Rast tro\u0161kova rada<\/strong><\/p>\nKako je do\u0161lo do ovakve situacije? Nakon sloma socijalizma zapadnoeuropski kapital, pogotovo njema\u010dki, masovno je investirao u tim zemljama. Osim geografske blizine, prednost tih investicija bili su plodovi socijalizma: dobro obrazovana i jeftina radna snaga te prikladna infrastruktura, dodatno obnavljana sredstvima iz EU fondova kojima su se ciljano pratile investicije. Me\u0111utim, otvaranje granica kapitalu donijelo je i otvaranje granica radnoj snazi. S obzirom na nisku cijenu rada u svojoj zemlji radnici su pohrlili na Zapad gdje su ih \u010dekali bolji radni uvjeti i standard. Taj odljev radne snage pratile su i niske razine nataliteta.<\/p>\n
Sve to je dovelo i do rekordno niske razine nezaposlenosti. Osim \u0161to deficit radnika i po samoj logici stvari natjerava poslodavce da ponude vi\u0161e nadnice kako bi preoteli radnike konkurenciji, zao\u0161trila se i klasna borba, tako da smo ove godine mogli svjedo\u010diti i prvim \u0161trajkovima u stranim kompanijama, poput onih u njema\u010dkoj autoindustriji u Slova\u010dkoj. Rezultat je izrazit rast tro\u0161kova rada: 10% su ve\u0107i tro\u0161kovi rada u Ma\u0111arskoj u odnosu na 2017. godinu, dok se njihov rast u Poljskoj, Slova\u010dkoj i \u010ce\u0161koj kre\u0107e izme\u0111u 8 i 9%.<\/p>\n
Mizerija nacionalizma<\/strong><\/p>\nTakav rast itekako utje\u010de na konkurentnost kompanija. Ako rast nadnica ozbiljno nadma\u0161i rast produktivnosti, profitabilnost \u0107e postati upitna. Pred kapitalom se, dakle, nalazi nekoliko opcija koje se ve\u0107 sada po\u010dinju ozbiljno razmatrati. Prva je automatizacija, to jest investicije u tehnolo\u0161ku produktivnost. Time bi se kompenzirao manjak radnika, a i oslabio pritisak na nadnice. Osim kalkulacije oko isplativosti investicije, to rje\u0161enje nosi jo\u0161 jedan problem sa sobom. Tehnolo\u0161ki naprednija proizvodnja zahtijeva manji broj radnika, ali zahtijeva vi\u0161e onih visokokvalificiranih. Obrazovanje takvih radnika iziskuje sna\u017enu dr\u017eavnu podr\u0161ku.<\/p>\n
Druga opcija je selidba pogona jo\u0161 isto\u010dnije. Problem te opcije su, dakako, tro\u0161kovi. Ve\u0107 je podosta ulo\u017eeno u postoje\u0107e pogone i dugoro\u010dno je vrlo riskantno investirati u geografski udaljenije i manje prikladne kontekste. Tre\u0107a opcija je ona politi\u010dki najriskantnija i tu se vra\u0107amo na po\u010detak \u010dlanka: uvoz migrantske radne snage. Uvoz je ve\u0107 po\u010deo, trenutno na privremenim poslovima u Poljskoj radi oko 1,5 milijuna Ukrajinaca. No, kao \u0161to znamo, sna\u017ean je otpor uvozu “kulturno neprilago\u0111ene” radne snage.<\/p>\n
Premda jo\u0161 treba vidjeti kako \u0107e stvar razvijati, Vi\u0161egradskim zemljama prijeti tragikomi\u010dan scenarij: etni\u010dki najhomogenije zemlje u Europi koje su svoj razvojni model zasnivale na jeftinoj radnoj snazi za zapadnoeuropski kapital, do\u017eivjet \u0107e propast modela jer su im stanovnici pobjegli na Zapad, a na svoj teritorij ne pripu\u0161taju migrante jer im ugro\u017eavaju etni\u010dku homogenost. Valjda ne postoji bolji prikaz mizerije nacionalisti\u010dkih politika u kapitalizmu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vi\u0161egradske su zemlje u posljednje vrijeme postale svojevrsni sinonim za netrpeljivost prema migrantima. Premda u tim trendovima ne zaostaju ni zapadni susjedi, redovito smo u europskim medijima mogli \u010ditati o skandaloznim izjavama politi\u010dara u Poljskoj, \u010ce\u0161koj, Slova\u010dkoj i Ma\u0111arskoj. Tim se izjavama uobi\u010dajeno pri\u0161ivalo i sve ve\u0107e nepovjerenje prema zasadama kapitalizma u tim zemljama. Me\u0111utim, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":24632,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228,243],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-24630","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","tag-eu","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24630","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24630"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24630\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24665,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24630\/revisions\/24665"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24632"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24630"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24630"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24630"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24630"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24630"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24630"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24630"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}