{"id":24532,"date":"2018-08-10T07:00:38","date_gmt":"2018-08-10T06:00:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24532"},"modified":"2021-02-25T10:51:30","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:30","slug":"srbija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24532","title":{"rendered":"Nova stihijska taktika protiv Vu\u010di\u0107a"},"content":{"rendered":"<p><strong>Primorana da cijelo vrijeme prati politi\u010dki ritam koji name\u0107e predsjednik Aleksandar Vu\u010di\u0107, srpska se opozicija u novom o\u010dajni\u010dkom poku\u0161aju ugro\u017eavanja njegove vladavine djelomi\u010dno okre\u0107e i lijevoj retorici. Rezultat je bizaran ideolo\u0161ki koktel.<\/strong><\/p>\n<p>Nivo ideolo\u0161ko-politi\u010dke konfuzije u Srbiji ovih dana dostigao je, \u010dini se, maksimum apsurda i kontradiktornosti. Sti\u010de se utisak da se unutar svih desni\u010darskih i liberalnih opcija javljaju unutra\u0161nje podele i prestrojavanja, retorika se zao\u0161trava, a ono \u0161to su tradicionalno bili argumenti jedne strane sada su postaju upori\u0161te druge strane. Crkva preuzima retoriku ljudskih prava (iako su u podtekstu svega, o\u010dekivano, samo \u201cljudska prava\u201d Srba na Kosovu), a \u201cgra\u0111anske\u201d opcije, poput Demokratske stranke i tehnokrata iz stranke \u201cDosta je bilo\u201d ujedinjuju se sa opskurnim ultradesni\u010darskim opcijama, poput \u201cZdrave Srbije\u201d Milana Stamatovi\u0107a, oko <a href=\"https:\/\/www.nedeljnik.rs\/nedeljnik\/portalnews\/lustracija-poreklo-imovine-politicara-borba-protiv-politike-siromastva-svih-30-tacaka-programa-oko-kog-se-okuplja-savez-za-srbiju\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">30 programskih ta\u010daka<\/a> koje istovremeno zastupaju <em>de facto<\/em> obustavljanje dijaloga sa Pri\u0161tinom i \u201cza\u0161titu prava nacionalnih manjina po najvi\u0161im standardima\u201d.<\/p>\n<p>Savez za Srbiju, \u010dije je osnivanje inicirao biv\u0161i gradona\u010delnik Beograda i biv\u0161i predsednik Demokratske stranke Dragan \u0110ilas, obuhvata nacionalisti\u010dke i socijal-liberalne opcije, ali nastoji da se bira\u010dima dodvori o\u0161trom kritikom ekonomske politike, uklju\u010divanjem sindikata i insistiranjem na strate\u0161koj va\u017enosti spre\u010davanja dalje privatizacije. \u00a0Iz programa je o\u010digledno da poku\u0161avaju da kapitalizuju borbe \u201codozdo\u201d, koje su do sada vodili sindikati (I Sloga, jedan od reprezentativnih sindikata, \u010dlanica je ovog saveza) i jo\u0161 uvek prete\u017eno neformalno organizovana levica \u2013 Savez za Srbiju predla\u017ee novi Zakon o radu, borbu protiv privatizacije najve\u0107eg poljoprivrednog kombinata, ukidanje dualnog obrazovanja, borbu protiv sistema javnih izvr\u0161enja koji dovodi do nasilnih iseljenja itd.<\/p>\n<p><strong>Teza o &#8220;zamrznutom konfliktu&#8221;<\/strong><\/p>\n<p>Sva ova kome\u0161anja i zamena\/razmena ideologije, logike i argumenata, u kombinaciji sa samopouzdanjem koje predsednik Vu\u010di\u0107, do ju\u010de najposlu\u0161niji evropski \u0111ak, sada iskazuje kao nacionalni suveren izazivaju zebnju, jer sugeri\u0161u da dolazi vreme nekakvih velikih promena. Sa jedne strane, pritisak je zaista realan: srbijanska vladaju\u0107a klasa mora da re\u0161i problem priznanja Kosova da bi ostvarila svoj cilj priklju\u010divanja EU, a i EU je ostvarivanje kakve-takve stabilnosti na Balkanu va\u017eno radi o\u010dvr\u0161\u0107ivanja vlastitih pozicija usled rastu\u0107e tenzije izme\u0111u (EU, Rusija) i unutar samih imperijalisti\u010dkih blokova (odnosi EU sa SAD i Turskom, odnosi izme\u0111u Rusije i Kine). Sa druge strane, uprkos brzim i raznovrsnim promenama na povr\u0161ini, Vu\u010di\u0107evo prividno pomeranje udesno, te slaba\u0161ni korak ulevo raznih desnih i centristi\u010dkih snaga, zapravo su logi\u010dan nastavak ostvarivanja dugoro\u010dnih planova Evropske unije. Drugim re\u010dima, Vu\u010di\u0107 ostaje udarna pesnica zapadnog imperijalizma, a opozicija kooptiranjem odre\u0111enih levi\u010darskih ideologema poku\u0161ava, sva je prilika, samo jo\u0161 jedan \u201clov u mutnom\u201d.