{"id":24660,"date":"2018-08-29T07:00:16","date_gmt":"2018-08-29T06:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24660"},"modified":"2021-02-25T10:51:25","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:25","slug":"sto-mozemo-ocekivati-od-nove-slovenske-vlade","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24660","title":{"rendered":"\u0160to mo\u017eemo o\u010dekivati od nove slovenske vlade?"},"content":{"rendered":"

Sredinom ovog mjeseca u parlamentu bi i slu\u017ebeno trebala biti potvr\u0111ena nova vlada Slovenije, koja \u0107e se sastojati od vi\u0161e koalicijskih partnera nego ikad dosad. Da stvar bude kompliciranija, vlada \u0107e ovisiti o potpori stranke Ljevice, koja se s liberalnim strankama iz vladaju\u0107e koalicije dosad u malo \u010demu slagala.<\/strong><\/p>\n

U medijskom se \u017eargonu jul i august obi\u010dno nazivaju razdobljem “kiselih krastavaca” u kojem slovenski radni narod ide namakati noge nekamo na dalmatinsku obalu. Naravno, uvijek je vi\u0161e onih koji si odmor uop\u0107e ne mogu priu\u0161titi, ali o njima skoro da se i ne pri\u010da. Politi\u010dari su prvenstveno krivi \u0161to nema doga\u0111anja, jer bez njih stvar postaje iznimno te\u0161ka i odjednom treba iz petnih \u017eila izvla\u010diti vijesti o tome kako u razdoblju najve\u0107ih vru\u0107ina ne smijemo zaboraviti na dobrobit ku\u0107nih ljubimaca. Tu je tako\u0111er obvezni godi\u0161nji doprinos o doslovno paklenim uvjetima za gra\u0111evinske radnike, naro\u010dito cestovne. I jest vrijedno \u017ealjenja da netko pri vru\u0107ini od 35 stupnjeva i vi\u0161e mora asfaltirati cestu, slo\u017eit \u0107e se novinari, me\u0111utim \u0161to je to u usporedbi sa zastojima i dugim \u010dekanjima koje do\u017eivljavaju voza\u010di. Sude\u0107i po broju prvih i drugih doprinosa, apsolutno ni\u0161ta. Izmu\u010dena medijska industrija, kojoj se ve\u0107 manta od manjka senzacionalisti\u010dkih novosti, naposljetku nazire, isprva kao privid, fatamorganu, a na kraju tek kao oazu izobilja \u2013 1. septembar, kada izvje\u0161tavanje o opremanju prvo\u0161kolaca za \u0161kolske klupe mo\u017ee po\u010deti!<\/p>\n

Tako je za obi\u010dnih godina, a ove smo godine po\u010da\u0161\u0107eni s umjereno do prete\u017eno gledljivom serijom, koju mo\u017eemo nazvati i reality show<\/em>: “Sastavljanje 13. slovenske vlade”. Medijske ku\u0107e su se pohlepno pohrlile svakodnevno, predano i savjesno izvje\u0161tavati o njoj, i unato\u010d tome da su u ovim trenucima novi premijer kao i novi predsjednik Dr\u017eavnog zbora ve\u0107 potvr\u0111eni, te da \u0107e im se ubrzo priklju\u010diti i ministarska ekipa, trinaesta vlada je omogu\u0107ila dovoljno zanimljive obrate i trenutke kada se \u010dinilo da su ponovni, ve\u0107 \u010detvrti uzastopni prijevremeni izbori, neizbje\u017eni.<\/p>\n

