{"id":24674,"date":"2018-08-30T08:00:58","date_gmt":"2018-08-30T07:00:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24674"},"modified":"2021-02-25T10:51:25","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:25","slug":"referendum-u-makedoniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24674","title":{"rendered":"Referendum u Makedoniji: Vladine gre\u0161ke u koracima"},"content":{"rendered":"

Jo\u0161 je samo mjesec dana do mogu\u0107eg kona\u010dnog rje\u0161enja makedonskog problema starog koliko i sama dr\u017eava – onog s imenom. Dogovor s gr\u010dkom stranom je postignut pa Vlada jo\u0161 samo gra\u0111ane treba uvjeriti u isto. Me\u0111utim, taj proces premijeru Zoranu Zaevu ote\u017eava VMRO-DPMNE, ali i pogre\u0161ke koje si je dozvolio od po\u010detka procesa.<\/strong><\/p>\n

Rujan pred nama, u Makedoniji se opisuje kao klju\u010dni period u definiranju budu\u0107nosti zemlje. Za sam kraj mjeseca, 30. rujna, predvi\u0111en je referendum o dogovoru iz Prespe, tj. o preimenovanju dr\u017eave u Republiku Sjevernu Makedoniju. Rije\u010d je o dogovoru dviju vlada, makedonske i gr\u010dke, kojim se nastoji okon\u010dati spor dug vi\u0161e desetlje\u0107a i na osnovu kojega je Gr\u010dka stavljala veto na pristup Makedonije NATO-u i Europskoj uniji.<\/p>\n

U isto vrijeme, ovaj nadolaze\u0107i klju\u010dan period obilje\u017een je i dubokom podjelom u dru\u0161tvu. Raskol izme\u0111u onih koji podr\u017eavaju dogovor i onih koji mu se protive okupirao je sve pore dru\u0161tvenog \u017eivota u zemlji – od javne sfere do svakodnevnih razgovora. Argumenti obiju strana se\u017eu od histeri\u010dnih upozorenja o katastrofi\u010dnosti referendumske i parlamentarne potvrde promjene imena, a isto vrijedi i za suprotni ishod, do cini\u010dnih stavova po kojima rezultat referenduma, kakav god da bude, ne\u0107e promijeniti \u017eivote ve\u0107ini stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Zagovornici dogovora tvrde da \u0107e u slu\u010daju propasti dogovora s Gr\u010dkom zemlja ostati izolirana, izgubiti demokratske i razvojne perspektive te krenuti opasnim putem nestabilnosti kojim bi se \u010dak mogao riskirati i suverenitet. S druge strane, protivnici dogovora tvrde da bi se njegovim prihva\u0107anjem i implementacijom ustavnih amandmana izgubio entitet Makedonaca kao etni\u010dke grupe i stvorio novi bez ikakve povijesti i kulturnog naslje\u0111a. Oni tako\u0111er tvrde da je pozicija Makedonije u pregovorima s Gr\u010dkom bila neravnopravna s obzirom na to da je samo jedna strana vr\u0161ila ustupke sukladno \u017eeljama druge.<\/p>\n

Bitka dva argumenta<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, ako se pa\u017eljivije \u010dita dokument postaje jasno da se promjene odnose samo na formalno kori\u0161tenje (novog) imena zemlje, interno i internacionalno, a ne na imenovanje Makedonaca kao etni\u010dke grupe ili status makedonskog jezika. I zaista, bilo bi potpuno iracionalno u\u0107i u pregovore o pravu na samoodre\u0111enje bilo koje etni\u010dke grupe. Tvrdnje onih koji se protive dogovoru zasnovane su na dva proturje\u010dna argumenta. Prvi je nacionalisti\u010dki, a drugi je antiimperijalisti\u010dki.<\/p>\n