<\/p>\n<p>U jo\u0161 jednoj vanrednoj konferenciji za \u0161tampu, pod nazivom \u201c\u010cetiri zadatka su pred nama ako ho\u0107emo da opstanemo\u201d, Vu\u010di\u0107 je u ovom <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=BdljHSF3ouE\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">jedno\u010dasovnom galimatijasu<\/a> izjavio da ne\u0107e biti referenduma o nezavisnosti Kosova, odnosno o pitanju koje je najdirektnije povezano sa priznavanjem <em>de facto<\/em> nezavisnog Kosova \u2013 evrointegracijama \u2013 ali da \u0107e \u201cnarod\u201d biti taj koji \u0107e doneti odluku; da on \u010dini sve da se do predloga re\u0161enja do\u0111e, ali da se do nacrta re\u0161enja mo\u017eda nikada ne\u0107e do\u0107i, jer Pri\u0161tina to ne \u017eeli; ako se do re\u0161enja ikada do\u0111e, niko ne\u0107e imati razloga za slavlje.<\/p>\n<p>Vu\u010di\u0107 je u ovom obra\u0107anju javnosti, za koje je, naravno, evidentno da priprema teren za priznanje tako da ne izgubi deo glasa\u010dke baze koja \u0107e taj potez sigurno detektovati kao \u201cizdaju nacionalnih interesa\u201d, zauzeo poziciju nacionalnog vo\u0111e koji istovremeno ru\u0161i \u201ckosovski zavet\u201d, spre\u010davaju\u0107i novi rat, ali se suprotstavlja i onim snagama koje su za potpuno odustajanje od dr\u017eavnog interesa Srbije oli\u010denog u zahtevu za osnivanjem Zajednice srpskih op\u0161tina na severu Kosova. Iako je, vrlo pa\u017eljivo, sve vreme govorio o \u201cKosovu i Metohiji\u201d kao \u201cpokrajini\u201d, u proteklih nekoliko meseci postalo je o\u010digledno da je dominantnu parolu srpskog nacionalisti\u010dkog diskursa \u2013 Kosovo je Srbija \u2013 sada zamenila teza o \u201czamrznutom konfliktu\u201d.<\/p>\n<p><strong>Strategija Europske unije<\/strong><\/p>\n<p>Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC), koji je u Bo\u017ei\u0107noj poslanici servilno isticao Vu\u010di\u0107eve zasluge u o\u010duvanju interesa SPC na Kosovu, sada je odbio da sa Vu\u010di\u0107em govori na konferenciji za \u0161tampu, a nezadovoljstvo SPC, uvidev\u0161i da je Vu\u010di\u0107eva pregovara\u010dka politika dovela do drasti\u010dnog smanjenja njenog uticaja, isplivalo je na povr\u0161inu. Ne samo da se Vu\u010di\u0107eva pregovara\u010dka politika sada osporava iz perspektive nacionalnog interesa ve\u0107 se to \u010dini i iz perspektive evrointegracija kao strate\u0161kog cilja, ali tako da liberalna javnost ispravnu logiku da se ne pristaje na granice po etni\u010dkom principu brani argumentom iz desni\u010darskog spektra \u2212 da bi to proizvelo niz novih etni\u010dkih konflikata i zahteva za prekrajanjem granica na Balkanu.<\/p>\n<p>Vrhunac konfuzije ogleda se u tome \u0161to je, s izuzetkom srpskih radikala, koalicije biv\u0161ih fa\u0161isti\u010dkih grupica koje su sada pod Vu\u010di\u0107evom kontrolom, te \u010cedomira Jovanovi\u0107a, predsednika Liberalno-demokratske partije, koja, od velikog poraza na gradskim izborima u Beogradu poku\u0161ava da se dodvori Vu\u010di\u0107u otvoreno pozdravljaju\u0107i i za ve\u0107inu stanovni\u0161tva najsurovije ekonomske reforme, \u010ditav politi\u010dki mejnstrim protiv Vu\u010di\u0107a, a re\u017eim ima samopouzdanja da otvoreno dezavui\u0161e i crkvu i predstavnike Srba sa Kosovo koji nisu deo Srpske liste kao \u201cstrane agenture\u201d.