{"id":24597,"date":"2018-08-22T11:46:07","date_gmt":"2018-08-22T10:46:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24597"},"modified":"2021-02-25T10:51:27","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:27","slug":"natura-2000-komodifikacija-prirode-i-kako-joj-se-oduprijeti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24597","title":{"rendered":"Natura 2000: komodifikacija prirode i kako joj se oduprijeti"},"content":{"rendered":"

Rasprave o o\u010duvanju prirodnih resursa jedna su od centralnih tema u bugarskoj javnosti, a po pitanju projekata turisti\u010dkih odmarali\u0161ta obi\u010dno se polariziraju na sukobe izme\u0111u investitora i zelenih. Mediji argumente prikazuju kao kontradikcije izme\u0111u zabrinutosti o zapo\u0161ljavanju gra\u0111ana koji \u017eive u blizini nacionalnih parkova i zelenih aktivista koji prioritet daju o\u010duvanju prirodnih resursa, ne vode\u0107i ra\u010duna o ekonomskom razvoju. Dok su u stvarnosti zeleni pokreti pre\u0161utno sudjelovali u uspostavi liberalnog re\u017eima konzervacije prirode koji se sveo na ulaganja privatnih investitora u ogromne neodr\u017eive rezorte koji zapravo nisu otvarali prilike lokalnim ljudima.<\/strong><\/p>\n

U Bugarskoj se o\u010duvanje prirodne raznolikosti posti\u017ee putem dva glavna legislativna okvira \u2013 za\u0161ti\u0107eni teritoriji i za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja. Za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja uklju\u010duju nacionalne parkove i parkove prirode, rezervate i jo\u0161 neke oblike. Op\u0107enito, regulacija za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja mnogo je stro\u017ea od za\u0161tite teritorija i poklapa se s europskom agendom i mre\u017eom Natura 2000. Teritoriji su pak povr\u0161inom mnogo manji, ali bi trebali biti stro\u017ee regulirani i centralno upravljani. Podru\u010dja su pak povr\u0161inom ve\u0107a ali manje regulirana.<\/p>\n

Za\u0161ti\u0107eni teritoriji obuhva\u0107aju svega 5 posto povr\u0161ine Bugarske. Rezervati su osigurani najstro\u017eim stupnjem za\u0161tite prirode. Oni obuhva\u0107aju 20 posto za\u0161ti\u0107enih teritorija odnosno tek 1 posto ukupne povr\u0161ine Bugarske. Rezervati su habitati vrlo specifi\u010dnih i ugro\u017eenih biljnih i \u017eivotinjskih vrsta. Vi\u0161e od 70 posto za\u0161ti\u0107enih teritorija \u010dine nacionalni parkovi i parkovi prirode. Usprkos strogoj regulaciji u nacionalnim parkovima i parkovima prirode dozovoljena su javno-privatna partnerstva, ali su ograni\u010dena na izgradnju npr. skijali\u0161ta i popratne infrastrukture. Postoje tri nacionalna parka (Rila, Pirin i Centralni Balkan) u kojima tako\u0111er postoji ograni\u010denje ekonomske aktivnosti. Tako\u0111er postoji 11 parkova prirode u kojima je regulacija ne\u0161to labavija te je dozvoljena ekonomska aktivnost na privatnim posjedima.<\/p>\n

Najza\u0161ti\u0107enija podru\u010dja u Bugarskoj uklju\u010dena su u europsku mre\u017eu Natura 2000. Radi se o najve\u0107oj europskoj mre\u017ei prirodnih rezervata kojom se zajedni\u010dki upravlja pri Europskoj komisiji. Natura 2000 dijelom je Europske direktive o pticama i Direktive o stani\u0161tima. One obuhva\u0107aju 18 posto europskog kopnenog teritorija i 6 posto morskih povr\u0161ina. \u010cak 34 posto povr\u0161ine Bugarske uklju\u010deno je u mre\u017eu Natura 2000. U vrijeme Bugarskog pridru\u017eivanja EU 2007. godine razvila su se velika o\u010dekivanja od ove mre\u017ee kao faktora koji mo\u017ee osigurati zadovoljavaju\u0107i stupanj za\u0161tite prirode.<\/p>\n

