{"id":24603,"date":"2018-08-24T07:00:49","date_gmt":"2018-08-24T06:00:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24603"},"modified":"2021-02-25T10:51:27","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:27","slug":"24603","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24603","title":{"rendered":"Spora smrt za\u0161ti\u0107ene prirode"},"content":{"rendered":"

Nacionalni parkovi u Hrvatskoj uglavnom su tema koju pratimo kroz njihovu turisti\u010dku posje\u0107enost, dok se o problemima o\u010duvanja govori kad postanu akutni. \u010cak i tada, makro perspektiva uglavnom izostaje. Problemi su dobro znani: rezovi u javnom sektoru izlo\u017eili su upravljanje nacionalnim parkovima tr\u017ei\u0161tu \u0161to je uzrokovalo pomak s konzervacijske funkcije prirode prema onoj turisti\u010dkoj. Paradoksalno, ljepota koja omogu\u0107ava ekonomsku aktivnost propada zanemarivanjem njezina o\u010duvanja.<\/strong><\/p>\n

Tipi\u010dna slika nacionalnog parka u Hrvatskoj izgleda otprilike ovako: slapovi uokvireni zelenilom, gore vedro nebo, dolje i sa strane jo\u0161 vedriji neki ljudi, \u017eivi svjedoci. Ne sasvim realna i prosje\u010dna slika iz prakse, nego ona medijska, odnosno projekcija za bolje razumijevanje namjerene funkcije. U pravilu se vi\u0161e i ne postavlja pitanje \u0161to tu rade toliki ljudi, to se ve\u0107 podrazumijeva. Li\u010dno ime prizora tako\u0111er nije sporno – posrijedi su dakako Plitvice, ili u rezervnom slu\u010daju Krka.<\/p>\n

Hrvatska, me\u0111utim, ima jo\u0161 \u0161est nacionalnih parkova: Brijune, Kornate, Mljet, Paklenicu, Risnjak i Sjeverni Velebit. Na popisu za\u0161ti\u0107enih, bar donekle nedirnutih ve\u0107ih prirodnih podru\u010dja nalaze se jo\u0161 i 2 stroga rezervata te 11 parkova prirode koji zahtijevaju ne\u0161to manje rigorozan tretman. No zadr\u017eat \u0107emo se na temi onih nacionalnih, jer se po njima najbolje vidi odnos politike, tj. vladaju\u0107eg sistema prema najvrednijim prirodnim cjelinama. Pod cjelinom se misli pritom na ograni\u010denu geografsku zonu s konkretnim te autohtonim ekosustavom ili vi\u0161e njih. Ne govorimo dakle o cjelini npr. kopnenih voda ili morske faune.<\/p>\n

\u0160to onda zna\u010di izostanak onih \u0161est nacionalnih parkova iz na\u0161e slike tog pojma, bolje re\u010deno predod\u017ebe njihova zna\u010daja i osnovne namjene? Klju\u010dnu razliku otkrivaju nam slu\u017ebeni brojevi o godi\u0161njim posjetama pojedinima od njih, gdje se Plitvi\u010dka jezera i Krka izdvajaju zabilje\u017eenim, ugrubo re\u010deno, deseterostruko ve\u0107im interesom i povrh svega rastu\u0107im trendom. Krka je 2016. godine probila rekord od preko milijun gostiju, dok su Plitvice ve\u0107 bile nadomak milijunu i pol<\/a>.\u00a0 Mljet, Paklenica i Kornati, za usporedbu, istodobno su ostvarivali od nekoliko desetaka tisu\u0107a do malo vi\u0161e od 100 tisu\u0107a posjeta.<\/p>\n

Komercijalizacija po\u010dinje rezovima<\/strong><\/p>\n

Situacija se u me\u0111uvremenu donekle promijenila, kao \u0161to \u0107emo vidjeti, ali ne u svakom aspektu nabolje, a pogotovo ne u svakom parku. Ipak, najprije promotrimo politi\u010dke i ekonomske razloge i okolnosti koje su dovele do opisane gu\u017eve, kao i njihove posljedice na prirodu. Prema iskazu na\u0161ih stru\u010dnih sugovornika za ovu temu, koji su \u017eeljeli ostati anonimni, sve je po\u010delo nakon 2008. godine i rezova tro\u0161ka u javnom sektoru.<\/p>\n

