{"id":24541,"date":"2018-08-13T07:00:28","date_gmt":"2018-08-13T06:00:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24541"},"modified":"2021-02-25T10:51:29","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:29","slug":"ines-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24541","title":{"rendered":"\u017drtvovanje u ime granica: civilna za\u0161tita u BiH"},"content":{"rendered":"

Iako postoji na\u010delno razumijevanje ugro\u017eenosti Bosne i Hercegovine pred klimatskim promjenama, ono nije dovoljno da bi se prevazi\u0161le interesne podjele koje postoje na razli\u010ditim stupnjevima organizacije dr\u017eave. Stoga ne \u010dudi da je i bh. sustav civilne za\u0161tite u rasulu; te da se usprkos sve u\u010destalijim potrebama za dr\u017eavnom intervencijom u slu\u010dajevima prirodnih katastrofa, rasprave na ovu temu oblikuju ba\u0161 kao i sve ostale – kao pitanje politi\u010dkih interesa ostvarivanih kroz prizmu nacionalne pripadnosti.<\/strong><\/p>\n

Prvi Nacionalni izvje\u0161taj BiH o klimatskim promjenama iz 2009. godine, kao i Procjena ugro\u017eenosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesre\u0107a koju je izradilo Vije\u0107e Ministara BiH 2011. godine, ukazali su na sve u\u010destalije ekstremne vremenske uvjete u BiH kao i \u010dinjenicu da \u0107e u budu\u0107nosti biti sve vi\u0161e izlo\u017eena prijetnjama od klimatskih promjena.<\/p>\n

Razlog tomu prvenstveno le\u017ei u geografskom polo\u017eaju BiH, ali i veoma ograni\u010denim mogu\u0107nostima koje zemalja ima u adaptaciji za rje\u0161avanje klimatskih rizika. Iako oba dokumenta donose brojne zaklju\u010dke i preporuke kako unaprijediti sistem prevencije, za\u0161tite i spa\u0161avanja u slu\u010daju prirodnih nesre\u0107a, me\u0111u kojima je unaprje\u0111enje me\u0111usektorske i me\u0111uentitetske koordinacije i saradnje svih aktera u provo\u0111enju mjera za\u0161tite – praksa je pokazala, kao i mnogo puta do sada, da dono\u0161enje ili potpisivanje razli\u010ditih dokumenata, zakona, uredbi ili programa ne mora zna\u010diti ni\u0161ta.<\/p>\n

Svjedo\u010dili su tome gra\u0111ani Maglaja, Doboja i \u0160amca 2014. godine kada su ih s krovova ku\u0107a od nabujalih rijeka prvo spa\u0161avali njihovi sugra\u0111ani ili volonterske ekipe iz drugih gradova, pa tek onda pripadnici civilne za\u0161tite i vojnici Oru\u017eanih snaga BiH. Tada je valjda svakom gra\u0111aninu BiH, makar na par dana, postalo jasno da dr\u017eava nema nikakav sistem koordinacije po pitanju spa\u0161avanja ljudi i imovine u trenucima prirodnih nesre\u0107a, i da je prvi susjed\/kom\u0161ija va\u017eniji, a sigurno i br\u017ei, od svih entitetskih, kantonalnih i op\u0107inskih institucija civilne za\u0161tite zajedno.<\/p>\n

Sli\u010dnom iskustvu bili su izlo\u017eeni i gra\u0111ani \u010capljine i ju\u017enog dijela Hercegovine tokom pro\u0161logodi\u0161njih po\u017eara kada su ljude, stoku i materijalna dobra spa\u0161avali zajedno s vatrogascima \u010dija se oprema nije promijenila od 80-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a, dok su pomo\u0107 iz zraka pru\u017eala dva helikoptera Oru\u017eanih snaga BiH, od tri koja su u funkciji.<\/p>\n

