Ni za\u0161tita u obliku statusa za\u0161ti\u0107enih dijelova prirode vi\u0161e nije nikakva garancija o\u010duvanja prirode.<\/p>\n
Priroda se zakonima mora \u0161titi primarno od ljudske djelatnosti, a \u0161titi se za “budu\u0107a pokoljenja”. Zakonodavno, posti\u017ee se to u tri stupnja. Najni\u017ei stupanj je oznaka parka prirode \u0161to su prostori prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti poput ekonomske, turisti\u010dke, sportske i sl. dozvoljene, ali bez naru\u0161avanja sklada okoli\u0161a. Nacionalni park drugi stupanj, a radi se o za\u0161ti\u0107enom prostoru posebne ljepote i dobre prirodne o\u010duvanosti u kojima obitavaju biljke i \u017eivotinje, a gdje su ljudski utjecaji ograni\u010deni. Nacionalni park se isti\u010de svojim jedinstvenim biljnim i \u017eivotinjskim svijetom i prirodnim rijetkostima. Tre\u0107i i najvi\u0161i stupanj za\u0161tite prirode je strogi rezervat, odnosno podru\u010dje u kojem je priroda neizmijenjena ili neznatno izmijenjena ljudskom djelatno\u0161\u0107u. U rezervatima je zabranjena svaka djelatnost i obavljanje bilo kakvih radova koji bi mogli naru\u0161iti slobodnu evoluciju prirode.<\/p>\n
Ho\u0107e li neko podru\u010dje dobiti za\u0161titu kojeg od navedenih stupnjeva \u010desto je ekonomsko pitanje. Poznat je tako primjer kornatskog oto\u010dja gdje u istom vidokrugu vidimo Nacionalni park (Kornati), Park prirode (Tela\u0161\u0107ica) te izme\u0111u njih otok \u017dut koji nema nikakav status, premda se ni po \u010demu ne razlikuje od podru\u010dja kojima je okru\u017een. Naime, kada su u vrijeme Jugoslavije, Kornati stekli status Nacionalnog parka, otok \u017dut ostao je izvan jer je biv\u0161a dr\u017eava imala za taj otok komercijalne turisti\u010dke planove koji nikada nisu realizirani.<\/p>\n
Donedavno jo\u0161, podrazumijevalo se da je gradnja u nacionalnim parkovima zabranjena. To se me\u0111utim mijenja ve\u0107 nekoliko godina. U tri zemlje regije u koje smo pogledali prona\u0161li smo gotovo identi\u010dne rezultate: usprkos zakonodavnoj za\u0161titi prirode, ova podru\u010dja od posebne dru\u0161tvenog interesa ipak nisu u potpunosti sa\u010duvana. Gradnja i apartmanizacija unutar za\u0161ti\u0107enih dijelova prirode zajedni\u010dki je problem trima istra\u017eenim dr\u017eavama: Crnoj Gori, Bugarskoj i Hrvatskoj. Turizam kao izrazito propulzivna ekonomska grana, navedenim zemljama uni\u0161tene industrije glavni je izvor zapo\u0161ljavanja i punjenja javnog prora\u010duna. To argumente koji za\u0161titu prirode postavljaju kao prioritet najvi\u0161eg stupnja \u010dini nedovoljno sna\u017enima jer gladan narod\u00a0 uvijek ima prioritet pred prirodom. Me\u0111utim, radi se o la\u017enoj dilemi. Pitanje nije priroda ili radna mjesta, ve\u0107 takva radna mjesta koja poma\u017eu o\u010duvanju prirode. No, ulaganja u takva radna mjesta zahtijevaju ekonomiju znanja i visokih tehnologija. Balkan je za takvo ne\u0161to \u010dini se, jo\u0161 uvijek presiroma\u0161an.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ni za\u0161tita u obliku statusa za\u0161ti\u0107enih dijelova prirode vi\u0161e nije nikakva garancija o\u010duvanja prirode. Priroda se zakonima mora \u0161titi primarno od ljudske djelatnosti, a \u0161titi se za “budu\u0107a pokoljenja”. Zakonodavno, posti\u017ee se to u tri stupnja. Najni\u017ei stupanj je oznaka parka prirode \u0161to su prostori prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti poput ekonomske, turisti\u010dke, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24589,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[334],"theme":[457],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[289],"class_list":["post-24582","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekologija","theme-klima","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24582","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24582"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24582\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24593,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24582\/revisions\/24593"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24589"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24582"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24582"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24582"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24582"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24582"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24582"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24582"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}