{"id":24693,"date":"2018-08-31T07:00:46","date_gmt":"2018-08-31T06:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24693"},"modified":"2021-02-25T10:51:25","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:25","slug":"24693","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24693","title":{"rendered":"Uljanik: istarski div na koljenima"},"content":{"rendered":"

Iako su djelomi\u010dni vlasnici dionica, radnici Uljanika na\u0161li su se u \u0161trajku i prosvjedu zbog neisplate pla\u0107a. Mnogi u tome vide paradoks, ali zaboravljalju da nisu svi radnici vlasnici dionica, kao i da su sustavno bili odsje\u010deni od bilo kakvog uvida u poslovanje. No, problem Uljanika \u0161iri je od njegovih internih konflikta: sredi\u0161nji problem je izostanak razvojne strategije hrvatske ekonomije te privatni interesi koji na tom izostanku parazitiraju.<\/strong><\/p>\n

\u0160trajk kakav su priredili podjarmljeni i revoltirani radnici brodogradili\u0161ta Uljanik zbog neisplate srpanjske pla\u0107e, pulske ulice nikada nisu vidjele. Unutar zidina \u0161kvera ve\u0107 sedam radnih dana nema zvukova bu\u0161enja, \u0161temanja i varenja. Brodogradili\u0161te s vi\u0161e od 160 godina tradicije, ovih je dana, palo na koljena. Na koljena 4.500 \u0161kverana. Istarski privredni div doveden je na prosja\u010dki \u0161tap, budu\u0107nost mu je neizvjesna, a neisplata pla\u0107a samo je dio problema s kojima se brodogradili\u0161te Uljanik godinama suo\u010dava.<\/p>\n

U ponedjeljak je za vrijeme trajanja ujedinjenog prosvjeda Uljanikovca i Tre\u0107emajaca na Markovom trgu, ministar gospodarstva Darko Horvat, nakon sastanka sa sindikalnim predstavnicima i predstavnicima \u0161trajka\u0161kih odbora pulskog i rije\u010dkog brodogradili\u0161ta, izjavio da se intenzivno radi na osiguranju minimalno dviju pla\u0107a za radnike Uljanik grupe te se nada da \u0107e do kraja tjedna imati rje\u0161enje barem za jednu pla\u0107u. No, do ovog trenutka pla\u0107a jo\u0161 uvijek nema. Da ima rje\u0161enja, slo\u017eni su u mi\u0161ljenju Uljanikovci i Tre\u0107emajci, ne bi oni niti sastan\u010dili toliko dugo koliko jesu. Pod prijetnjom ste\u010daja, tog su se dana \u0161kverani pognutih glava vratili ku\u0107i.<\/p>\n

Vlasnici u \u0161trajku<\/strong><\/p>\n

\u0160kverani su, kao ve\u0107inski vlasnici Uljanik Grupe, proteklih tjedan dana \u010desto prozivani kao krivci za propast vlastitih radnih mjesta. Zaposlenici Uljanika nakon privatizacije 2012. godine postali su mali ulaga\u010di, odnosno vlasnici 47 posto dionica firme. Ostatak tvrtke je, osim drugih firmi u drugom krugu privatizacije otkupila i dr\u017eava koja je tada u vlasni\u0161tvu imala Croatia osiguranje, a koje je danas pripada Adris grupi u \u010dijem se vlasni\u0161tvu tako na\u0161lo 12 posto Uljanika. Dr\u017eava putem Zavoda za mirovinsko osiguranje, Kapitalnog fonda, HZZO-a te Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) u svom vlasni\u0161tvu ima oko 20% dionica. Ne treba puno ra\u010dunati da bi se zaklju\u010dilo kako je upravo dr\u017eava drugi, a pojedina\u010dno najve\u0107i, vlasnik Uljanika.<\/p>\n

