{"id":24565,"date":"2018-08-15T07:00:30","date_gmt":"2018-08-15T06:00:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24565"},"modified":"2021-02-25T10:51:29","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:29","slug":"nista-nas-ne-smije-iznenaditi-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24565","title":{"rendered":"Ni\u0161ta nas ne smije iznenaditi"},"content":{"rendered":"

Po\u017eari i poplave koji posljednjih godina iznena\u0111uju Hrvatsku osvijestila su problem neodr\u017eavanja sustava civilne javne za\u0161tite. Nekada javnofinancirani i sveobuhvatno organizirani sustav zamijenile su fragmentirane volonterske slu\u017ebe poput Gorske slu\u017ebe spa\u0161avanja i vatrogasaca. Zbog jo\u0161 uvijek nedovoljno dobro organiziranog sustava, na terene \u010desto izlazi vojska koja nije educirana za ovakve akcije. Stoga se postavlja pitanje kako ovaj sustav treba izgledati?<\/strong><\/p>\n

\u0160to zna\u010di nefunkcioniranje javnog sustava na svojoj ko\u017ei osjetili su Grci prilikom po\u017eara<\/a> u srpnju ove godine kad je vi\u0161e od osamdeset ljudi poginulo u po\u017earima, a nekoliko tisu\u0107a ostalo bez doma. Manjak financiranja, plus ga\u0161enje dobrovoljnog vatrogastva i neodr\u017eavanje po\u017earnih puteva, doveli su do velike tragedije. Ionako lo\u0161 sistem, pod udarom financijske krize, naprosto se raspao.<\/p>\n

Na korak do raspada \u010dinio se i hrvatski sustav pro\u0161le godine kada je po\u017ear prakti\u010dki nesmetano do\u0161ao do periferije Splita, gdje su se gra\u0111ani samoorganizirali i tako sprije\u010dili katastrofu. Taj je slu\u010daj do kraja ogolio probleme u funkcioniranju Dr\u017eavne uprave za za\u0161titu i spa\u0161avanje koja objedinjuje i vatrogastvo i gorsku slu\u017ebu spa\u0161avanja i ono \u0161to, uobi\u010dajeno zovemo, civilna za\u0161tita, a koji je prije neki dan odlukom Vlade\u00a0pripojen Ministarstvu unutarnjih poslova i ukinut kao posebna slu\u017eba. Posljedice tog pripajanja jo\u0161 nisu poznate, posebno zbog \u010dinjenice da svaki od tih segmenata prakti\u010dki jo\u0161 uvijek funkcionira sam za sebe, pa se jednim dijelom njime bavi dr\u017eava, drugim lokalna samouprava, a tre\u0107i je baziran na golom volontiranju.<\/p>\n

Organiziranje u nesre\u0107ama i katastrofama<\/strong><\/p>\n

Zakon civilnu za\u0161titu definira kao “sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i gra\u0111ana za ostvarivanje za\u0161tite i spa\u0161avanja ljudi, \u017eivotinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoli\u0161a u velikim nesre\u0107ama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja” i to kao integralni dio sustava domovinske sigurnosti. Dr\u017eave \u010dlanice Europske unije samostalno odlu\u010duju o ustroju koji se, kako su nam objasnili u DUZS-u, bazira na rizicima kojima je dr\u017eava izlo\u017eena kao i o administrativnom ure\u0111enju. Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije ka\u017ee da EU poku\u0161ava razviti bolju koordinaciju i solidarnost me\u0111u \u010dlanicama vezano uz potrebe civilne za\u0161tite. “\u010clanice imaju veliki prostor diskrecije da urede taj sustav kako same \u017eele, ali ideja je da se oja\u010da suradnja izme\u0111u \u010dlanica u ovom sektoru kako bi se lak\u0161e, po principu solidarnosti, prebrodile katastrofe. Na \u017ealost i ta suradnja se lako preto\u010di u politi\u010dko pitanje. Vjerojatno se svi sje\u0107amo one nevjerojatno proma\u0161ene odluke Vlade Zorana Milanovi\u0107a da odbijemo pomo\u0107 EU oko poplava u Gunji”, ka\u017ee Bosanac.<\/p>\n