Usitnjavanje i dezorganizacija sustava<\/strong><\/p>\n

I dok poplave, po\u017eari i ostale prirodne nesre\u0107e ne poznaju dr\u017eavne, entitetske, kantonalne ili op\u0107inske granice, sistem za\u0161tite i spa\u0161avanja u BiH upravo unutar tih granica poku\u0161ava odgovoriti na ovakve i sli\u010dne posljedice klimatskih promjena. Ovaj \u017eivotno va\u017ean sistem za sve gra\u0111ane na cijelom teritoriju BiH uslovljen je me\u0111usobnim politi\u010dkim odnosima na svim administrativnim nivoima, i kao takav godinama radi “na aparatima”.<\/p>\n

Rije\u010d je o decentraliziranom sistemu u kojem postoje 4 nivoa organizacije: dr\u017eavni, entitetski (FBiH i RS) i Br\u010dko Distrikt, te kantonalni i op\u0107inski. Operativni nivo \u010dine entitetske institucije Federalna uprava Civilne za\u0161tite, Republi\u010dka uprava civilne za\u0161tite RS i Odjel javne sigurnosti Br\u010dko Distrikta, te kantonalne i gradske\/op\u0107inske uprave civilne za\u0161tite u entitetu FBiH. Od 2001. godine Republi\u010dka uprava CZ RS i Federalna uprava CZ imaju potpisan ugovor da \u0107e me\u0111usobno sura\u0111ivati i pru\u017eati pomo\u0107 u za\u0161titi i spa\u0161avanju ljudi i materijalnih, kulturnih i drugih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i drugih nesre\u0107a velikih razmjera koje ne poznaju me\u0111uentitetske linije razgrani\u010denja. U praksi, ostala je tek puka informacija u medijima i bespu\u0107ima interneta da eto jedan takav ugovor zaista i postoji.<\/p>\n

Uloga dr\u017eave kroz Vije\u0107e ministara BiH i Koordinacijsko tijelo za za\u0161titu i spa\u0161avanje BiH, a prvenstveno Ministarstvo sigurnosti BiH (Sektor za za\u0161titu i spa\u0161avanje) gotovo je u potpunosti svedena na koordiniranje i uskla\u0111ivanje “na svim nivoima” bez ikakvih stvarnih nadle\u017enosti, a time i bez mogu\u0107nosti da promptno i efikasno djeluje na cijelom teritoriju dr\u017eave u slu\u010daju prirodnih ili drugih nesre\u0107a. Kad je rije\u010d o civilnoj za\u0161titi u BiH prvi elementi dr\u017eavne strukture i upravljanja pojavili su se upravo uspostavom Ministarstva sigurnosti BiH 2003. godine tj. njegove organizacijske jedinice \u2013 sada\u0161njeg Sektora za za\u0161titu i spa\u0161avanje.<\/p>\n

Dodatnih pet godina vlastima u BiH trebalo je da donesu Okvirni zakon o za\u0161titi i spa\u0161avanju u BiH. Jo\u0161 \u010detiri bile su potrebne da Vije\u0107e ministara na osnovu ovog Zakona osnuje 2012. godine Koordinacijsko tijelo BiH za za\u0161titu i spa\u0161avanje od prirodnih i drugih nesre\u0107a u BiH, iako je rok za njegovu uspostavu bio \u0161est mjeseci po dono\u0161enju zakona (15. maj 2008.). Rije\u010d je o stru\u010dnom operativnom tijelu Vije\u0107a ministara BiH kojeg \u010dine predstavnici resornih dr\u017eavnih i entitetskih ministarstava te Vlade Br\u010dko Distrikta.<\/p>\n

