{"id":2454,"date":"2014-09-16T07:00:47","date_gmt":"2014-09-16T06:00:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2454"},"modified":"2021-02-25T11:06:13","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:13","slug":"porezni-raj-radnicki-pakao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2454","title":{"rendered":"Makedonija: porezni raj \u2013 radni\u010dki pakao"},"content":{"rendered":"

Me\u0111u zemljama regije, Makedonija prednja\u010di po \u201caktivnim mjerama\u201d poticanja stranih ulaganja. No suprotno uobi\u010dajenim pretpostavkama, \u201csni\u017eavanje cijene rada\u201d i subvencije za ulaga\u010de nisu donijele o\u010dekivani ekonomski prosperitet, ve\u0107 samo su produbile socijalne nejednakosti.<\/strong><\/p>\n

Makedonija zauzima vode\u0107u poziciju na mnogim regionalnim, europskim, pa \u010dak i svjetskim rang-listama. Na primjer, prema posljednjem Izvje\u0161taju o globalnoj konkurentnosti<\/a> za 2014. i 2015. godinu, koji izdaje Svjetski ekonomski forum, Makedonija je me\u0111u 144 zemlje na prvom mjestu u kategoriji najni\u017ee ukupne porezne stope za privatne tvrtke, zemlja ima drugu najvi\u0161u stopu nezaposlenosti<\/a> u Europi, najni\u017eu minimalnu pla\u0107u u regiji (143 eura), najvi\u0161u nejednakost<\/a> u raspodjeli dohotka u Europi, te, od po\u010detka projekta Skopje 2014, i najve\u0107i broj spomenika po stanovniku u Europi.<\/p>\n

Slab i nesiguran rast makedonske ekonomije u proteklih se \u0161est godina uglavnom oslanjao na gra\u0111evinski sektor kojeg je sna\u017eno podupirala investicija vlade u megalomanski projekt Skopje 2014. Donedavno, Makedonija je imala najvi\u0161u stopu nezaposlenosti u Europi. Stopa je 1990. bila ne\u0161to iznad 20%, a po\u010detkom tranzicije prema kapitalizmu i procesom privatizacije, velik broj radnika je dobio otkaze te je nezaposlenost porasla na 35,6% 1995. godine. Nakon toga ostala je stalno iznad 30%. Kada je Dr\u017eavni zavod za statistiku (DZS) 2013. zabilje\u017eio pad nezaposlenosti na 29%, vlada predvo\u0111ena strankom VMRO-DPMNE ponosno je objavila kako je ovaj \u201cogroman uspjeh\u201d postignut zahvaljuju\u0107i njihovim politikama privla\u010denja izravnih stranih ulaganja, poreznim politikama i aktivnim politikama zapo\u0161ljavanja (APZ). U razdoblju od 2007. do 2009. godine, vlada je po\u010dela provoditi operativne planove za uvo\u0111enje APZ-a, uvela jednu on najni\u017eih jedinstvenih poreznih stopa na dobit i dohodak na svijetu (10%) i smanjila stope socijalnih davanja. S jednom od najni\u017eih ukupnih poreznih stopa na rad i velikim olak\u0161icama i potporama za strane ulaga\u010de, vlada je najavila novo ekonomsko \u010dudo u zemlji.<\/p>\n