Tako\u0111er, iz kalkulacija se konstantno izostavlja \u010dinjenica da su me\u0111u radnicima dioni\u010darima i aktualni \u010dlanovi Uprave, kao i biv\u0161i radnici. Drugim rije\u010dima, samo jedan dio radnika je vlasnik dionica. Osim toga, nerealno je za o\u010dekivati da \u0107e metalci, tokari i brodocjevari znati i\u0161ta o na\u010dinu na koji je kompanija poslovala. Nisu se organizirali, nisu sudjelovali u vo\u0111enju politike brodogradili\u0161ta. Nisu imali nikakvog utjecaja na Upravu i njezino poslovanje, a \u0161kverani \u0107e vam re\u0107i da \u010delne ljude te iste Uprave nisu mjesecima vi\u0111ali unutar zidina brodogradili\u0161ta. Me\u0111u njima se nisu pojavljivali, a kad bi to povremeno i u\u010dinili, uglavnom su, kako se pokazalo, \u0161irili neistine. Povjerenje je dano sindikatima<\/a>, no, i ono je ubrzo iznevjereno. Ni dizajnerski osvijetljene dizalice brodogradili\u0161ta, nisu iz mraka izvukle radnike koji ve\u0107 mjesecima \u017eive u neznanju.<\/p>\n

Iz te je guste tame iznjedrio Sto\u017eer za obranu brodogradili\u0161ta Uljanik (SZOBU). Nelegalno tijelo, re\u0107i \u0107e neki. Ali i jedini oblik otpora koji su radnici, kojima su svi okrenuli le\u0111a, imali. Njegovi osniva\u010di Samir Had\u017ei\u0107, Franko Belas, Marko Alvi\u017e i Deni \u0160irol i sami su radnici i vlasnici Uljanikovih dionica. Ujedinjeni u problemima i s kreditima koji kucaju na vrata, odlu\u010dili su mobilizirati radnike koji danas zajedno kora\u010daju Pulom zahtijevaju\u0107i, ne samo srpanjsku pla\u0107u, ve\u0107 i smjenu Uprave na \u010delu s Giannijem Rossandom te odr\u017eivost brodogradnje. “\u010ceka nas duga i te\u0161ka borba, jer sada vi\u0161e nije pitanje samo srpanjska pla\u0107a i ona sljede\u0107a. Borit \u0107emo se za smjenu Uprave koja nas je dovela u ovu situaciju, ali i za opstanak brodogradnje”, rekao nam je Samir Had\u017ei\u0107.<\/p>\n

Uljanik je izgradio Pulu<\/a>. Nema osobe koja direktno ili indirektno nije povezana s brodogradili\u0161tem. Ali ni Uljanikovci, ni Puljani danas ne gaje gotovo nikakvu nadu u opstanak brodogradnje, pa tako ni Uljanika. Zadnjih tjedan dana stotinjak je radnika, najkvalificiranijih, dalo otkaz. Oti\u0161li su trbuhom za kruhom, u Njema\u010dku, u Italiju. “Mislim da \u0107e sjest dvije pla\u0107e, za srpanj i jo\u0161 jedna. Ljudi se ne bore samo za Uljanik, Pulu i Istru, nego da se poka\u017ee stanje u dr\u017eavi. Ja sam mlada, sna\u0107i \u0107u se, ali, recite mi, \u0161to \u0107e ovi ljudi koji imaju 50 godina i vi\u0161e? Gdje \u0107e oni i\u0107i? Meni je ovo struka i voljela bih tu ostati, a da mi nije do toga stalo, ne bih ni prosvjedovala”, rekla nam je Marijana Juri\u0107 koja se u Uljaniku kao konstruktor projektant zaposlila odmah nakon srednje \u0161kole. Radnici su ovih dana, osim na Upravu, s pravom ogor\u010deni i na vladaju\u0107u politi\u010dku stranku u Istri – IDS. Pokazali su to jasno i glasno tokom ovih \u0161trajka\u0161kih dana.<\/p>\n