Prema poslovniku Koordinacijsko tijelo trebalo bi se sastajati barem jednom u tri mjeseca, a njegov glavni zadatak je da koordinira aktivnosti za\u0161tite i spa\u0161avanja na cijelom podru\u010dju BiH, dok su ni\u017ei nivoi vlasti odgovorni za rukovo\u0111enje operacijama na terenu. No koliko je ovo tijelo samo jedan od dokaza nefunkcionalnosti dr\u017eavnog nivoa, govori i podatak da je tokom poplava 2014. godine bilo lak\u0161e proglasiti tri vandredna stanja \u2013 u RS-u, FBiH i Br\u010dko Distriktu, umjesto da je KT BiH, shodno svojim nadle\u017enostima, podnijelo zahtjev za progla\u0161enje vandrednog stanja na nivou dr\u017eave.<\/p>\n

No, kako da KT BiH djeluje kada nije u stanju niti da se sastaje? Upravo o tome govore i podaci iz Izvje\u0161taja revizije u\u010dinka aktivnosti institucija BiH za provo\u0111enje za\u0161tite i spa\u0161avanja iz oktobra 2016. godine: u 2013. i 2014. godini KT BiH odr\u017ealo je ukupno 7 sjednica (tokom poplava niti jednu), u 2015. godini niti jednu, a 2016. godinu do\u010dekali su i kraj svog mandata i biranje novih \u010dlanova. Prema dostupnim informacijama, u 2017. godini novi saziv KT BiH sudjelovao je na jednoj obuci te se sastao ukupno dva puta.<\/p>\n

Propao plan sistema za\u0161tite i spa\u0161avanja<\/strong><\/p>\n

Okvirni zakon o za\u0161titi i spa\u0161avanju u BiH pored osnivanja KTBiH predvidio je i da Vije\u0107e ministara formira Operativno komunikacijski centar BiH \u2013 112 te uvede sistem jedinstvenog europskog broja za hitne slu\u010dajeve 112. I dok je OKC BiH -112 formiran, no ne i u potpunosti funkcionalan, jedinstveni broj za hitne slu\u010dajeve i dalje ne postoji. BiH tako je slu\u017ebeno jedina zemlja u Europi u kojoj 112 nije broj za hitne slu\u010dajeve, nego politi\u010dka previranja o preuzimanju nadle\u017enost, naravno bez odgovornosti. I dok je Zastupni\u010dki dom Parlamentarne skup\u0161tine BiH usvojio Prijedlog zakona o dopuni Zakona o komunikacijama koji regulira ovo pitanje, Dom naroda ga je odbio i njegova daljnja sudbina ostaje neizvjesna.<\/p>\n

Gotovo identi\u010dan scenarij zadesio je i Program razvoja sistema za\u0161tite i spasavanja od nesre\u0107a na nivou institucija i organa BiH, tako\u0111er predvi\u0111en Okvirnim zakonom iz 2008. godine. Iako sa skoro desetlje\u0107em zaka\u0161njenja, Ministarstvo sigurnosti prijedlog Programa uputilo je Vije\u0107u ministara BiH koji ga je usvojio i proslijedio zajedni\u010dkoj Komisiji za odbranu i sigurnost BiH. Unato\u010d tome \u0161to su i komisija i Predstavni\u010dki dom parlamentarne skup\u0161tine BiH podr\u017eali ovaj Program, Dom naroda PS odlu\u010dio ga je odbaciti, \u010dime je propao jo\u0161 jedan poku\u0161aj da se dr\u017eavni sistem za\u0161tite i spa\u0161avanja poku\u0161a u\u010diniti funkcionalnim i efikasnijim na korist svih gra\u0111ana BiH.<\/p>\n

Nalazi i zaklju\u010dci do kojih se do\u0161lo revizijom pokazali su, pored prethodno navedenih, brojne propuste institucija BiH u preduzimanju adekvatne aktivnosti na unaprje\u0111enju sustava za\u0161tite i spa\u0161avanja na nivou dr\u017eave. Revizija je utvrdila da je proces dono\u0161enja planskih i operativnih dokumenata za\u0161tite i spa\u0161avanja dugotrajan proces bez funkcionalnog mehanizma koji bi nadle\u017enim institucijama omogu\u0107io pra\u0107enje i kontrolu njegovog provo\u0111enja.<\/p>\n

