{"id":24522,"date":"2018-08-08T05:00:30","date_gmt":"2018-08-08T04:00:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24522"},"modified":"2021-02-25T10:51:30","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:30","slug":"rumunjska-varijanta-pokreta-99","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24522","title":{"rendered":"Neobi\u010dan slu\u010daj rumunjskog “pokreta 99%”"},"content":{"rendered":"

Rumunjski socijaldemokrati, trenutno na vlasti, ve\u0107 su odavno skloni politikama koje se na Zapadu tretiraju kao oblici novog populizma. U tom kontekstu ne \u010dudi da su opozicijski pokreti krajnje kontradiktorni.<\/strong><\/p>\n

\u017divimo u ideolo\u0161ki konfuznim vremenima, ali \u010dini se da su Rumunjskoj stvari posebno mra\u010dne. \u0160to je zajedni\u010dko libertarijanskom ekonomskom savjetniku opozicijske Nacionalno liberalne stranke (PNL) i socijaldemokratskom ministru financija? Obojica se \u017eele rije\u0161iti minimalne pla\u0107e. Smatraju da ona predstavlja nepotreban teret i prije\u010di ekonomski rast i dinamiku te da radnicima daje previ\u0161e prava i poti\u010de ih na labavljenje discipline na radnom mjestu.<\/p>\n

O kakvom je ideolo\u0161kom dosluhu ovdje rije\u010d? Na prvi pogled se \u010dini da je posrijedi stara pri\u010da. U posljednjih tridesetak godina, pod pritiskom neoliberalnog zaokreta, socijaldemokrati su se \u0161irom svijeta pomaknuli prili\u010dno u desno i ono \u0161to se nekima \u010dinilo kao nu\u017ean kompromis pretvorili su u vlastiti identitet. Ovaj tip socijaldemokracije po\u010deo je propadati od izbijanja krize 2008. godine, a najspektakularnije u SAD-u, porazom klintonizma 2.0. Tek se treba kristalizirati formacija koja \u0107e zamijeniti stari establi\u0161ment, ali kombinacija desnih nacionalisti\u010dkih, protekcionisti\u010dkih i antiestabli\u0161mentskih stranaka s neoliberalnim populisti\u010dkim pokretima poput Macronova otkriva neke konture koje nam predstoje. U ovom kontektu, radikalizacija desnih zna\u010dajki socijaldemokracije nije nezamisliva.<\/p>\n

Rumunjska socijaldemokracija<\/strong><\/p>\n

Ali kao \u0161to pokazuje rumunjski primjer, pri\u010da sa socijaldemokratima u Isto\u010dnoj Europi je pone\u0161to druk\u010dija i ometa na\u0161e uobi\u010dajeno shva\u0107anje opreke lijevo-desno. Kao i u ostalim postsocijalisti\u010dkim zemljama, rumunjski socijaldemokrati (PSD) su formalni nasljednici Komunisti\u010dke partije. I kao takvi, bili su prisiljeni odraditi dvije stvari simultano: s jedne strane, putem paternalisti\u010dkih i protekcionisti\u010dkih politika adresirati interese vlastite \u0161iroke izborne baze, a s druge, stablizirati ekonomsku i politi\u010dku situaciju upravo onim mjerama koje su i\u0161le na \u0161tetu te baze. Kako su socijaldemokrati uvodili zemlju u NATO i Europsku uniju, ovo je proturje\u010dje postalo jo\u0161 akutnije.<\/p>\n

U ovakvoj je situacije paternalizam prema radni\u010dkoj klasi i siroma\u0161nima postao sinonim za lijevu orijentaciju, iako mu je nedostajalo sadr\u017eaja za takav status. Pogotovo zato jer su ga pratile neoliberalne mjere. Stoga, one snage koje danas definiramo kao nove populiste, poput Donalda Trumpa, koji mobiliziraju klasni jezik za svoje politi\u010dke ciljeve, ne predstavljaju novost u odnosu na ovda\u0161nje socijaldemokrate. Uspjesi trampizma i pokreta takve sorte samo su dodatno naglasile zna\u010dajke koje su bile konstitutivne za populisti\u010dko-paternalisti\u010dke obrasce postsocijalistike socijaldemokracije.<\/p>\n

