Nakon \u0161to je jo\u0161 jednom podijelio zapadnu i isto\u010dnu Europu, pa uzrokovao probleme na relaciji Europska komisija \u2013 Njema\u010dka, projekt Sjeverni tok 2 sada postaje transatlantskim problemom.<\/p>\n
Pokazalo se to prvi put na posljednjem NATO samitu na kojem je predsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 Donald Trump postavio pitanje (u formi optu\u017ebe) o njema\u010dkoj ovisnosti o ruskom plinu kazav\u0161i kako “Rusija totalno kontrolira Njema\u010dku. Nakon izgradnje novog plinovoda, vi\u0161e od 70 posto uvezenog plina dolazit \u0107e iz Rusije. Jel tako? Njem\u010dka je ruski talac. Rije\u0161ila se svojih rudnika i nuklearki i sad ve\u0107inu plina nabavlja iz Rusije<\/a>“.<\/p>\n “Energetika nije samo pitanje europske sigurnosti, ve\u0107 je jedno od va\u017enijih pitanja transatlantskih odnosa u kojima Sjeverni tok 2 postaje kamenom spoticanja”, poentira latvijski ministar vanjskih poslova Edgars Rink\u0113vi\u010ds u izjavi za javnost objavljenoj ranije ovoga tjedna.<\/p>\n Prije godinu dana Senat SAD-a donio je, u augustu pro\u0161le godine gotovo jednoglasno, zakon skra\u0107enog imena CAATSA (Countering America’s Adversaries Through Sanctions Act) o sankcijama protiv Rusije, kojim se omogu\u0107uje ameri\u010dkom predsjedniku da nametne sankcije bilo kome tko poma\u017ee Rusiji pri izgradi novih plinovoda za izvoz nafte i plina. Taj je ameri\u010dki zakon ujedno eksplicitno kritizirao Balti\u010dki Sjeverni tok 2.<\/p>\n Te bi se sankcije sada mogle preliti<\/a> na njema\u010dku kompaniju Uniper koja bi zbog sudjelovanja u Sjevernom toku 2 mogla zaraditi me\u0111unarodne sankcije, odnosno dobili bi zabranu me\u0111unarodnog financijskog prometovanja u dolarima (u kojima se trguje naftom i plinom). Iz Unipera su ranije ovoga tjedna poslali medijsko priop\u0107enje u kojem ka\u017eu kako “ne mogu riskirati da budu uklju\u010deni u ameri\u010dke sankcije. U tom bi slu\u010daju bili isklju\u010deni iz me\u0111unarodnih transakcija i ne bi mogli koristiti dolare u komercijalnim operacijama.”<\/p>\n Takva izjava nagnala je medije na zaklju\u010dak da se Uniper povla\u010di iz Sjevernog toka 2<\/a>, \u010dime bi stabilnost projekta bila dovedena u pitanje. No, iz Unipera su poslali demanti kazav\u0161i da se ne povla\u010de iz projekta kojem su “kao i ranije, potpuno predani”. Christopher Delbr\u00fcck iz Unipera kazao je kako su oni “uvjereni da projekt ima smisla u kontekstu energetske politike Njema\u010dke i Europe i da predstavlja alternativu opadaju\u0107oj proizvodnji prirodnog plina u Europi”. Uniper je naime trebao Gazpromu posuditi oko 900 milijuna eura za pokrivanje tro\u0161kova 1\/10 izgradnje Sjevernog toka 2.<\/p>\n Diverzifikacija \u010dega?<\/strong><\/p>\n Kao \u0161to smo ve\u0107 vi\u0161e puta pisali, ovaj plinovod podupiru neke zapadnoeuropske zemlje, no to\u010dnije bi bilo re\u0107i njihove naftne kompanije, dok mu se najvi\u0161e protive Poljska i balti\u010dke zemlje kao i Danska, Ukrajina i Moldavija. One kontinuirano upozoravaju da \u0107e Sjeverni tok 2 pove\u0107ati europsku ovisnost o plinu iz Rusije, te da je ovaj projekt op\u0107enito suprotan europskoj strategiji energetske sigurnosti.<\/p>\n Dok privatni poslovni sektor liberalizaciju europskog tr\u017ei\u0161ta plinom smatra velikim uspjehom, analiti\u010dari istu kritiziraju argumentom da je “liberalizacija” zakazala u najva\u017enijem cilju \u2013 diverzifikaciji dobavlja\u010da, radi \u010dega je paradoksalno Europa ovisnija o ruskom plinu nego ikada.<\/p>\n Treba ipak biti oprezan s kritikama i primijetiti da se ameri\u010dke kritike npr. o diverzifikaciji dobavlja\u010da odnose prije svega na njihov ukapljeni plin iz \u0161kriljca koji zahtijeva izrazito ekolo\u0161ki, a nerijetko i dru\u0161tveno (primjeri otpora Prvih nacija Sjeverne Amerike i izvla\u0161\u0107enje njihove zemlje zbog ovog tipa kapitalnih investicija) \u0161tetan proces ekstrakcije plina.