dru\u0161tvene stvarnosti kao cjeline. Drugim rije\u010dima, ovi narativi o prosvjedima, ili dru\u0161tvenoj situaciji u Rumunjskoj op\u0107enito, nametljivo daju samo jednu stranu pri\u010de, a ne\u0161to uvijek izostavljaju.<\/p>\n Pri\u010da koju prosvjednici nude lako zavara, jednostavna je i s njom svatko mo\u017ee suosje\u0107ati: radi se navodno o borbi protiv korumpirane stranke, koju vodi osoba s osu\u0111uju\u0107om presudom i koja poku\u0161ava ote\u017eati borbu protiv korupcije. Iako je doista mogu\u0107e da bi se propitivanjem trenutnog zakonodavstva mogli okoristiti i neki \u010dlanovi vladaju\u0107e strane, nekriti\u010dka obrana trenutne “antikorupcijske” kampanje sasvim je neopravdana. Njome se ignorira do koje je mjere ta kampanja zapravo postala sredstvo politi\u010dkog obra\u010duna. Kampanju je zapo\u010deo biv\u0161i predsjednik Traian B\u0103sescu kako bi iz utakmice eliminirao svoje etablirane konkurente. To ne zna\u010di da korupcija nije problem u Rumunjskoj, ali na\u010din na koji je ona definirana u zakonodavstvu omogu\u0107uje da se odnosi samo na politi\u010dare. Odgovornost kapitala, osobito stranih kompanija, vje\u0161to je zamu\u0107ena. Tijekom B\u0103sescueve vladavine, \u010dlanovi PSD-a neproporcionalno su padali kao \u017ertve antikorupcijske kampanje. Do koje je mjere cijela stvar bila politizirana postalo je najvidljivije kada su nakon odlaska B\u0103sescua s vlasti njegovi najbli\u017ei suradnici i sami zavr\u0161ili pod optu\u017enicama.<\/p>\n Represivni aparat na vlasti<\/strong><\/p>\n Ali problem nije samo u namjeri kampanje, jer su dugotrajne posljedice jo\u0161 gore. Za po\u010detak, ona je uspjela potpuno oduzeti svaki kredibilitet politi\u010darima i samoj politici. Oni su postali prljavi po svojoj prirodi: svemu vezanom uz politiku ne smije se vjerovati i mora ih se dr\u017eati pod strogom kontrolom. Prazninu nastalu nakon diskreditacije politike popunili su neizabrani tehnokrati. Tako\u0111er, kampanja je dala veliku mo\u0107 Rumunjskoj obavje\u0161tajnoj slu\u017ebi (SRI). Nedavno objavljeni dokumenti komunikacije SRI-a i tu\u017eiteljstva pokazuju do kojih je zastra\u0161uju\u0107ih razmjera cijela stvar pod kontrolom tajne policije. Njezini postupci nisu ilegalni upravo zato \u0161to su zakoni promijenjeni kako bi ograni\u010dili demokratska prava osoba pod istragom, ali dokumenti pokazuju kako je procedura redovito bila na granici legalnosti. Aktivnosti tajne policije zadr\u017eale su veliku potporu javnosti i Ureda predsjednika, \u0161to je nastavljeno i u mandatu aktualnog predsjednika Klausa Iohannisa, ali im nedostaje bilo kakav nadzor politike ili javnosti.<\/p>\n Zloupotrebe ovlasti su u takvoj situaciji neizbje\u017ene, pa je posljedica bila podizanje optu\u017enica protiv pojedinih politi\u010dara bez ijednog trunka dokaza. Cilj je bio da ih se posrami i tako natjera na ostavku. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, sudovi su morali obustaviti \u010ditav niz postupaka bilo zbog nedostatka dokaza ili proceduralnih gre\u0161aka u istrazi. Najgori slu\u010daj je bio kada je Nacionalna uprava za borbu protiv korupcije (DNA) pokrenula postupak protiv vlade zbog uredbe. Drugim rije\u010dima, tajna je slu\u017eba \u017eeljela progoniti legalno izabranu vlast zbog njezinih odluka. Skandal je naposljetku rezultirao ostavkom Codru\u021be K\u00f6vesi, \u0161efice DNA, po\u010detkom ove godine. Kampanja i njezine zloupotrebe naposljetku su omogu\u0107ile osamostaljenje pravosu\u0111a i tajnih slu\u017ebi od dr\u017eave i pretvaranje tu\u017eitelja u politi\u010dke figure.<\/p>\n K\u00f6vesi i njezine kolege iz pravosu\u0111a i tajne policije po\u010deli su igrati sve zna\u010dajniju ulogu u javnom \u017eivotu i koristiti svoje funkcije kako bi intervenirali u politi\u010dke sukobe i utjecali na rad parlamenta. U Rumunjskoj je postalo uobi\u010dajeno da tu\u017eitelji daju svoja mi\u0161ljenja o zakonima koje izglasava parlament. U nekoliko navrata organizirali su \u010dak i bojkot zakona. Princip da je parlament taj koji izra\u017eava \u017eelju naroda i jedini zakonodavac u Rumunjskoj dakle ne ugro\u017eavaju neke mra\u010dne sile iliberalizma, ve\u0107 zagovornici i podupiratelji borbe protiv korupcije. Kao \u0161to je nedavno rekao novinar Ciprian \u0218iulea, antikorupcijska kampanja uspjela je uru\u0161iti \u010dak i one skromne natruhe demokracije koje su postojale u postsocijalisti\u010dkom periodu, oduzimaju\u0107i dr\u017eavi i dru\u0161tvu oru\u0111a za ograni\u010davanje autoritarizma.