Konzultantske eko usluge<\/strong><\/p>\n

Ideja iza Natura 2000 nije bila za\u0161tititi bioraznolikost tek radi njezinog o\u010duvanja, ve\u0107 osigurati prilike za ekonomske aktivnosti koje bi se razvijale u harmoniji sa za\u0161titom okoli\u0161a. U okviru te mre\u017ee vlasni\u0161tvo nad zemljom je uglavnom privatno dok se ekonomska aktivnost ponekad i subvencionira. Bugarski ekolozi pristali su na ovaj re\u017eim jer je omogu\u0107avao decentraliziranu regulaciju o kojoj bi se odlu\u010divalo od slu\u010daja do slu\u010daja. Na taj je na\u010din zaobi\u0111ena stro\u017ea kontrola dr\u017eave prema kojoj su eko aktivisti izra\u017eavali duboko nepovjerenje. Ovu se politiku promatralo kao put prema “odr\u017eivom razvoju” u okviru tr\u017ei\u0161no orijentiranog dru\u0161tva.<\/p>\n

Natura 2000 bila je eksplicitna reklama liberalnog pristupa konzervaciji prirode, pri \u010demu je priroda zami\u0161ljena kao ispostava “ekolo\u0161kih usluga” za poduzetni\u010dki sektor. Mejnstrim konzervacijski NGO-ovi u Bugarskoj, poput WWF-a (World Wildlife Fund) nude konzultantske usluge poduzetni\u010dkom sektoru. Ideja je da ekolo\u0161ke organizacije slu\u017ee kao odre\u0111eni tip facilitatora u situacijama kada do\u0111e do sukoba ulaga\u010da oko resursa. Na primjer, tvornica piva ima potrebu za \u010distom vodom te je spremna za to platiti poljoprivrednicima kako bi koristili manje gnjojiva. Kako bi to postigli, potreban im je vanjski nezavisni autoritet koji bi odredio cijenu, \u0161to su usluge koje pru\u017eaju organizacije poput WWF-a. Ova organizacija kao i predstavnici poslovnog sektora u Bugarskoj, odavno ve\u0107 zagovaraju ideju okoli\u0161nih usluga na podru\u010djima uklju\u010denima u mre\u017eu Natura 2000.<\/p>\n

Priroda se na ovaj na\u010din promatra kao ekonomska usluga te se odre\u0111uje cijena “prirodnog kapitala<\/a>“. Radi se o globalnom pomaku prema neoliberalnom upravljanju prirodom<\/a> pri \u010demu je europska mre\u017ea Natura 2000 odraz tog pomaka. EU na primjer, u svojoj inicijativi “Bez neto gubitka biolo\u0161ke raznolikosti i usluga ekosustava” (no net loss initiative<\/a>) \u010dak promovira stvaranje me\u0111unarodnih kompenzacijskih (offset) tr\u017ei\u0161ta nalik onima tr\u017ei\u0161tima ugljikovih bodova koji su trebali sprije\u010diti klimatske promjene. Bazi\u010dni argument ovdje je da se uni\u0161tavanje bioraznolikosti mo\u017ee svesti na monetarni ekvivalent kojim se mo\u017ee trgovati me\u0111u investitorima kako bi se reducirala degradacija bioraznolikosti koju proizvodi globalni kapitalizam.<\/p>\n

Zeleni aktivisti u Bugarskoj podr\u017eali su ovaj liberalni model o\u010duvanja prirode. Usprkos tome, poslovni sektor ozna\u010davao ih je kao protivnike ekonomskog razvoja koji ignoriraju ekonomske potrebe lokalne zajednice i koji se protive ljudskoj prisutnosti u parkovima prirode. Aktivisti rijetko kad propituju sistemsku prirodu destruktivnosti koja je nali\u010dje ulaganja u turizam u za\u0161ti\u0107enim dijelovima prirode. Umjesto toga, privatizacije koje su po\u0161le po zlu promatraju se kao endemski slu\u010dajevi za koje su odgovorni “korumpirani pojedinci”.<\/p>\n