Sustav nije stati\u010dan, nego se mijenja i prilago\u0111ava. “Sustav civilne za\u0161tite se mijenja i mora se mijenjati zato \u0161to nakon svake nesre\u0107e, katastrofe ili izvanrednog doga\u0111aja dolazi do saznanja o nedostacima i to od prevencije pa do oporavka. Zato se periodi\u010dno donosi Strategija razvoja sustava (trenutno je u izradi strategija za razdoblje od 2019. do 2024. godine) u kojoj se temeljem na\u010dela sustava civilne za\u0161tite (humanost, solidarnost, supsidijarnost, odr\u017eivi razvoj i kontinuitet djelovanja) i zaklju\u010daka iz Pregleda stanja sustava civilne za\u0161tite utvr\u0111uju ciljevi razvoja, kao i zada\u0107e kojima se ti ciljevi mogu ostvariti.\u00a0Strate\u0161ki ciljevi su podizanje svijesti javnosti o za\u0161titi od katastrofa, ja\u010danje kapaciteta lokalne i regionalne razine sustava, razvoj operativnih sposobnosti za odgovor na velike nesre\u0107e i katastrofe i ja\u010danje institucionalnog okvira sustava civilne za\u0161tite”, ka\u017eu u DUZS-u.<\/p>\n

Sto\u017eeri i postrojbe civilne za\u0161tite osnivaju se na razinama dr\u017eave, \u017eupanija, gradova i op\u0107ina. Najdalje je u tome oti\u0161ao Grad Zagreb koji je 2008. godine osnovao Ured za upravljanje u hitnim situacijama. Ured, koji vodi Pavle Kalini\u0107, bavi se planiranjem, razvojem, u\u010dinkovitim funkcioniranjem i financiranjem sustava civilne za\u0161tite, obrane, za\u0161tite od po\u017eara, elementarnih nepogoda i vatrogastva. Osim Ureda za upravljanje u hitnim situacijama kao krovnog tijela, u Zagrebu djeluje i Sto\u017eer civilne za\u0161tite, 17 postrojbi civilne za\u0161tite op\u0107e namjene u svim gradskim \u010detvrtima, specijalisti\u010dka postrojba civilne za\u0161tite za spa\u0161avanje iz ru\u0161evina sa 13 timova, tim za spa\u0161avanje na vodi i dva logisti\u010dka tima. Zbirno, u sustav civilne za\u0161tite Grada Zagreba uklju\u010deno je preko 5000 ljudi koji bi trebali biti obu\u010deni i organizirani da u slu\u010daju potrebe mogu iza\u0107i na teren i pru\u017eiti pomo\u0107 ugro\u017eenima. U drugim gradovima i \u017eupanijama taj posao obavljaju slu\u017ebenici. U nekim sredinama i tako “poluvolonterski” sustav ipak funkcionira. Posebno to vrijedi za Primorsko-goransku \u017eupaniju, \u0161to se dobro vidjelo kad je Gorski kotar bio suo\u010den s velikim snijegom. Pripadnici civilne za\u0161tite odigrali su bitnu ulogu \u010diste\u0107i krovove na javnim objektima. Ima, me\u0111utim, i drugih primjera gdje sustav postoji samo na papiru, pa ljudi slu\u010dajno “otkriju” da su na popisu \u010dlanova civilne za\u0161tite, mada se nijednom nisu sastali. Zadu\u017eeni za taj posao naprosto bi prepisali imena iz popisa bira\u010da, pa bi “na papiru” sve izgledalo kako treba. Prednost Zagreba je i \u010dinjenica da se na njegovom podru\u010dju nalaze znanstvene institucije s kojima Ured usko sura\u0111uje \u0161to poma\u017ee u\u00a0rje\u0161avaju razli\u010ditih problema poput, primjerice, otkrivanja klizi\u0161ta, pa se ne mo\u017ee dogoditi da lokalna vlast, kao \u0161to je bilo u Hrvatskoj Kostajnici, izda dozvolu za gradnju na klizi\u0161tu.<\/p>\n

Mobilizacije<\/strong><\/p>\n

Do 2015. godine pripadnike civilne za\u0161tite mobilizirao je izravno DUZS, a sada to rade jedinice lokalne samouprave. Zakonom o obrani iz 2002. godine raspored vojnih obveznika u civilnu za\u0161titu vi\u0161e nije mogu\u0107. Na obuku su u prvom redu pozivani oni koji nisu slu\u017eili vojni rok, odnosno oni koji su ga proveli u javnim institucijama. “Osposobljavanje u sustavu civilne za\u0161tite je organizirano stjecanje stru\u010dnih znanja i vje\u0161tina sa svrhom podizanja spremnosti operativnih snaga sustava civilne za\u0161tite i gra\u0111ana za djelovanje u velikoj nesre\u0107i i katastrofi”, obja\u0161njavaju u DUZS-u. Od 2007. do danas osposobljeno je preko 47.900 pripadnika svih operativnih snaga i sudionika sustava civilne za\u0161tite. U Vatrogasnoj \u0161koli je od 2005. godine program prekvalifikacije zavr\u0161ilo vi\u0161e od 1700 vatrogasaca i vatrogasnih tehni\u010dara. “Osposobljavanja u sustavu civilne za\u0161tite provode i temeljne operativne snage sustava civilne za\u0161tite sukladno vlastitim programima za specijalnosti koje su im va\u017ee\u0107im propisima stavljeni u nadle\u017enost, kao i udruge gra\u0111ana koje nemaju javne ovlasti, a od interesa su za sustav civilne za\u0161tite (kinolo\u0161ke, podvodne i radio-komunikacijske djelatnosti), isto u skladu s programima osposobljavanja”, ka\u017eu u DUZS-u.<\/p>\n