\u201cAktivne\u201d politike \u2013 stati\u010dno stanje<\/strong><\/p>\n

Sedam godina kasnije, vlada je jo\u0161 uvijek entuzijasti\u010dna u pogledu rezultata politika koje je uvela, ali stvarnost nije ohrabruju\u0107a. Unato\u010d ogromnim javnim sredstvima koja su utro\u0161ena kako bi se privukli strani ulaga\u010di i reklamama koje su makedonske radnike nudile kao jeftinu radnu snagu, Makedonija jo\u0161 uvijek ima drugu najni\u017eu stopu izravnih stranih ulaganja u regiji, odmah nakon Bosne i Hercegovine. S druge strane, strani ulaga\u010di koji su odlu\u010dili otvoriti tvornice u Makedoniji vrlo \u010desto prema radnicima postupaju na na\u010din koji je ispod dostojnih radnih standarda, ispla\u0107uju\u0107i minimalne pla\u0107e (u nekim slu\u010dajevima \u010dak i ni\u017ee), bez dodatnih bonusa za rad vikendom. Ako se radnici po\u017eale ili nezadovoljstvo poku\u0161aju iskazati javnom izjavom, akcijom ili \u0161trajkom, uprava obi\u010dno otpusti buntovne radnike. Najnoviji takav slu\u010daj<\/a> dogodio se u Drekselmaerovoj tvornici u Kavadarcima u Tikve\u0161koj kotlini.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de u\u010dinaka razli\u010ditih programa u sklopu aktivnih politika zapo\u0161ljavanja, \u010dak niti nakon sedam godina aktivne primjene ne postoje nikakve javno dostupne evaluacije njihovih kratkoro\u010dnih i srednjoro\u010dnih u\u010dinaka pripremljene od strane Zavoda za zapo\u0161ljavanje ili neke druge vladine institucije. Postoje sporadi\u010dne izjave vladinih ministara i reklame u kojima javnost mo\u017ee \u010duti brojke i pri\u010de o uspje\u0161nom zapo\u0161ljavanju kroz programe APZ-a. No, javnosti nisu dostupne relevantne informacije o tome jesu li najvi\u0161e kori\u0161teni programi unutar APZ-a, kao \u0161to su pomo\u0107 u samozapo\u0161ljavanju, obrazovanje i prekvalifikacija, potpore za zapo\u0161ljavanje itd., pomogli korisnicima da dobiju ili zadr\u017ee posao nakon \u0161to je program zavr\u0161io. Ali jedno je sigurno \u2013 nezaposleni korisnici APZ-a utje\u010du na stopu nezaposlenosti barem u periodu u kojem su programi aktivni (obi\u010dno od nekoliko mjeseci do tri godine).<\/p>\n

Prosje\u010dna realna neto pla\u0107a u Makedoniji je u padu od 2009. godine. Prema najnovijim podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, 2013. godine 71,5% radnika primalo je pla\u0107u ni\u017eu od prosje\u010dne neto pla\u0107e u zemlji (350 eura), dok je 29,2% radnika primalo pla\u0107u od 8.000 do 12.000 denara (130 do 200 eura). Podaci o niskoj razini otvaranja novih radnih mjesta, ekstremno visokoj nezaposlenosti mladih (51,7% 2013. godine) i visokoj razini dugoro\u010dne nezaposlenosti (82,5% ukupne populacije nezaposlenih) otkrivaju stati\u010dno stanje u kojem jednom zaposlene osobe imaju tendenciju ostati zaposlenima, dok nezaposleni koji malo du\u017ee tra\u017ee posao vrlo \u010desto ostaju nezaposlenima. Ove okolnosti imaju negativne u\u010dinke na nezaposlene, ali i na zaposlene, budu\u0107i da stvaraju povoljne uvjete za kr\u0161enje radni\u010dkih prava. U posljednjih nekoliko godina javnost je svjedo\u010dila drasti\u010dnim kr\u0161enjima radni\u010dkog prava na \u0161trajk i sna\u017enom politi\u010dkom pritisku na vo\u0111e i sudionike \u0161trajka. Dobar je primjer nedavno najavljeni op\u0107i \u0161trajk profesora u osnovnim i srednjim \u0161kolama koji je organizirao Sindikat obrazovanja, znanosti i kulture. U manje od dva tjedna prije po\u010detka najavljenog \u0161trajka, vlada je u ubrzanom postupku uspjela pripremiti i izglasati u Sobranju 1<\/a><\/sup> novi zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u kojem se jasno navodi kako \u0107e u slu\u010daju \u0161trajka profesori koji se pridru\u017ee \u0161trajku biti zamijenjeni novim privremenim profesorima koji \u0107e umjesto njih raditi do okon\u010danja \u0161trajka. Ovim zakonom vlada na vrlo te\u017eak i manipulativan na\u010din kr\u0161i temeljno, Ustavom zajam\u010deno pravo na \u0161trajk kojim se izra\u017eava nezadovoljstvo radnim uvjetima i pravima.<\/p>\n