<\/p>\n Stranka provincijalaca<\/strong><\/p>\n Nekriti\u010dki i slijepo podr\u017eavati antikorupcijsku kampanju u Rumunjskoj zna\u010di prikrivati njezine zloupotrebe i ignorirati njezin karakter. To je tako\u0111er i oblik potpore institucijama sile koje postupaju u autoritarnom maniru bez pravog politi\u010dkog nadzora i nadzora javnosti. Naposljetku, to je oblik podr\u0161ke eroziji mr\u0161avog demokratskog okvira u ime vrlo apstraktnog (i vrlo problemati\u010dnog) principa pravednosti. Desni\u010darski populizam, neliberalne prakse i autoritarizam politi\u010dkih lidera koji su sada gotovo norma u ve\u0107ini Europe i Sjedinjenim Dr\u017eavama nije nova pojava u Rumunjskoj. Ovdje su na djelu od 2004. godine pod izgovorom borbe protiv korupcije.<\/p>\n PSD je poku\u0161ao ograni\u010diti zloupotrebe antikorupcijske kampanje i reorganizirati ju kako bi do\u0161la pod sna\u017eniji politi\u010dki nadzor. To je ne\u0161to \u0161to je apsolutno nu\u017eno te je uz to u skladu s odlukama Ustavnog suda koji je ranije upozorio na neustavne aspekte antikorupcijskih zakona i praksi. No, kao \u0161to je ispravno primijetio pisac Costi Rogozanu, PSD-u kao stranci nedostaje kredibiliteta za provedbu tako va\u017ene i osjetljive stvari, kao \u0161to im nedostaje i kvalitetnih kadrova. Sumnje oko pravih namjera socijaldemokrata uparene s pojedinim izrazito glupim potezima klju\u010dnih \u010dlanova stranke potaknule su prosvjede i dovele do trenutne nevjerojatne razine mr\u017enje prema njima.<\/p>\n No, opet, to je samo dio pri\u010de. Drugi dio je povezan s pitanjem klase. Urbani prosvjednici u tri-\u010detiri velika rumunjska grada u kojima su prosvjedi bili najja\u010di mrze PSD ne samo zbog stava o antikorupcijskoj kampanji ve\u0107 i zbog dru\u0161tvenog sloja koji ta stranka predstavlja. Taj sloj nisu siroma\u0161ni, kako se to obi\u010dno ali krivo predstavlja, ve\u0107 sitna bur\u017eoazija malih gradova i ljudi zaposleni u dr\u017eavnoj birokraciji. Kod prosvjednika se dakle ne radi o mr\u017enji samo prema vo\u0111ama PSD-a, ve\u0107 i \u010dlanovima i bira\u010dima te stranke. Da stvar bude gora, trenutno vodstvo idealno predstavlja habitus provincijalne sitne bur\u017eoazije na radost prosvjednika koji ih stalno ismijavaju. To je dodatno oja\u010dalo averziju prema stranci i doprinijelo trajanju i \u017eestini prosvjeda.<\/p>\n Autoritarci bez vlasti<\/strong><\/p>\n Kao najva\u017enija stranka rumunjske tranzicije, PSD snosi dobar dio odgovornosti za trenutnu situaciju u zemlji. Ali poku\u0161aj da se problemi svedu na tu stranku, kao \u0161to to \u010dine prosvjednici, je o\u010dita pogre\u0161ka. I tu dolazimo do jo\u0161 jednog paradoksa. Iako socijalne i ekonomske politike koje u posljednje vrijeme provodi PSD zaslu\u017euju o\u0161tru kritiku, na prosvjedima nije spomenuta ni jedna od njih. Dapa\u010de, na prosvjedu 10. augusta nije spomenuto gotovo ni\u0161ta: prosvjednici su samo zatra\u017eili da vlada da ostavku i da se socijaldemokrati povuku. Njihov slogan glasio je “Muie PSD”, \u0161to se ugrubo mo\u017ee prevesti kao “Pu\u0161i kurac PSD”. To je tipi\u010dno pona\u0161anje rumunjske opozicije koje omogu\u0107uje socijaldemokratima da se predstave kao \u017ertve. Vrhunac se zbio nekoliko dana nakon prosvjeda kada se predsjednik PSD-a Liviu Dragnea pojavio na televiziji i ustvrdio da je na njega pro\u0161le godine poku\u0161an atentat. Pri\u010da je zvu\u010dala toliko neuvjerljivo da su mnogi posumnjali u njegovo psihi\u010dko zdravlje. Dragnea nije uspio skrenuti pa\u017enju s policijskog nasilja (\u0161to je bila intencija televizijskog nastupa), ali je uspio jo\u0161 ni\u017ee spustiti ljestvicu razumnosti u javnom prostoru.