Ako se tvrdi da je makedonski etni\u010dki identitet ekskluzivno vezan uz ime dr\u017eave onda se osporava svakoj drugoj etni\u010dkoj grupi sudjelovanje u definiranju identiteta zemlje te se takvi argumenti moraju odbaciti kao ksenofobni i \u0161ovinisti\u010dki. Drugi argument, kojem je sklona i ljevica u regiji, dr\u017ei da je dogovor reakcionaran jer je postignut pod kontrolom imperijalisti\u010dkih sila EU i NATO-a kroz njihove “lutke” koje se nalaze na \u010delu dr\u017eava.<\/p>\n

Na ovom prvom argumentu ne treba se dalje zadr\u017eavati, iziskuje jedino odlu\u010dno odbijanje. Drugi se, pak, \u010dini legitimnim ako mu se pristupa iz NATO perspektive. Doma\u0107a, kao i me\u0111unarodna ljevica, moraju se konzistentno protiviti vojnoj ekspanziji, ali u slu\u010daju makedonsko-gr\u010dkog dogovora politi\u010dki je pogre\u0161an korak njegovo isklju\u010divo povezivanje s ulaskom zemlje u NATO. Spor o imenu dr\u017eave star je koliko i dr\u017eava sama. \u010cinjenica da njegovo rje\u0161avanje koincidira s ulaskom u NATO ne \u010dini ga nu\u017eno imperijalisti\u010dki motiviranim dogovorom. Ve\u0107 tri desetlje\u0107a politi\u010dke elite s obje strane granice eksploatiraju konflikt oko imena kako bi odr\u017eavali nacionalisti\u010dku retoriku u vremenu u kojem nisu u stanju svojim gra\u0111anima ponuditi odr\u017eivu ekonomsku budu\u0107nost. Da i ne spominjemo desetlje\u0107e dug period vlasti Nikole Gruevskog u kojem je za\u0161tita imena bila sredi\u0161nji propagandni alat u skrivanju najve\u0107e zlouporabe vlasti u povijesti zemlje.<\/p>\n

Premda je dogovor kratkoro\u010dno potpalio nacionalisti\u010dke sentimente u Makedoniji i Gr\u010dkoj, dugoro\u010dno \u0107e donijeti stabilizaciju odnosa i otvoriti prostor za puno kvalitetnije susjedske odnose. U ovom bi smislu dogovor, odvojen od pristupa EU i NATO-u, trebale podr\u017eati sve napredne snage. Politi\u010dke elite ponekad uspiju provesti “dobre podr\u0161ke” i postignu dobre dogovore. Iako je istina da je u pregovorima jedino Makedonija morala \u010diniti ustupke, istina je tako\u0111er da novo ime vi\u0161e odgovara povijesnoj i geografskoj realnosti u regiji. Dodatak “Sjeverna” samo preciznije definira teritorij na kojem je nastala Republika Makedonija. Pridavanje ve\u0107eg simboli\u010dkog zna\u010daja imenu zemlje ne bi trebala biti zna\u010dajka antinacionalisti\u010dke i napredne doma\u0107e i me\u0111unarodne ljevice. Upravo nacionalisti\u010dke i ksenofobne struje vide svoju zemlju i njen “homogeni identitet” kao svoje i ekskluzivno vje\u010dno vlasni\u0161tvo.<\/p>\n