Tad naime dolazi do rastu\u0107eg eksplicitnog pritiska dr\u017eavne vlasti u smjeru poja\u010dane komercijalizacije sadr\u017eaja parkova. Jasno, nije se radilo samo o teorijskim uputstvima da se njihove uprave imaju orijentirati na tr\u017ei\u0161te i samostalnu zaradu. Javno-bud\u017eetsko izdvajanje za cjelokupnu aktivnost za\u0161tite prirode odavno je palo ispod 0,1 promila, te novijih godina ima tendenciju daljnjeg pada. Prije tri godine uprava Krke ponosno je stoga oglasila<\/a> da se pridru\u017euje “sjajnim rezultatima” teku\u0107e turisti\u010dke sezone u Hrvatskoj, i da na tome ne\u0107e stati.<\/p>\n

Paralelno su po ekspertnim i nadle\u017enim krugovima ve\u0107 kru\u017eile analize koje ukazuju na pogubnost novog koncepta u pogledu izvorne prirodnja\u010dko-za\u0161titarske ideje parkova. Ovom prigodom izdvajamo Izvje\u0161\u0107e o stanju prirode<\/a> u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine, u izvedbi Dr\u017eavnog zavoda za za\u0161titu prirode, i Reviziju o\u010duvanja<\/a> prirode, za\u0161tite bioraznolikosti i upravljanja nacionalnim parkovima, rad Dr\u017eavnog ureda za reviziju iz 2014. godine.<\/p>\n

Oba ta najrelevantnija dokumenta ukazuju na alarmantan razvoj prilika; otkriva se da parkovi ne uspijevaju ispuniti svoju konzervatorsku svrhu, i da ona uslijed komercijalizacije pada izrazito u drugi plan. Struktura financija pokazuje da, recimo, Plitvice upriho\u0111uju gotovo sav svoj bud\u017eet samostalno, dok im se rashodi ti\u010du gotovo isklju\u010divo izdataka za radnike i hladni pogon, bez tro\u0161ka na za\u0161titne programe koji bi im – zbog najve\u0107e izlo\u017eenosti i ugro\u017eenosti \u2013 najvi\u0161e i trebali. Sjeverni Velebit, Risnjak i Kornati na tr\u017ei\u0161tu ubiru najmanje, no imaju razmjerno najve\u0107i udio tro\u0161ka u programima za\u0161tite.<\/p>\n

Preizgra\u0111enost nadomak iznimnim ljepotama<\/b><\/p>\n

Kad je rije\u010d o Krki<\/a>, sre\u0107om, na onim se ciframa ipak stalo, i nije do\u0161lo do najavljene daljnje progresije. To\u010dnije, ne tek sre\u0107om, nego uspje\u0161nim zaokretom novog menad\u017ementa na tragu smjernica koje su istaknute u analizi. Pomogle su i kritike iz UNESCO-a na ra\u010dun Plitvi\u010dkih jezera, s obzirom da je i iz Krke iskazana ambicija pridru\u017eivanja Plitvicama kao zasad jedinom hrvatskom djeli\u0107u prirode na popisu Svjetske ba\u0161tine. Uvedeno je elementarno ograni\u010denje broja posjetitelja u centralnom dijelu parka, uz dodatne mjere koje zadovoljavaju temeljnu njegovu namjenu.<\/p>\n

Tu bi se negdje moglo potra\u017eiti optimisti\u010dniju perspektivu \u010ditave ove problematike, samo da nije nastavka iste pri\u010de na Plitvi\u010dkim jezerima. To se pak dosad prometnulo ve\u0107 u tu\u017enu karikaturu nekada\u0161njega netaknutog prirodnog par excellence blaga sa strogim pravilima o vanjskom utjecaju. Po\u010detkom ovog desetlje\u0107a zapo\u010deta je tamo nekretninska ofenziva koja koristi \u010dinjenicu da o samom ambijentu parka ipak ne odlu\u010duje jedino za\u0161titni\u010dki nastrojena legislativa.<\/p>\n

Presudni su prostorni planovi za podru\u010dja posebnih obilje\u017eja koji se mijenjaju i dopunjavaju prema naho\u0111enju saborskih struja i lobija iza njih. Pa, kako je to uop\u0107e mogu\u0107e, ako se radi o na\u010delno jednom od najza\u0161ti\u0107enijem prirodnom podru\u010dju u dr\u017eavi? Lijepo, jer Plitvice \u2013 kao ni ve\u0107ina na\u0161ih parkova \u2013 velikim dijelom nisu ni prije uvo\u0111enja za\u0161tite bile zone djevi\u010danske prirode kakve je mogu\u0107e na\u0107i u npr. Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Ovdje su to krajevi u kojima je \u010dovjek od davnine \u017eivio, pa su u njima zaostala stara naselja, da bi poduzetnici sad otkupljivali \u010ditave dijelove tih sela i u njima gradili apartmane, vile, difuzne hotele i sli\u010dno.<\/p>\n