Aktivisti su eksplicitno inzistirali<\/a> na tome da “o\u010duvanje prirode poma\u017ee ekonomskom razvoju”. U teoriji, oni se ne protive tr\u017ei\u0161no orijentiranom ekonomskom rastu kojeg odre\u0111uje privatni sektor, ve\u0107 se zala\u017eu za malene “po\u0161tena obiteljska imanja<\/a>” i “ekolo\u0161ki turizam”. U praksi se to realizira kao otpor prema svim velikim investicijskim projektima ozna\u010denima kao aberacije “pravog europskog modela” pri \u010demu je po\u010detna postavka pogre\u0161no formulirana jer zanemaruje da je u tom pravom europskom modelu pretjerani ekonomski razvoj ve\u0107 sastavni dio narativa. Drugim rije\u010dima, problemi uzrokovani tr\u017ei\u0161tem ne mogu se rije\u0161iti s jo\u0161 vi\u0161e tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

Pretjerane investicije<\/strong><\/p>\n

U za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima i za\u0161ti\u0107enim teritorijima, neovisno o razli\u010ditoj regulaciji, razvijaju se sli\u010dni problemi, uglavnom se radi o pretjeranim zahvatima investitora koji dovode do ekolo\u0161ke degradacije. Ovo uklju\u010duje i nacionalne parkove gdje bi zakonska regulativa trebala biti takva da to onemogu\u0107uje. Na primjer, prije nekoliko godina duboko u Nacionalnom parku Rila, u blizini jezer\u00e2 Rila, u samom srcu visoko za\u0161ti\u0107ene zone, izgra\u0111ena je \u017ei\u010dara. \u017di\u010dara<\/a> je dio investicijskih planova o postupnoj izgradnji novog i velikog skijali\u0161ta u nacionalnom parku. \u017di\u010dara je izgra\u0111ena na dr\u017eavnom zemlji\u0161tu i bez koncesije \u0161to je dovelo do ekolo\u0161kih protesta i legalnih postupaka s ciljem zaustavljanja projekta.<\/p>\n

Sli\u010dna je situacija i u Nacionalnom parku Pirin gdje se tako\u0111er prikriveno poku\u0161ava pove\u0107ati podru\u010dje skijali\u0161ta Bansko. Po\u010detkom ove godine<\/a> uz podr\u0161ku radikalnih desni\u010dara donesena je odluka Vlade o pro\u0161irenju koncesije kako bi se u NP-u moglo izgraditi jo\u0161 skijali\u0161ta. Povrh toga, koncesionar \u017ei\u010dara i skijali\u0161ta optu\u017een je za izbjegavanje pla\u0107anja koncesije i poreza. Dio komentatora smatra kako pravi razlozi za pro\u0161irenje skijali\u0161ta u Banskom nije porast potra\u017enje kao \u0161to to tvrde investitori, ve\u0107 nastojanja da se ponovno podignu cijene nekretnina u tom kraju. One su naime zna\u010dajno pale u puknu\u0107u nekretninskog mjehura 2008. godine. U ovih deset godina cijene metra kvadratnog za apartmane pale su sa 1300 eura po kvadratu na 350<\/a>.<\/p>\n

Prema Svilenu Ov\u010darovu<\/a> utjecajnom odvjetniku u podru\u010dju ekologije obe\u0107anja izgradnje novih skijali\u0161ta donose koristi samo lokalnim \u0161pekulantima nekretninama i lokalnim politi\u010darima koji izdaju gra\u0111evinske dozvole. Ov\u010darov je usporedio ovu situaciju sa onom pretjeranog turisti\u010dkog razvoja obalnih podru\u010dja gdje investitori podi\u017eu prazne apartmanske zgrade u zamjenu za kratkoro\u010dne \u0161pekulativne koristi i s posljedicama uni\u0161tenja okoli\u0161a.<\/p>\n

U tom je kontekstu mogu\u0107e kazati kako turisti\u010dka industrija ide ruku pod ruku s financijskim spekulacijama i nekretninskim mjehurima, a ne radi se o efektivnom porastu potra\u017enje niti o interesima lokalne zajednice, osim u slu\u010daju pojedinih zemljovlasnika i rentijera apartmana koji se nadaju ovime pove\u0107ati vrijednost cijene svog posjeda, kao \u0161to nagla\u0161ava bugarski novinar Ivaylo Atanasov<\/a>.<\/p>\n