Kriva strategija<\/b><\/p>\n

Me\u0111utim, trenutna socijaldemokratska vlada koja je bila klju\u010dan akter u pregovara\u010dkim procesima ugrozila je svoju poziciju s tri kriva politi\u010dka koraka. Prvi, dr\u017eala je sadr\u017eaj dogovora tajnom dok je trajao proces pregovaranja. To je otvorilo prostor glavnoj opozicijskoj stranci VMRO-DPMNE-u i ostalim nacionalisti\u010dkim grupama da grade svoje narative o sadr\u017eaju i u\u010dincima dogovora. Koriste\u0107i medijsku megastrukturu koju su stvorili u periodu obna\u0161anja vlasti \u0161irili se svakojake la\u017ene vijesti i tako utjecali na op\u0107e stavove u javnosti. Vlada se nije mogla obra\u010dunati s njihovom kampanjom jer bi u tom slu\u010daju morala otkriti sadr\u017eaj dogovora prije nego \u0161to je bio potpisan. Bez vlastitog narativa koji bi pratio pregovore i ulijevao javnosti povjerenje u njegov ishod, Vlada je sada prisiljena da se u predreferendumskom periodu naknadno obra\u010dunava s prljavom kampanjom koja se vodila na desnici.<\/p>\n

Drugi se krivi korak ti\u010de konfuznih politi\u010dkih i pravnih alata u procesu pripreme referenduma, kao i niza ad hoc<\/em> odluka koje ga prate. To mo\u017ee \u0161tetiti legitimnosti samog procesa. S obzirom na to da je parlament izglasao odr\u017eavanje konzultativnog referenduma, do\u0161lo se do situacije da parlament mora voditi afirmacijsku kampanju. S obzirom na to Vlada je osigurala javna sredstva parlamentu za provo\u0111enje kampanje koja se trebaju proslijediti pojedinim zastupnicima. Me\u0111utim, zastupni\u010dki klub VMRO-DPMNE-a je protiv referenduma i poziva na bojkot te odbija primiti navedena sredstva. Dakle, \u010dini se da \u0107e uslijed ove politi\u010dke i pravne konfuzije izostanak jasnih procedura na\u0161tetiti poziciji vlade i podr\u0161ci referendumu.<\/p>\n

Tre\u0107i se korak odnosi na samo referendumsko pitanje. Iako nije do kraja precizirano, zna se da \u0107e, pored pitanja o dogovoru, povezano sadr\u017eavati i ona o pristupu Europskoj uniji i NATO savezu. Ova se Vladina “strategija” krijum\u010darenja pitanja o pristupu zbog ra\u0161irene podr\u0161ke ulasku u NATO i EU na prvu \u010dini pametnim potezom. Me\u0111utim, u\u010dinak je druk\u010diji. Samo je dala dodatni zamah uvjerljivosti argumenta po kojem je dogovor rezultat gr\u010dke prijetnje vetom, a ne napredni politi\u010dki dogovor u regiji obilje\u017eenoj nacionalnim tenzijama.<\/p>\n

Kako se datum referenduma pribli\u017eava, izgleda \u0107e jalovost kako vladine tako i opozicijske strategije koja osim bojkota ne nudi nikakvu alternativnu politi\u010dku viziju, rezultirati niskom izlazno\u0161\u0107u. U me\u0111uvremenu, Ministarstvo unutarnjih poslova vodi istragu o mo\u017eebitnoj ruskoj podr\u0161ci nacionalisti\u010dkim grupama u svrhu izazivanja nemira u predreferendumskoj kampanji. To je potaknulo komentare o dizanju tenzija o zemlji i sigurno ne\u0107e pridonijeti ve\u0107oj izlaznosti. No, neovisno o odazivu glasa\u010da na referendum ali i njegovom rezultatu, pitanje \u0107e se u svakom slu\u010daju vratiti u parlament u kojem premijera Zorana Zaeva \u010deka jo\u0161 jedna prepreka. Morat \u0107e naime, osigurati dvotre\u0107insku ve\u0107inu za promjenu ustava.<\/p>\n

S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predstoje\u0107i mjesec rujan u Makedoniji se opisuje kao klju\u010dni period u definiranju budu\u0107nosti zemlje. Za sam kraj mjeseca, 30. rujna…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":24684,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[25],"theme":[456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[19],"class_list":["post-24674","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-nacionalizam","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24674","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24674"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24674\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24689,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24674\/revisions\/24689"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24684"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24674"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24674"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24674"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24674"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24674"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24674"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24674"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}