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, Vu\u010di\u0107evo pona\u0161anja i retori\u010dke akrobacije, kada se stave u kontekst perfidnog zaokreta u politici Evropske unije prema zemljama u procesu pridru\u017eivanja, deluju kao dosledno sprovo\u0111enje takve politike. Konkretno, ovo se odnosi na tendenciju koju je EU prepoznala \u2013 kao najve\u0107i investitor, ona neometano mo\u017ee da uslovljava ekonomsku politiku, jer snaga argumenta da su to i dalje jedine pare koje dobijamo jo\u0161 uvek pobija realnost da se tu radi o politici neprekidnog zadu\u017eivanja. No, za dugoro\u010dnu stabilnost i podr\u0161ku \u0161irih slojeva stanovni\u0161tva neophodno je obezbediti istinski ugled EU kao demokratske i egalitarne strukture, \u0161to je u Srbiji jako te\u0161ko, jer je politika otvorenog uslovljavanja upravo o pitanju Kosova ostavila posledice koje sad treba sanirati.<\/p>\n<p>U <a href=\"http:\/\/www.europarl.europa.eu\/RegData\/etudes\/STUD\/2017\/603854\/EXPO_STU(2017)603854_XL.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">studiji<\/a> \u201cSaradnja Srbije s Kinom, EU, Rusijom i SAD&#8221; Glavne uprave Evropskog parlamenta za spoljnu politiku \u010dlanovima i osoblju EP ka\u017ee se slede\u0107e: \u201cPrepoznavanje potreba Srbije i njenog dugogodi\u0161njeg interesa da bude uticajna u svom regionu mo\u017ee umnogome doprineti boljem usmeravanju na proces pridru\u017eivanja i oslabiti anti-EU uticaje. To ne zna\u010di nu\u017eno i proglasiti Srbiju liderom u regionu, naro\u010dito s obzirom na osetljivost drugih kandidata za pristup Evropskoj uniji u regionu, ve\u0107 naglasiti Beogradu da su ciljevi Evropske unije istovremeno i ciljevi Srbije.\u201d Upravo takav stav omogu\u0107ava Vu\u010di\u0107u da kao nacionalni lider istovremeno \u0161titi Srbe od daljeg stradanja u koje ih nacionalisti guraju, ali i da se predstavlja kao regionalni lider u po\u0161tovanju prava manjina i negovanju dobrosusedskih odnosa.<\/p>\n<p><strong>Zamjene pozicija<\/strong><\/p>\n<p>U duhu kontradiktornog takmi\u010denja u nacionalisti\u010dkim projektima za\u0161tite multietni\u010dke harmonije, pod direktivom EU, i premijerka Brnabi\u0107 je izjavila: \u201cmoj deda je bio Hrvat, a zamislite da u Zagrebu ima funkciju neko sa srpskim poreklom\u201d. Odugovla\u010denje sa priznavanjem Kosova, insistiranje na razlici izme\u0111u \u201cpotpunog priznanja\u201d i \u201cnormalizacije odnosa\u201d deo je strategije EU, jer poku\u0161aj Srbije da, preko Zajednice srpskih op\u0161tina dobije \u0161to vi\u0161e, potencijalno trajno imobili\u0161e ekstremnu desnicu, jer se ispostavlja kao real-politi\u010dko re\u0161enje izboreno u korist Srba.<\/p>\n<p>U tom svetlu, sva restrukturiranja u politi\u010dkom mejnstrimu i dalje se vode po na\u010delu za ili protiv Vu\u010di\u0107a \u2013 doju\u010dera\u0161nji ultranacionalisti ili perjanice liberalne demokratije danas su sa Vu\u010di\u0107em, a oni koji su se do ju\u010de oslanjali na EU da ih za\u0161titi od Vu\u010di\u0107evog \u201cdiktatorskog\u201d re\u017eima sada vatreno brane identitet i suverenitet od EU birokratije. \u010cini se da se protivre\u010dne koalicije unutar Saveza za Srbiju velikim delom mogu objasniti upravo \u010dinjenicom da opozicija kona\u010dno shvata se Evropska unija ne\u0107e lako odre\u0107i svog najdoslednijeg i najprivr\u017eenijeg saveznika.