Jo\u0161 gore po prekarne<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 jedna nedavno najavljena promjena u radnom zakonodavstvu sna\u017eno \u0107e utjecati na najranjiviju kategoriju radnika \u2013 one s nesigurnim (prekarnim) radnim mjestima. Nove zakonske promjene uklju\u010duju dodatna socijalna davanja koja radnici trebaju platiti (uz porez na dohodak) ako su njihova mjese\u010dna primanja vi\u0161a od slu\u017ebene minimalne pla\u0107e. Ove promjene mogu imati osobito negativne posljedice na radnike bez stalnog zaposlenja jer \u0107e u praksi smanjiti njihova ukupna primanja, budu\u0107i da je malo vjerojatno da \u0107e poslodavac povisiti ukupna radni\u010dka primanja za iznos dodatnih socijalnih davanja. Vlada je ovu zakonsku promjenu najavila kao mjeru koja \u0107e pru\u017eiti socijalnu za\u0161titu i smanjiti nezaposlenost za kategoriju radnika koji su zaposleni na odre\u0111eno vrijeme. Velika je ironija ovdje u tome da je upravo vlada subjekt na kojeg otpada najvi\u0161e ugovora o zapo\u0161ljavanju na odre\u0111eno vrijeme. Prema va\u017ee\u0107em zakonu, radnici koji rade na odre\u0111eno mogu upla\u0107ivati zdravstveno i mirovinsko osiguranje u otvorene dobrovoljne mirovinske fondove, ali se njihovi, \u010desto niski, nepouzdani i neredoviti prihodi uglavnom koriste kako bi se podmirili osnovni \u017eivotni tro\u0161kovi. Kratak pogled na financijsko stanje Dr\u017eavnog mirovinskog fonda i Fonda za zdravstveno osiguranje otkrit \u0107e pravi razlog za najavljenu promjenu zakona. Naime, fondovi su ve\u0107 neko vrijeme u lo\u0161em financijskom stanju i jedva odr\u017eivi. Nova obavezna socijalna davanja na dodatne prihode radnika pomo\u0107i \u0107e vladi pokriti deficite koje je sama stvorila neodgovornim tro\u0161enjem i antisocijalnim politikama, dok \u0107e mnoge radnike koji rade na odre\u0111eno ostaviti s jo\u0161 ni\u017eim prihodima.<\/p>\n

Istovremeno, prema posljednjim podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, 10% zaposlenih<\/a> \u017eivi ispod granice siroma\u0161tva, relativno siroma\u0161tvo naraslo je s 28,7% 2008. godine na 30,4% 2011. godine (posljednji dostupni podaci), a postotak stanovni\u0161tva u opasnosti od siroma\u0161tva ili dru\u0161tvenog isklju\u010divanja dosegao je 50,9%, ili polovicu ukupne populacije zemlje. Prema posljednjim podacima Svjetske banke, Makedonija ima najvi\u0161u nejednakost u raspodjeli dohotka u Europi \u2013 20% najbogatijeg stanovni\u0161tva u Makedoniji prima 49% ukupnog dohotka, dok najsiroma\u0161nijih 20% populacije prima 4,9% ukupnog dohotka. Posljedice “aktivnih politika” \u010dine se sasvim razli\u010dite od obe\u0107avanih, barem po polo\u017eaj radnika i gra\u0111ana, a oni naposljetku u kalkulacijama vlade ionako igraju sporednu ulogu.<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n

  1. makedonski parlament[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Makedonija zauzima vode\u0107u poziciju na mnogim regionalnim, europskim, pa \u010dak i svjetskim rang-listama. Na primjer, prema posljednjem Izvje\u0161taju o globalnoj konkurentnosti…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":2435,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[125],"theme":[455],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[157],"class_list":["post-2454","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-investicije","theme-rad","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2454"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2454\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36837,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2454\/revisions\/36837"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2435"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2454"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2454"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2454"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2454"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}