<\/p>\n Obrana europskih privatnih kompanija protiv argumenta o europskoj ovisnosti o ruskom plinu ti\u010de se uspjeha liberalizacije tr\u017ei\u0161ta plina iz njihove perspektive. Na primjer, jedna od izravnih posljedica financijske krize 2007. \/ 2008. godine bilo je ponovno pregovaranje o dugoro\u010dnim veleprodajnim cijenama plina. Danas se oko 60 do 70 posto plina prodaje na otvorenim burzama koje korigiraju cijenu plina. Osim toga pokrenuti su trgova\u010dki hubovi<\/em> razli\u010ditih veli\u010dina i diljem Europe kao \u010dvori\u0161ta razmjene plina gdje tako\u0111er dolazi do konvergencije cijena. Oni slu\u017ee kao sustavi prijenosa ovog energenta. Otvoreno trgovanje plinom na burzama te trgova\u010dka \u010dvori\u0161ta kao sustavi kontrole cijena prema mi\u0161ljenju energetskih stru\u010dnjaka imaju u\u010dinak razbijanja utjecaja velikih dobavlja\u010da poput Rusije kojima se dokida mogu\u0107nost postavljanja uvjeta<\/a>.<\/p>\n Me\u0111utim, u ovim se poku\u0161ajima opravdavanja europskih energetskih strategija zanemaruje nekoliko izrazito va\u017enih aspekata: kao prvo, usprkos diverzifikaciji mjesta prodaje plina, ve\u0107ina tog resursa ipak sti\u017ee iz Rusije, dok ameri\u010dka alternativa zbog ekolo\u0161kih i dru\u0161tvenih u\u010dinaka nije ni po \u010demu bolja i po\u017eeljnija opcija. Stoga i ameri\u010dke kritike Europi treba uzimati s rezervom. Drugo, liberalizacija plinskog tr\u017ei\u0161ta u isto\u010dnoj Europi, koja jo\u0161 uvijek odr\u017eava socijalnu cijenu energenata dovodi do poskupljenja struje i grijanja \u010dime se dodatno osiroma\u0161uju ku\u0107ni bud\u017eeti siroma\u0161ne EU periferije. I tre\u0107e, te\u0161ko je nakon \u017eestine s kojom Njema\u010dka brani Sjeverni tok 2 uzimati njihove ekolo\u0161ke politike za ozbiljno, kao i svu energiju ulo\u017eenu u politiku obnovljivih izvora energije. A da njema\u010dka propaganda mo\u017ee posao odra\u0111ivati savr\u0161eno vidi se na \u010dinjenicama da sada vi\u0161e od 60 posto njema\u010dkih gra\u0111ana podr\u017eava Sjeverni tok 2, kao i da u svemu ovome nedostaju objektivna novinarska pitanja o diverzifikaciji izvora i utjecajima ove privatne inicijative na sve ostale povezane EU strategije, taktike i operacione implementacijske planove.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nakon \u0161to je jo\u0161 jednom podijelio zapadnu i isto\u010dnu Europu, pa uzrokovao probleme na relaciji Europska komisija \u2013 Njema\u010dka, projekt Sjeverni tok 2 sada postaje transatlantskim problemom. Pokazalo se to prvi put na posljednjem NATO samitu na kojem je predsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 Donald Trump postavio pitanje (u formi optu\u017ebe) o njema\u010dkoj ovisnosti o […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24712,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128,532,531],"theme":[457],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-24711","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","tag-plin","tag-sjeverni-tok-2","theme-klima","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24711","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24711"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24711\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30429,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24711\/revisions\/30429"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24712"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24711"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24711"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24711"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24711"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24711"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24711"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24711"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}