Pokazalo se i da klju\u010dni dokument o Procjeni ugro\u017eenosti BiH od prirodnih ili drugih nesre\u0107a godinama nije a\u017euriran, a odluka o formiranju specijalne mje\u0161ovite jedinice za za\u0161titu i spa\u0161avanje na nivou BiH jo\u0161 uvijek nije donesena. Iako se nakon majskih poplava 2014. godine ukazivalo na neophodnost izrade i a\u017euriranja jedinstvene baze podataka o izvorima opasnosti koje mogu izazvati prirodne ili dr. nesre\u0107e, kao i baze podataka o snagama i sredstvima za za\u0161titu i spa\u0161avanje, BiH jo\u0161 uvijek ne raspola\u017ee neophodnim podacima.<\/p>\n

Logi\u010dke za\u010dkoljice<\/strong><\/p>\n

Ipak, klju\u010dni problem svakako je nedostatak materijalne i kadrovske opremljenosti za reagiranje u kriznim situacijama. Analiza Ministarstva sigurnosti BiH pokazala je nizak stepen razvoja kapaciteta i infrastrukture \u2013 nedostatak i zastarjelost sredstava i opreme, nesigurne i nedostatne izvore financiranja za nabavak iste, nepostojanje trening centara za za\u0161titu i spa\u0161avanje po me\u0111unarodnim standardima, te nedostatak potrebnog ljudstva.<\/p>\n

Primjerice, Oru\u017eane snage BiH u narednom desetlje\u0107u mogle bi u potpunosti ostati bez pilota zbog penzionisanja kadra. Ukoliko pilota i bude, te\u0161ko da \u0107e imati \u010dime da upravljaju s obzirom da su helikopteri OS BiH u prosjeku stari 50-tak godina. BiH je jedina zemlja u regiji koja nema specijalizirane letjelice za ga\u0161enje po\u017eara unato\u010d \u010dinjenici da je njen jug podru\u010dje s visokim rizikom od po\u017eara, posebno u ljetnim periodima kada temperature nerijetko dose\u017eu i 40 stupnjeva. I dok dr\u017eavne vlasti tra\u017ee rje\u0161enje, entiteti i kantoni razmi\u0161ljaju o kupovini helikoptera i airtractora za vlastite potrebe, koji bi, po pretpostavci, spa\u0161avali samo unutar tih istih entiteta i kantona.<\/p>\n

Jer ako je “logi\u010dno” da u slu\u010daju \u017eivotno opasnih situacija pacijenta s Pala umjesto u Univerzitetsko-klini\u010dki centar Sarajevo udaljen svega 18 km, treba prevesti sve do Univerzitetsko-klini\u010dkog centra Republike Srpske u Banja Luci udaljenog “svega 132 kilometra zra\u010dne linije”, onda “logi\u010dno” postaje da \u0107e u slu\u010daju po\u017eara, potresa ili poplava u Isto\u010dnoj Hercegovini pomo\u0107 tako\u0111er prije sti\u0107i iz Bijeljine nego recimo Mostara. I sve to, naravno, jer nadle\u017enosti entiteta ne smiju da se prenose nikome, entitetske granice va\u017enije su od \u017eivota bh. gra\u0111ana i nije ba\u0161 neki problem ako se u ime tih istih granica malo i \u017ertvuju, kako su to i navikli da \u010dine posljednjih 25 godina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prvi Nacionalni izvje\u0161taj BiH o klimatskim promjenama ukazali su na sve u\u010destalije ekstremne vremenske uvjete u BiH kao i \u010dinjenicu da \u0107e u budu\u0107nosti biti sve vi\u0161e izlo\u017eena prijetnjama od klimatskih promjena.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24545,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[402],"theme":[],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[379],"class_list":["post-24541","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-civilna-zastita","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24541","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24541"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24541\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24560,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24541\/revisions\/24560"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24545"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24541"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24541"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24541"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24541"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24541"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24541"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24541"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}