Vizija razvoja<\/strong><\/p>\n

Sna\u017ena privredna grana, brodogradnja, polako je, ali sigurno potonula<\/a>. Odgovornost mnogi vide u turizmu, a \u010desto i u biv\u0161em istarskom \u017eupanu \u2013 Ivanu Jakov\u010di\u0107u. Nekada\u0161nji predsjednik IDS-a, stranke koja ve\u0107 25 godina drma Istrom, nikada, mo\u017eda pomalo naivno, nije skrivao svoju viziju “razvoja” Istre. “Od Bala do Arene, a i Muzil, moraju postati dio Brijuni resorta”, izjavio je 2000. godine na Brijunima kad je ustvrdio da bi Uljanik trebalo preseliti na neku drugu lokaciju. U Jutarnjem listu u srpnju te iste godine izlazi tekst naslovljen: “Uljanik sigurno selim, ali jo\u0161 ne znamo gdje”, a dio tog \u010dlanka ide ovako: “Kako se predvi\u0111a u prvoj verziji Jakov\u010di\u0107eva plana razvoja ‘Svjetskog oto\u010dja BRIONI’, na brijunskom bi se priobalju trebalo graditi pet ekskluzivnih hotela, 250 vila te luksuzni autokamp, a u pulskoj lu\u010dici \u010dak tri marine”. Taj plan koji se temeljio isklju\u010divo na luksuznom turizmu, kojeg je potrebno izgraditi na mjestu trenutne industrije, nije se u bitnome promijenio do dana dana\u0161njeg. Zveket i klopotarenje bu\u010dnih dizalica, po prirodi stvari, smetnja su elitnoj klijenteli koja \u0107e, kada se cijeli projekt provede kraju, ljetovati u pulskom zaljevu.<\/p>\n

Boris Mileti\u0107, sada\u0161nji gradona\u010delnik Pule i aktualni predsjednik IDS-a, ogradio se od svog vrhovnog poglavara jasnom porukom: “Ja nisam Ivan Jakov\u010di\u0107, ja sam Boris Mileti\u0107 i dok ja vodim IDS, za nas je Uljanik brodogradili\u0161te, a ne nikakva hotelska tvrtka”. S rukama duboko u pekmezu, vladaju\u0107oj stranci Istre prijeti raskol. Radnici prstom upiru u “mafija\u0161ko leglo”, a pulskim se Forumom ve\u0107 danima ori “IDS lopovi, IDS mafijo!”<\/p>\n

Nemojmo zaboraviti da je u turbulentnom sije\u010dnju Uljanik dobio ponudu jednog od najve\u0107ih talijanskih brodogradili\u0161ta Fincantierija iz Monfalconea te talijanske Palumbo Grupe iz Napulja. No, za strate\u0161kog je partnera izabran poduzetnik Danko Kon\u010dar. \u010covjek koji vlasnik tvrtke Afarak u kojoj je \u010dlan Nadzornog odbora do prije dvadesetak dana bio upravo Ivan Jakov\u010di\u0107. Kon\u010dar ve\u0107 dugi niz godina ula\u017ee u nekretnine u Istri. NK Istri je u svibnju dao pozajmicu te joj kao veliki dobro\u010dinitelj tom financijskom injekcijom omogu\u0107io ostanak u Prvoj ligi. Uljaniku je pro\u0161log mjeseca, kao mogu\u0107i strate\u0161ki partner, posudio 12,4 milijuna eura. Osim toga, gradi marinu s popratnim sadr\u017eajima na Katarini \u2013 Valelungi i, mo\u017eda najva\u017enije, na tu je istu Katarinu doveo balet. Gospodu Glembajeve, ni manje ni vi\u0161e. Ne znamo \u0161to bi Krle\u017ea rekao po tom pitanju, ali o\u010dito je na Poluotoku sprega politike i kapitala \u010dvrsta, a cilj joj je izbrisati industriju te od Istre napraviti mediteranski Las Vegas.<\/p>\n