U praksi to ovako izgleda: “Zovu me jednom od dvaput godi\u0161nje”, ka\u017ee nam jedan od \u010dlanova civilne za\u0161tite, ina\u010de novinar na nacionalnoj televiziji. “Okupimo se u kvartu u kojem \u017eivimo. U\u010de nas kako napraviti ze\u010dje nasipe ili sklopiti velike vojne \u0161atore. Nije to ne znam kakva obuka, ali mo\u017ee biti od koristi ako zaista do\u0111e do katastrofe. Premda se u pozivu prijeti kaznom u slu\u010daju neodazivanja, po mom iskustvu dovoljno je javiti se da taj dan zbog drugih obaveza ne mo\u017ee\u0161 do\u0107i, \u0161to oni uva\u017ee.” Drugi sugovornik, ina\u010de aktivist u jednoj od “zelenih” udruga, tako\u0111er nema lo\u0161a iskustva s obuke, iako ga je zasmetalo \u0161to je smotra \u010dlanova napravljena uo\u010di lokalnih izbora, pa mu se \u010dinilo da su iskori\u0161teni u predizborne svrhe.<\/p>\n

“Imamo fantasti\u010dnih profesionalaca u tom sustavu. Pogledajte samo HGSS koji se, zahvaljuju\u0107i \u010dinjenici da je cijelo vrijeme odmaknut od politike, uspio profilirati u jednu od najkompetentnijih slu\u017ebi – od toga kako rade na terenu do toga kako komuniciraju sa javnosti. Bez mitova, i bez novca. U vatrogastvu postoje tako\u0111er brojni genijalci, ali taj sustav je puno vi\u0161e podre\u0111en politici te se, na\u017ealost, znao koristiti za partikularne interese. Posebno je nevjerojatno kako sustav vatrogastva, nakon pro\u0161logodi\u0161njih po\u017eara, nije dobio zna\u010dajno ve\u0107a sredstva za prevenciju. To nam govori da se onakvi po\u017eari mogu ponoviti. Dakle, u sustavu postoje profesionalci i brojni predani volonteri, ali ne postoji \u0161ira obu\u010denost populacije u segmentu civilne za\u0161tite. Posebno su opasne ideje predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi\u0107 i ministra Damira Krsti\u010devi\u0107a koji kroz tzv. ‘domovinski odgoj’ \u017eele militarizirati obrazovanje iz segmenta civilne za\u0161tite. Jedna je stvar u\u010diti ratovati, a druga je u\u010diti pomagati drugima i snalaziti se u katastrofi\u010dnim situacijama kao \u0161to su poplave, potresi i po\u017eari. Umjesto zazivanja reaktivacije vojnog roka, bilo bi bolje da npr. HGSS dr\u017ei te\u010dajeve kako se sna\u0107i u kriznim situacijama, vatrogasci da nas nau\u010de kako se nositi s po\u017earom, a hitna slu\u017eba kako dati prvu pomo\u0107 osobi u potrebi”, tvrdi Bosanac.<\/p>\n

Nove paradigme domovinske sigurnosti<\/strong><\/p>\n

Dio sustava su i tzv. atomska skloni\u0161ta. Od 1849 skloni\u0161ta, koliko ih ima u Hrvatskoj, 1073 je u Zagrebu. Kako ka\u017eu u DUZS-u, inspekcijski nadzori su pokazali da je\u00a0stanje skloni\u0161ta koja se nalaze u ustanovama i tvrtkama zadovoljavaju\u0107e, za razliku od onih u stambenim objektima i izvan njih. Godine 1998. skloni\u0161ta su iz nadle\u017enosti MUP-a pre\u0161la na gradove i op\u0107ine te se smatraju zajedni\u010dkim dijelom zgrade, a suvlasnici nositeljima prava upravljanja i uporabe skloni\u0161ta, tako da nisu pod DUZS-om.<\/p>\n