Gradnja u za\u0161ti\u0107enim dijelovima prirode<\/strong><\/p>\n

Bilje\u017eenje za\u0161tite prirode u okviru projekta Natura 2000 nije ni\u0161ta bolje. Zloglasan je slu\u010daj ekskluzivnih ljetnih odmarali\u0161ta izgra\u0111enih u blizini pla\u017ee Irakli<\/a> koja spada u podru\u010dja za\u0161ti\u0107ena Naturom 2000. Pripadnost toj mre\u017ei me\u0111utim nije sprije\u010dila izdavanje dozvole za izgradnju odmarali\u0161ta. Dogodilo se to 2006. godine, godinu dana prije pridru\u017eivanja Bugarske Europskoj uniji 1<\/a><\/sup>. Ovaj investicijski projekt bio je izrazito nepopularan jer su pla\u017eu koristili mla\u0111e generacije, posebno one povezane s dru\u0161tvenim pokretima za\u0161tite okoli\u0161a<\/a>. Irakli po tome nije predstavljala nikakvu iznimku. Naime, mnogo kampova smje\u0161tenih na obali, \u010dija je popularnost rasla u kasnom socijalizmu i po\u010detkom devedesetih, a koji su se nalazili u za\u0161ti\u0107enim dijelovima prirode, posljednjih su desetlje\u0107a uni\u0161teni izgradnjom velikih hotela i apartmanskih odmarali\u0161ta.<\/p>\n

Osim velikih turisti\u010dkih rezorta postoji i niz drugih ekolo\u0161ki nestabilnih investicija odobrenih u unutar zona za\u0161ti\u0107enih Naturom 2000. Na primjer golf tereni ili vjetroturbine<\/a> \u0161to je posebno ironi\u010dno, budu\u0107i da iste europske direktive \u0161tite ptice koje najvi\u0161e stradavaju izgradnjom vjetroelektrana. Prije nekoliko godina Europski sud pravde presudio je protiv nekih od tih projekata upravo s ovom argumentacijom. Pro\u0161log je mjeseca pak zapo\u010deo ogroman projekt povr\u0161inskog kopa rudnika smje\u0161tenog u neposrednoj blizini zone koja se nalazi u mre\u017ei Natura 2000<\/a>.<\/p>\n

Javne turisti\u010dke ustanove privatizirane su tokom devedesetih godina kada su zamijenjene malim obiteljskim poslovima i privatnim smje\u0161tajem, ili bungalovima. No, danas je sve to zamijenjeno prekarnim poslovima za industriju velikih hotela. Posljednji sli\u010dan generalni urbanisti\u010dki plan ti\u010de se Boroveca \u2013 skija\u0161kog odmarali\u0161ta u NP Rila \u2013 prilikom osmi\u0161ljavanja projekta iz njega su potpuno izba\u010deni mikropoduzetnici (mali obiteljski poslovi i obrti). Mali restorani i kafi\u0107i koji su dominirali tim rezortom tokom devedesetih sada su lokalne vlasti u poku\u0161aju nabijanja cijene nekretnina u tom kraju sada proglasile “estetski neuglednima”. Vlasnici malih poduze\u0107a ove su se godine organizirali u inicijativu Borovec 1992. kako bi prosvjedovali protiv novog generalnog urbanisti\u010dkog \u0161to su podr\u017eali zeleni aktivisti i sindikalisti<\/a>.<\/p>\n

Odnos rada i kapitala<\/strong><\/p>\n

Mediji stvar prikazuju kao da se lokalne zajednice uvijek zala\u017eu za razvoj turizma. I doista, bilo je protesta u podr\u0161ku izgradnje turisti\u010dkih odmarali\u0161ta. Jedan takav organizirala je nevladina udruga naziva “Priroda za ljude i regije”. No, radi se o organizaciji usko povezanoj s poslovnim sektorom na \u010dije se prosvjede uglavnom odazivaju zaposlenici lokalne op\u0107ine i politi\u010dari. Ponekad zaista postoji izvorna podr\u0161ka turisti\u010dkim projektima u samoj zajednici, uglavnom me\u0111u zemljoposjednicima koji se nadaju pove\u0107ati vrijednost svoje nekretnine. No, na\u010din na koji se ovdje razvija turizam ne osigurava niti pristojna radna mjesta niti stje\u010de stvarnu podr\u0161ku u zajednici. Turisti\u010dki radnici tako \u010desto dolaze iz drugih dijelova zemlje (ili iz drugih zemalja) jer lokalni ljudi, svjesni hipereksploatacije, nisu spremni raditi za pla\u0107e koje ovakvi poslovi osiguravaju.<\/p>\n