Oklada izme\u0111u dvije industrije<\/strong><\/p>\n

Turizam je nestalna, sezonska i prekarna djelatnost, a radnici u turizmu na osiguranu egzistenciju mogu ra\u010dunati samo jedan dio godine. Izuzmemo li taj faktor te promjenjivu geopoliti\u010dku situaciju koja uvjetuje uspjehe turisti\u010dkih sezona, ova je turisti\u010dka sezona unato\u010d tome u Istri podbacila kao nijedna prije. Usprkos medijskom zagovaranju rekordnog broja no\u0107enja, nikada kao ove godine nije bilo toliko nepopunjenih privatnih smje\u0161taja. Klimatske promjene jo\u0161 su jedan faktor \u010diji utjecaj na doma\u0107i turizam ne mo\u017eemo predvidjeti i o \u010demu tako\u0111er ovisi stabilnost turizma na kojeg ra\u010dunamo kao na va\u017enu ekonomsku granu. A da ne pomi\u0161ljamo, ni slu\u010dajno, o scenarijima poput mogu\u0107eg izljeva nafte u more koje bi zape\u010datilo turisti\u010dki sektor na tko zna koliko godina.<\/p>\n

\u0160to to sve zna\u010di za ekonomsku budu\u0107nost Istre sa\u017eeo je pulski sveu\u010dili\u0161ni profesor Boris Koroman na svom Facebook statusu: “Mislim da nije uop\u0107e potrebno govoriti kako je kod nas turizam, i uvijek \u0107e iz raznih razloga biti tako, sezonska djelatnost, koja nosi samo privremene prihode, privremeno (i neza\u0161ti\u0107eno) zapo\u0161ljavanje, koja je ovisna o vrlo osjetljivim utjecajima kao \u0161to su sigurnost, vremenske nepogode i neprestana konkurencija. Drugim rije\u010dima, ru\u0161e\u0107i industriju stavlja\u0161 sve karte na povremenu nesigurnu uslugu u kojoj (ve\u0107inom slabo pla\u0107eni i neza\u0161ti\u0107eni) ljudi vi\u0161e i ne \u017eele raditi, nego se radna snaga uvozi i u kojoj vlada ogromna optere\u0107enost na cijelom tr\u017ei\u0161tu”.<\/p>\n

Brod je najkompleksniji proizvod hrvatske ekonomiji. Istina, hrvatskoj brodogradnji ne cvjetaju ru\u017ee. No, dio odgovornosti za to le\u017ei u politici pretjeranog ekonomskog oslanjanja na turizam kao granu s brzim povratima, kao i na monetarnoj politici te izostanku bilo kakve strategije razvoja na dr\u017eavnoj razini. Deindustrijalizacija i ga\u0161enje mnogih industrijskih postrojenja \u010diji su proizvodi Uljanikove sirovine tako\u0111er su procesi koji su ote\u017eali Uljanikovu sudbinu te nas izlo\u017eili uslu\u017enoj djelatnosti koja se vrti oko ljubitelja mora i sunca. “Restrukturacija” i “diverzifikacija” koje slu\u017ee kao krinka za zimski nauti\u010dko-servisni centar i hotelski resort uslo\u017enjavaju broj djelatnosti u turizmu, no brodogradnja daje ekonomiji zdrave osnove, one koje garantiraju da se cijeli sustav ne\u0107e uru\u0161iti s jednom lo\u0161om turisti\u010dkom, klimatskom ili geopoliti\u010dkom godinom.<\/p>\n

Brodogradnja zapo\u0161ljava nemali broj ljudi raznih struka i razli\u010ditih stupnjeva obrazovanja, a u njoj neizravno sudjeluju i ostale industrijske grane. Obe\u0107anje brzog povrata ulo\u017eenoga sla\u0111a je i direktnija nagrada investitoru dok cijela jedna zajednica ovisi o nekoliko tisu\u0107a radnih mjesta. “Ne \u017eelim raditi u IDS-ovom hotelu”, jedan je od transparenata kojim se ve\u0107 danima prosvjeduje ispred Gradske pala\u010de u Puli. Time je re\u010deno sve.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160trajk kakav su priredili podjarmljeni i revoltirani radnici brodogradili\u0161ta Uljanik zbog neisplate srpanjske pla\u0107e, pulske ulice nikada nisu vidjele. Unutar zidina \u0161kvera ve\u0107 sedam radnih dana nema zvukova bu\u0161enja, \u0161temanja i varenja…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24697,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,199,33],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[407],"class_list":["post-24693","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-industrija","tag-protest","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24693","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24693"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24693\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24856,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24693\/revisions\/24856"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24693"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24693"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24693"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24693"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24693"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24693"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24693"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}