Sustav se bitno izmijenio od vremena Jugoslavije. Po Zakonu o op\u0107enarodnoj obrani iz 1984. godine \u010dinili su ga samoza\u0161tita, osobna i uzajamna za\u0161tita, povjerenici civilne za\u0161tite, sustav skloni\u0161ne za\u0161tite, postrojbe i \u0161tabovi civilne za\u0161tite osnivani na svim razinama – od dr\u017eavne do mjesnih zajednica, kao i drugi oblici organiziranja za za\u0161titu i spa\u0161avanje (poduze\u0107a i druge organizacije koje se po prirodi posla bave za\u0161titom i spa\u0161avanjem). Financirali su se iz redovnih sredstava poduze\u0107a, samoupravnih fondova Op\u0107enarodne obrane i dru\u0161tvene samoza\u0161tite (ONO i DZS), sredstava iz doprinosa investitora za gradnju i odr\u017eavanje skloni\u0161ta te dijela novca koji se izdvajao iz stanarina i najamnina. Krajem 80-ih godina sustav civilne za\u0161tite u Hrvatskoj je bio glomazan i razgranat, tvrde u DUZS-u. Bilo je uklju\u010deno 545.000 obveznika (oko 12% stanovni\u0161tva svrstanih u 15.022 postrojbe i 4.444 \u0161taba civilne za\u0161tite. Obveznici, njih 990 tisu\u0107a, koji nisu imali ratni raspored i nisu bili uklju\u010deni u postrojbe i \u0161tabove, morali su pro\u0107i posebnu obuku za samoza\u0161titu, osobnu i uzajamnu za\u0161titu. Tokom 1993. godine pristupilo se novom ustroju civilne za\u0161tite u okviru MUP-a \u010dime je zapo\u010det proces mijenjanja ustroja, drasti\u010dnog smanjivanja broja i veli\u010dine jedinica kao i ukidanja zastarjelih mjera. Tendencija je bila da se osnivaju male, osposobljene i opremljene postrojbe koje mogu u kratkom vremenu kvalitetno reagirati kao odgovor na nesre\u0107u i katastrofu. U tom smjeru se planira i dana\u0161nje funkcioniranje i djelovanje operativnih snaga sustava. Osnivani su sto\u017eeri civilne za\u0161tite, \u010dija je zada\u0107a bila koordinacija u za\u0161titi i spa\u0161avanju na razinama na kojima su osnovani, dok je rukovo\u0111enje bilo u nadle\u017enosti MUP-a, tj. zapovjedni\u0161tava civilne za\u0161tite. Osnovu zapovjedni\u0161tava \u010dinili su djelatnici slu\u017ebe civilne za\u0161tite policijskih uprava i Odjela CZ MUP-a.<\/p>\n

Ipak, kako ka\u017ee Bosanac, sustav civilne za\u0161tite nije za\u017eivio kako je trebao, s obzirom da je marginaliziran u odnosu na sustav oru\u017eanih snaga. “Kroz novu paradigmu domovinske sigurnosti podre\u0111en je vojnom sustavu gdje je vojska stavljena u centar te paradigme, umjesto da u centru budu ljudi. Godinama se nije kvalitetno ulagalo u sustav civilne za\u0161tite koji je prepu\u0161ten na milost i nemilost lokalnim vlastima i kao takav se de facto raspao. Zato i imamo situaciju da kod nas na bilo koji ve\u0107i izazov vezan uz po\u017ear ili poplavu odmah na teren izlazi vojska koja nema kompetencije baviti se tim izazovima – ali ipak izlazi – jer je jedina organizirana cjelina unutar sustava. Po meni to je poni\u017eavanje sustava civilne za\u0161tite. Nevjerojatno je npr. da Hrvatska kupuje vojne borbene avione, a nema niti jedan medicinski helikopter za pru\u017eanje prve pomo\u0107i. Vojni helikopteri prevoze kriti\u010dne bolesnike koji \u010dekaju na pru\u017eanje adekvatne lije\u010dni\u010dke pomo\u0107i dok helikopter ne sleti u bolnicu. To vam je kao da dobijete sr\u010dani udar, a po vas umjesto hitne pomo\u0107i do\u0111e vojni kamion da vas otprati do bolnice. Zadnjih godinu dana ipak vidimo neke iskorake oko bolje koordinacije sustava, ali ostaje problem da su u centru te koordinacije oru\u017eane snage. O financijskoj disproporciji izme\u0111u oru\u017eanih snaga i civilne za\u0161tite ne\u0107u ni govoriti\u201c, zaklju\u010duje Bosanac.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160to zna\u010di nefunkcioniranje javnog sustava na svojoj ko\u017ei osjetili su Grci prilikom po\u017eara u srpnju ove godine kad je vi\u0161e od osamdeset ljudi poginulo u po\u017earima, a nekoliko tisu\u0107a ostalo bez doma…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24569,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[402],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[403],"class_list":["post-24565","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-civilna-zastita","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24565","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24565"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24565\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24570,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24565\/revisions\/24570"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24569"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24565"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24565"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24565"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24565"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24565"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24565"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24565"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}