<\/p>\n<p>Opozicija, koja se pre samo nekoliko meseci, tokom gradskih izbora, takmi\u010dila u tome ko \u0107e se prikazati kao ve\u0107i \u010duvar nacionalnog interesa i Kosova, naizgled je nau\u010dila lekciju. Demokratska stranka i stranka Dosta je bilo smenile su svoje dugogodi\u0161nje lidere nakon \u0161to nisu pre\u0161le cenzus na izborima za gradsku skup\u0161tinu u Beogradu. Deo te opozicije, svestan Vu\u010di\u0107evog monopola na evrointegracije sada poku\u0161ava da igra na kartu nacionalnog populizma, dok, ipak iznena\u0111uju\u0107e, Vu\u010di\u0107ev biv\u0161i ministar privrede, koji je nakon izbornog poraza ove godine podneo ostavku na mestu predsednika stranke Dosta je bilo, Sa\u0161a Radulovi\u0107, reciklira argumente iz vremena kada je Gr\u010dka poku\u0161avala da napusti evrozonu \u2013 da je potrebna alternativa dominaciji Nema\u010dke u EU.<\/p>\n<p><strong>Dezorijentacija<\/strong><\/p>\n<p>Otuda prodor nekih elemenata levi\u010darske retorike \u201cNi Va\u0161ington ni Moskva\u201d, a samim tim logi\u010dno i kritika politike privla\u010denja direktnih stranih investicija tj. privatizacije velikih republi\u010dkih resursa poput rudnika u Boru, Azotare u Zrenjaninu, Poljoprivrednog kombinata Beograd. \u0160to se pak kooptiranja odre\u0111enih elemenata radni\u010dkih i sindikalnih borbi ti\u010de, \u010dini se da se Savez za Srbiju, budu\u0107i da je Vu\u010di\u0107 ja\u010da konkurencija na poljima za koju je ve\u0107ina ovih stranaka bila dosad zainteresovana, okre\u0107e jedinim preostalim osloncima politi\u010dke mobilizacije \u2013 brojni \u0161trajkovi i ja\u010danje antiprivatizacijskog sentimenta me\u0111u radni\u010dkom klasom naveli su one koji su prve sprovodili privatizacijske kampanje da radnice i radnike prepoznaju kao potencijalni faktor promene.<\/p>\n<p>No, pojedina re\u0161enja iz programa, kao spoj svih postoje\u0107ih ideologija (npr. u dve susedne ta\u010dke zagovaraju se i pronatalitetna politika i puna ravnopravnost mu\u0161karaca i \u017eena, a, izme\u0111u ostalog, i ravnopravnost u jednakom pristupu osnivanju privatnog biznisa), ogoljavaju ovu politi\u010dku opciju pre kao stihijski poku\u0161aj osvajanja bilo kakve relevantnosti nego kao poku\u0161aj takti\u010dkog savezni\u0161tva sa radni\u010dkom klasom i potla\u010denim slojevima stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p>Poku\u0161aj prisvajanja borbi koje je levica inicirala i vodila, te njihovo uklapanje u retoriku \u201cdr\u017eavnog\/nacionalnog preporoda\u201d, pre svega, govori o slabosti i dezorijentisanosti opozicionih snaga, ali i o tome da pronala\u017eenje istovremeno i antinacionalisti\u010dkog i antiimperijalisti\u010dkog odgovora na pitanje priznanja nezavisnosti Kosova ostaje klju\u010dni izazov za levicu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nivo ideolo\u0161ko-politi\u010dke konfuzije u Srbiji ovih dana dostigao je, \u010dini se, maksimum apsurda i kontradiktornosti. Sti\u010de se utisak da se&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":24538,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[183],"class_list":["post-24532","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24532"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24532\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24539,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24532\/revisions\/24539"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24538"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24532"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24532"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24532"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24532"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}