Sjetimo se kompliciranih karata koje su glasa\u010di razdijelili strankama. SDS, pod vje\u010dnim vodstvom Janeza Jan\u0161e, postala je relativna pobjednica izbora, s tako sna\u017enim i ustrajnim nagla\u0161avanjem relativnosti da je svima ubrzo postalo jasno da se radi o Pirovoj pobjedi i da Jan\u0161a mo\u017ee uspjeti u sastavljanju vlade samo \u010dudom. Zajedno s druge dvije desne stranke, Novom Slovenijom i Jelin\u010di\u010devim SNS-om, bili su dosta daleko od potrebne parlamentarne ve\u0107ine. Radi se o tome da je preostalih \u0161est stranaka koje su se uvrstile u parlament vi\u0161e puta uporno ustvrdilo da ne ulaze u koaliciju s Jan\u0161om ni pod kojim uvjetima, pa je Jan\u0161i preostalo samo \u010dekanje. Otvorio ga je s dr\u017eavni\u010dkim govorom koji je nazna\u010dio da Janez obla\u010di pla\u0161t pomirljivosti, \u0161irokogrudnosti i otvorenosti za suradnju s kim bilo. To psiho-politi\u010dno stanje javlja se kod Jan\u0161e svaki puta kada poku\u0161a posegnuti prema glasovima neopredijeljenih, odnosno politi\u010dkog centra. Njegovi uobi\u010dajeni tvitovi o “medijskim prostitutkama”, “ljudima u trenirkama, koji su do\u0161li glasovati s brojem napisanim na ruku” (referenca na glasa\u010de Zorana Jankovi\u0107a) itd., ubrzo su nestali. Ukratko, Jan\u0161a je proteklih tjedana u\u010dinio najvi\u0161e \u0161to uop\u0107e mo\u017ee kako bi stvorio dojam umjerenosti.<\/p>\n

Od jednog do drugog kraja spektra<\/strong><\/p>\n

Drugoplasirani Marjan \u0160arec isto je tako brzo nagovijestio da \u0107u mu, ukoliko se svi budu dr\u017eali “anti-Jan\u0161a” pakta, uspjeti sastaviti vladu. Po\u010deli su zamr\u0161eni pregovori. Prva faza je bila konsolidacija osnovnoga koalicijskog paketa, koji je bio preduvjet za drugu, zahtjevniju parlamentarnu kombinatoriku. Najprije je \u0160arec morao na zajedni\u010dki nazivnik dovesti, sada i slu\u017ebenu, koalicijsku petorku. Uz njegovu stranku, koja je dobila 13 mjesta, jo\u0161 SMC Mire Cerara te Socijaldemokrate, koji su dobili po 10 mandata svaki, a uz njih i Karla Erjavca i Alenku Bratu\u0161ek, koji mogu doprinijeti svako s po 5 mandata. To je \u0160arcu i po\u0161lo za rukom, o\u010dito su se interesi strana\u010dkih prvaka dovoljno dobro preklopili jer su svi od reda zaklju\u010dili kako im u slu\u010daju prijevremenih izbora prijeti kudikamo slabiji rezultat. Tako se rodila koalicija \u010diju osnovno smjernicu bismo mogli sa\u017eeti u \u2013 netko ipak mora vladati i za\u0161to taj netko ne bismo bili upravo mi? No, kao \u0161to smo rekli, to je bila tek prva faza, jer jo\u0161 od po\u010detka je bilo jasno da \u0107e to morati biti koalicija 5+1. Naime, svih pet stranaka svejedno se zajedno svelo na 43 zastupni\u010dka mandata, dakle jo\u0161 uvijek tri premalo za potrebnu parlamentarnu ve\u0107inu. Kandidatkinje za +1 od po\u010detku su bile tek dvije stranke, Nova Slovenija \u2013 kr\u0161\u0107anski demokrati, koji bi su jednad\u017ebu uveli dodatnih 7, ili Ljevica, koja bi mogla dodati 9 glasova.<\/p>\n