Govorimo naime o sektoru s izrazito niskim pla\u0107ama<\/a> koje iznose oko 290 eura, dok je nacionalni minimum 255 eura. Radi se o sezonskim poslovima s endemi\u010dnim naru\u0161avanjima radnih prava, izostankom pravih ugovora o radu, pretjeranih prekovremenih sati, pravilom o ne ispla\u0107enim posljednjim pla\u0107ama i tako dalje. O sigurnosti na radu govori vi\u0161e zabilje\u017eenih primjera zapadnih turista koji su pretukli \u017eenske zaposlenice hotela. Najvi\u0161e pa\u017enje zadobilo je po\u010detkom godine objavljeno emotivno otvoreno pismo radnice jednog hotela koja svojim poslodavcima poru\u010duje kako “radnike pohlepa poslodavaca pretvara u robove”.<\/p>\n

Zbog svega ovoga u lokalnim se zajednicama raste nezadovoljstvo novim investicijskim projektima. Po\u010detkom ove godine, npr. U Sinemorecu, malenom turisti\u010dkom gradu na najju\u017enijem dijelu obale, lokalni ljudi prosvjedovali su<\/a> protiv novog generalnog urbanisti\u010dkog plana koji bi omogu\u0107io izgradnju u podru\u010dju za\u0161ti\u0107enom mre\u017eom Natura 2000. Inicijativa je prikupila 260 potpisa od 290 stanovnika za zabranu gradnje u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima. Tvrdili su da je infrastruktura ve\u0107 preoptere\u0107ena turizmom i tra\u017eili javne investicije u kanalizacijske sustave, jer nepostojanje kanalizacije mo\u017ee dovesti do ogromnih zaga\u0111enja prirode s ozbiljnim posljedicama po zdravlje ljudi i o\u010duvanje prirode.<\/p>\n

U kona\u010dnici, postoje\u0107i re\u017eimi za\u0161tite prirode \u2013 bilo da se radi o stro\u017ee \u010duvanim nacionalnim parkovima ili liberalnije reguliranim podru\u010djima u sustavu mre\u017ee Natura 2000. – ne nude nikakve \u010dvrste garancije za\u0161tite okoli\u0161a. Oslanjanje na masovni turizam s infrastrukturom u vlasni\u0161tvu krupnog poduzetni\u0161tva s o\u010dekivanjem ekolo\u0161ke odr\u017eivosti ili socijalne pravednosti, u najmanju je ruku naivno, budu\u0107i da ba\u0161 svi primjeri svjedo\u010de upravo suprotnomu: ekolo\u0161koj neodr\u017eivosti i socijalnoj nepravdi. S druge strane, interesi lokalne zajednice, van konteksta zemljoposjednika, kao \u0161to pokazuje primjer Sinemoreca, mogu imati ozbiljne i pozitivne ishode u za\u0161titi okoli\u0161a. Ni ekonomska dobrobit, ni o\u010duvanje bioraznolikosti ne mogu se oslanjati na privatni kapital, javno-privatna partnerstva i liberalno upravljanje prirodnim resursima. Krupni kapital nikad ne predstavlja interese lokalnih zajednica, eksplicitno se to mo\u017ee promatrati u turizmu gdje su npr. potrebe lokalne zajednice za funkcionalnom infrastrukturom i slobodnim pristupom prirodnim resursima u izravnoj suprotnosti s interesima kapitala da ostvari \u0161to ve\u0107i i \u0161to br\u017ei povrat sredstava. Kako bi mogle adekvatno zagovarati svoje interese, lokalne zajednice moraju imati sposobnost organizirati se i artikulirati vlastitu agendu. Stoga bi javne rasprave u svom fokusu trebale imati javne interese a javne debate voditi se oko pitanja alternativa privatizacijama i komodifikacijama prirode.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n

  1. Bugarska je \u010dlan Nature od 2005. godine[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U Bugarskoj se o\u010duvanje prirodne raznolikosti posti\u017ee putem dva glavna legislativna okvira \u2013 za\u0161ti\u0107eni teritoriji i za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja. Za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja uklju\u010duju nacionalne parkove i parkove prirode, rezervate i jo\u0161 neke oblike…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24598,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[334],"theme":[457],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[61],"class_list":["post-24597","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekologija","theme-klima","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24597","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24597"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24597\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24602,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24597\/revisions\/24602"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24598"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24597"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24597"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24597"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24597"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}