Rezultat<\/a> je novija preizgra\u0111enost u nacionalnom parku nadomak njegovih najve\u0107ih vrijednosti, izuzimanje pitke vode i zaga\u0111enost ostale fekalijama. Reprezentativna slika parka s po\u010detka ovog teksta ne uklju\u010duje tako vi\u0161e samo enormne grozdove turista u obilasku, nego i arhitektonsku najezdu s pripadaju\u0107im biolo\u0161kim i kemijskim one\u010di\u0161\u0107enjem. I nije posrijedi samo izdvojeni ekstremni slu\u010daj, nego indikator da svugdje mo\u017ee krenuti po zlu ako se nastavi forsiranje tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

Problem upravljanja nad o\u010duvanom prirodom<\/strong><\/p>\n

Dodajmo kako i mimo svih takvih ekonomskih presija struka ima mnogo objektivnih problema, karakteristi\u010dnih za cijelu Europu, zbog njezine guste naseljenosti. Naslije\u0111eni travnjaci u najve\u0107em su dijelu ostatak biv\u0161ih pa\u0161njaka, a danas je o njima zavisno oko 50 posto bioraznolikosti kod kukaca i pojedinih biljnih skupina. No kako vi\u0161e nema onda\u0161njeg sto\u010darstva, travnjaci te\u017ee prirodnoj sukcesiji natrag u \u0161umu. Intervencija podrazumijeva, s druge strane, zadiranje u privatni posjed nad velikim dijelom takvih povr\u0161ina. Konzervatori se pritom sre\u0107u s \u010desto nerje\u0161ivim pote\u0161ko\u0107ama, naro\u010dito na rubovima EU-a.<\/p>\n

Logi\u010dno, sve biva lak\u0161e provedivo u planinskim parkovima kao \u0161to su Risnjak i Sjeverni Velebit, s manje naselja u blizini. Oto\u010dni parkovi su zasebna tema u tom smislu; tamo je fokus pomaknut i na morski \u017eivi svijet. Brijuni su u najboljem stanju kao jedina hrvatska nacionalno-parkovska no take zona, po\u0161te\u0111ena ekstrakcije ribljeg fonda, \u0161to je mogu\u0107e ustanoviti ve\u0107 i jednim zaronom uz njihove obale. Mljet i Kornati optere\u0107eni su izuze\u0107em od pravila namijenjenom za lokalno stanovni\u0161tvo, ali crna ekonomija tamo generira poznato stanje prekomjernog izlova.<\/p>\n

Hrvatske dr\u017eavne vlasti pokazuju odre\u0111ene nakane u skladu s inzistiranjem UNESCO-a, \u0161to se zasad najvi\u0161e uo\u010dava po mijeni javnog diskursa o Plitvi\u010dkim jezerima. \u0160iri ekonomski okvir s turizmom kao prioritetom i op\u0107om komercijalizacijom, na\u017ealost, garantira da nalo\u017eena sanacija \u0161tete i usvajanje novih praksi nipo\u0161to ne\u0107e i\u0107i glatko. Dobar zaklju\u010dni primjer jest dosada\u0161nja i vjerojatna budu\u0107a sudbina Hrvatske agencije za okoli\u0161 i prirodu koja presudno brine o parkovima, izra\u0111uje im standarde za upravljanje, revidira poslovanje i privla\u010di ve\u0107inu od spasonosnih im desetaka milijuna kuna iz EU fondova.<\/p>\n

No ve\u0107 godinama traje pritisak vlada – pod troje posljednjih premijera \u2013 za ukidanje dr\u017eavnih agencija i sli\u010dnih tijela. Na popisu ih je otad preko 50, a od toga se provelo jedino spajanje navedene ustanove i Dr\u017eavnog zavoda za za\u0161titu prirode. Mada su ministarstva koja bi preuzela poslove tih agencija u pravilu kudikamo tromija i nedjelotvornija, ve\u0107 do kraja ovog ljeta mo\u017ee se, prema najavama<\/a>, o\u010dekivati i kona\u010dno zatvaranje same agencije za okoli\u0161 i prirodu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tipi\u010dna slika nacionalnog parka u Hrvatskoj izgleda otprilike ovako: slapovi uokvireni zelenilom, gore vedro nebo, dolje i sa strane jo\u0161 vedriji neki ljudi, \u017eivi svjedoci…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24610,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[334],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-24603","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekologija","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24603","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24603"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24603\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24611,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24603\/revisions\/24611"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24610"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24603"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24603"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24603"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24603"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24603"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24603"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24603"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}