Prvo su po\u010deli pregovori s Novom Slovenijom, koja je sastavljanje koalicijskog ugovora sna\u017eno pomaknula u neoliberalnom smjeru, prije svega u podru\u010dju zdravstva jer, najjednostavnije re\u010deno, NSi zagovara privatizaciju po uzoru na SAD. U trenutku pregovora, predsjednik republike Borut Pahor odr\u017eavao je konzultacije s vo\u0111ama parlamentarnih stranka te neprestano nagla\u0161avao da \u0107e mandat najprije ponuditi relativnom pobjedniku. S tim zaklinjanjem u Jan\u0161ino pravo na prvu parlamentarnu no\u0107 Pahor je ozlovoljio lijevoliberalne intelektualce koji su radije \u017eeljeli da mandat odmah ponudi \u0160arcu. No, na koncu ga Jan\u0161a, unato\u010d takti\u010dkom zavla\u010denju, nije dobio, kao ni \u0160arec. NSi je nakon nekoliko tjedana pregovora shvatila da koalicija u nastanku ne daje zadovoljavaju\u0107a obe\u0107anja o stabilnosti te se iz pregovora povukla. Naravno, to je ustanovila tek nakon \u0161to su njenoga predsjednika, Mateja Tonina, upravo uz pomo\u0107 \u0160ar\u010deve koalicijske petorke, izglasali za predsjednika Dr\u017eavnog zbora. Tako su slovenski parlamentarci otr\u010dali prvi krug u formiranju nove vlade.<\/p>\n

U drugome je krugu na red do\u0161la Ljevica, no tada je bilo jo\u0161 manje vremena, samo \u010detrnaest dana, pa je sapunica o koalicijskoj slagalici postala jo\u0161 napetija. Kada je \u0160ar\u010devih pet presko\u010dilo s jednoga na drugi kraj parlamentarnog spektra, od NSi do Ljevice, ve\u0107 su dokazali da su se u korist vlasti spremni odre\u0107i koje\u010dega. Pitanje je bilo je li koalicijski dogovor mogu\u0107 sa strankom koja je u predizbornom periodu izme\u0111u ostalog zahtijevala raspisivanje savjetodavnog referenduma o izlasku iz NATO-a. Op\u0107enito, to je bio zahtjev koji je u javnosti podignuo najve\u0107u pra\u0161inu, odobravanja ili ogor\u010denja, ovisno o pojedina\u010dnoj perspektivi. Me\u0111utim, Ljevica je uskoro naglasila da ne namjerava kr\u0161iti obe\u0107anja i da je za potencijalno sudjelovanje u vladi za nju zna\u010dajno va\u017enije prona\u0107i zajedni\u010dki jezik oko podizanja minimalne pla\u0107e, mirovina, socijalne pomo\u0107i i sli\u010dnoga. Drugi se krug po\u010deo pribli\u017eavati svome kraju, sati sastan\u010denja i pregovora koji su se nakupili svih tih tjedana, kako unutar pojedinih stranaka tako i me\u0111u njima, bili su ve\u0107 daleko odmakli u troznamenkaste brojke.<\/p>\n

Ljevica na testu<\/strong><\/p>\n

Naposljetku je dogovor o suradnju postignut te je za Ljevicu bio dovoljno zadovoljavaju\u0107 da ga vodstvo uputi na reviziju savjetu stranke. Za dio vode\u0107ih i javnosti najpoznatijih lica najbolji je bio scenarij po kojem bi Ljevica postala punopravna \u010dlanica vladaju\u0107e koalicije. S time se nisu svi slagali, niti ve\u0107ina \u010dlanova savjeta, pa je umjesto koalicijskog ugovora Ljevica potpisala protokol o suradnji. U toj to\u010dki stvar djeluje, takti\u010dki gledano, kao prili\u010dno zanimljiv potez, a ho\u0107e li se dugoro\u010dno isplatiti i biti odr\u017eiva strategija za Ljevicu za vrijeme trajanja te vlade, bit \u0107e mogu\u0107e analizirati tek pogledom unatrag. Takav protokol izme\u0111u stranaka manjinske vlade i opozicijske stranke, naime, u povijesti slovenskog parlamentarizma dosad jo\u0161 nismo vidjeli. Zavirimo zato podrobnije \u0161to taj protokol, koji je javno dostupan, uop\u0107e predvi\u0111a. Radi se o obvezi Ljevice da pri glasovanju za predsjednika vlade i Dr\u017eavnog zbora u parlamentu podr\u017ei oboje. Do sada je to i radila, unato\u010d tome da prvak Socijaldemokrata, Dejan \u017didan, novi predsjednik Dr\u017eavnog zbora, nije dobio onoliko glasova koliko bi po protokolu morao, iako zbog tajnog glasovanja mo\u017eemo samo naga\u0111ati tko mu ih je u zadnjem trenutku uskratio. Ljevica se protokolom isto tako obvezuje da ne\u0107e glasovati protiv ministara koje \u0107e predlo\u017eiti \u0160arec. Kada i ako se na stolu na\u0111u odre\u0111ena imena koja su ve\u0107 bila u tom vladaju\u0107em sastavu te ih je Ljevica u prethodnom sazivu parlamenta ve\u0107 o\u0161tro kritizirala, pri njihovom \u0107e se potvr\u0111ivanju mo\u0107i samo suzdr\u017eati, ali ne\u0107e smjeti biti protiv.<\/p>\n