<\/p>\n Pojedini sudionici prosvjeda usporedili su Dragnein nastup s tvrdnjama turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdo\u011fana da je protiv njega poku\u0161an dr\u017eavni udar, \u0161to je poslu\u017eilo kao jo\u0161 jedna ilustracija utrke dviju strana prema dnu u grotesknim tvrdnjama. Cijeli narativ prema kojem su Dragnea i PSD lokalna utjelovljenja sli\u010dnih pojava u Ma\u0111arskoj, Poljskoj ili Turskoj nema nikakvih temelja. Rumunjski socijaldemokrati su oduvijek nastojali biti usko povezani s dr\u017eavnim aparatom, pa je autoritarnost sastavni dio njihova djelovanja, iako ni blizu razine poput one u navedenim zemljama. Razlog je jednostavan: oni naprosto ne mogu dobiti vlast ni kontrolu nad dr\u017eavom kao \u0161to to mogu Viktor Orb\u00e1n ili Erdo\u011fan, upravo zato \u0161to je prava vlast u rukama pravosu\u0111a i SRI-a.<\/p>\n Sukob unutar dr\u017eavnog aparata?<\/strong><\/p>\n Vratimo se jo\u0161 jednom na doga\u0111aje 10. augusta. Nasilje policije bilo je bez sumnje odvratno, ali ne i iznena\u0111uju\u0107e. Policija je dobro financirana represivna institucija koja je 2012. jednako brutalno pretukla prosvjednike protiv mjera \u0161tednje na ulicama Bukure\u0161ta, a ve\u0107ina nogometnih navija\u010da o njihovom nasilju mo\u017ee svjedo\u010diti na tjednoj razini. No to nasilje je samo dio pri\u010de. Pona\u0161anje policije je tog dana tako\u0111er bilo potpuno kaoti\u010dno, nedosljedno i amatersko. Kasnija istraga je taj dojam samo potvrdila. Dr\u017eavni slu\u017ebenici davali su proturje\u010dne izjave i me\u0111usobno su prebacivali krivnju. \u017dandarmerija je bila u rasulu, a ministar unutarnjih poslova potpuno izbezumljen situacijom i neuskla\u0111en sa svojim podre\u0111enima i povezanim institucijama.<\/p>\n Iako nije dobro pretjerano spekulirati u situaciji u kojoj nemamo dovoljno informacija, dopustite mi da, u skladu s vladaju\u0107im raspolo\u017eenjem u Rumunjskoj, ipak ponudim svoju teoriju. Ono \u0161to se dogodilo 10. augusta, a pritom prije svega mislim na nasilnu, ali i kaoti\u010dnu i \u0161lampavu reakciju policije, zapravo je simptom ve\u0107eg problema. Na prvi pogled i prema narativu koji je prihvatila ve\u0107ina medija, radi se o borbi izme\u0111u plemenitih prosvjednika i zlog PSD-a oko pitanja korupcije. Mo\u017eemo ponuditi druga\u010diju interpretaciju: ono \u0161to se doga\u0111a zapravo je vrlo konkretna borba za mo\u0107 izme\u0111u razli\u010ditih grana i struktura autonomnih dr\u017eavnih institucija koje nastoje o\u010duvati ili oja\u010dati svoj udio vlasti. Ne\u0161to sli\u010dno svojevremeno je opisivao gr\u010dki sociolog Nikos Pulancas. SRI i pravosu\u0111e koji imaju najvi\u0161e za izgubiti ukoliko bi do\u0161lo do ve\u0107e politi\u010dke kontrole su, o\u010dekivano, najaktivniji u toj borbi. Naposljetku, prosvjedi 10. augusta nisu imali slu\u017ebene organizatore ili vo\u0111e \u2013 zapanjuju\u0107e za okupljanje na kojem se pojavi osamdeset tisu\u0107a ljudi. Ovakva interpretacija mo\u017eda grani\u010di s teorijama zavjere, ali mogla bi biti najracionalnija ponu\u0111ena u trenutnoj situaciji.<\/p>\n S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pro\u0161log mjeseca, Rumunjska je nakratko opet do\u0161la u sredi\u0161te pa\u017enje me\u0111unarodne javnosti, osobito nakon \u0161to su na prosvjedu protiv vladaju\u0107e koalicije 10. augusta, na kojem je sudjelovalo osamdeset tisu\u0107a ljudi, izbili nasilni sukobi. Policija je doista brutalno intervenirala, koriste\u0107i suzavac…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":24715,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[127,33],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-24714","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-korupcija","tag-protest","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24714"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24714\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24720,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24714\/revisions\/24720"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24715"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24714"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24714"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24714"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24714"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}