Ljevica tako\u0111er mora biti timski igra\u010d pri glasovanju o predsjedavaju\u0107em radnom tijelu te \u2013 a ova to\u010dka je najve\u0107i predmet spora \u2013 prilikom potvr\u0111ivanja i rebalansa prora\u010duna. \u0160to \u0107e to\u010dno novi prora\u010dun donijeti za sada jo\u0161 ne znamo, iako je te\u0161ko zamisliti da barem dijelom ne\u0107e: pove\u0107avati dru\u0161tvene nejednakosti, ograni\u010davati ljudska prava i slobode, podre\u0111ivati znanstvene i istra\u017eiva\u010dke procese ekonomiji, pove\u0107avati izdatke za obranu, smanjivati prava zaposlenih i pove\u0107avati prekarnost. Ne zato \u0161to bi ta vlada bila ne\u0161to posebno zlokobnija i antisocijalnije nastrojena, ve\u0107 zato \u0161to je to “business as usual” slovenske vladaju\u0107e politike jo\u0161 od raspada Jugoslavije naovamo. Upravo u pogledu \u0161tetnih u\u010dinaka Ljevica u potpisanom protokolu eksplicitno navodi da se u tom slu\u010daju mo\u017ee izuzeti iz njihove implementacije. Stoga \u0107e prilikom formiranja i pregovora o prora\u010dunu Ljevica morati pokazati kolika je njena istinska mo\u0107 unutar pakta s vladom. Kao i obi\u010dno u politici, od velikog \u0107e zna\u010daja biti borba za interpretaciju kojom Ljevica pred javno\u0161\u0107u i svojim \u010dlanstvom mo\u017ee potvr\u0111ivati i\/ili opravdavati svoju suradnju u paktu.<\/p>\n

Ljevica, kako se zasad \u010dini, politi\u010dku borbu za interpretaciju vodi i na podru\u010dju toga kako ju javnost uop\u0107e do\u017eivljava, jer je dio struke, ustvari i zakonodavna slu\u017eba Dr\u017eavnog zbora, zbog ranije navedene podr\u0161ke manjinskoj vladi, uvr\u0161tava me\u0111u koalicijske stranke. To je kao posljedicu jo\u0161 povuklo i da je pod pritiskom desne, kako se izrazio jedan od njenih predstavnika, “\u010distokrvne” opozicije, Ljevica morala popustiti u slu\u010daju \u010dlanstva u komisijama za nadzor obavje\u0161tajnih slu\u017ebi i javnih financija. “\u010cistokrvna” opozicija je naime zahtijevala da Ljevica ne smije biti jezi\u010dak na vagi u tim odborima, odnosno da ne smije u njima imati predstavnike iz kvote opozicije. Naposljetku, taj pone\u0161to amfibijski status Ljevice uistinu ostaje politi\u010dko pitanje, i ako ne prije, odgovor na njega \u0107e pru\u017eiti glasa\u010di na sljede\u0107im izborima.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Ivana Jandri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U medijskom se \u017eargonu jul i august obi\u010dno nazivaju razdobljem “kiselih krastavaca” u kojem slovenski radni narod ide namakati noge nekamo na dalmatinsku obalu. Naravno, uvijek je vi\u0161e onih koji si odmor uop\u0107e ne mogu priu\u0161titi, ali o njima skoro da se i ne pri\u010da…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":24662,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-24660","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24660","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24660"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24660\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24668,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24660\/revisions\/24668"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24662"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24660"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24660"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24660"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24660"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24660"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24660"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24660"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}