Zbog tog razloga, iz rumunjske perspektive nimalo ne \u010dudi proces raspada socijaldemokracije i njenog okretanja nadesno, kao ni gotovo potpuni izostanak lijevih masovnih mobilizacija. Pravo je pitanje kako fundamentalno razli\u010dite politike mogu koegzistirati, pogotovo u kontekstu kad ih provodi jedno te ista stranka. Rumunjski socijaldemokrati bi se rado rije\u0161ili minimalne pla\u0107e, a istovremeno je u zadnjih nekoliko godina ona gotovo udvostru\u010dena. Porast mirovina i pla\u0107a doga\u0111ao se istovremeno s promjenom zakona po kojoj su sami zaposlenici du\u017eni izdvajati sredstva za socijalno i mirovinsko osiguranje, dok je kapital li\u0161en te obveze. Dr\u017eavna izdvajanja za zdravstvo i \u0161kolstvo su i dalje me\u0111u najni\u017eima u Europskoj uniji, a vlada je nedavno iznijela plan izda\u0161nih subvencija za privatne kompanije. Sko\u010dila su i izdvajanja za vojsku, dok je dr\u017eava ve\u0107 polovicom godine morala spa\u0161avati vi\u0161e lokalnih samouprava \u010dija su sredstva presu\u0161ila.<\/p>\n

Bizaran pokret odozdo<\/strong><\/p>\n

Iako se takva strategija mo\u017ee ozna\u010diti kao ud\u017ebeni\u010dki populizam (povremeni ustupci radni\u010dkoj klasi paralelno s izra\u017eenijim subvencijama kapitalu), rije\u010d je ipak o strategiji: podijeli pa vladaj. Ono na \u0161to ove mjere ciljaju je konstantna tenzija izme\u0111u razli\u010ditih dru\u0161tvenih kategorija (nekad su \u010dak socijaldemokrati skloni blagom kritiziranju stranog kapitala u korist nacionalnog) koje se onda me\u0111usobno sukobljavaju, onemogu\u0107ene da organiziraju zajedni\u010dke napore. Tako je nedavno pove\u0107anje pla\u0107a nahu\u0161kalo radnike iz privatnog sektora protiv onih iz javnog. Me\u0111utim, unutar samog javnog sektora su razlike u pla\u0107ama itekako izra\u017eene \u0161to navodi sindikate na pritisak na vladu kako bi svojim \u010dlanovima priskrbili bolji standard. Ovakva konstantna fragmentacija omogu\u0107ava stabilan kurs vladi na \u010delu sa socijaldemokratima koji se istovremeno mogu predstavljati kao za\u0161titnici bilo koje ugro\u017eene grupe.<\/p>\n

Ne \u010dudi da u ovom kontekstu ne postoji nikakva relevantna opozicija, iako postoji ideolo\u0161ki zanimljiva, kako \u0107emo kasnije vidjeti. Glavni razlog le\u017ei u slabim organizacijskim kapacitetima glavnih opozicijskih stranaka, bez vo\u0111a, ideja ili strategija vrijednih spomena. Premda ova situacija ima svoje povijesna korijene, dvostruka strategija PSD-a (proturje\u010dne politike i fragmentacija) tako\u0111er \u010dini zahtijevnima formuliranje alternativnih politika, bilo s lijeva bilo s desna. U osnovi, oni mogu pokriti cijeli spektar: od rasta najni\u017eih mirovina do poticaja kapitalu. Ovo \u010dini stranku izrazito sna\u017enom, sa \u0161irokom bazom i jakom lokalnom strukturom, ali i prili\u010dno arogantnom, klijentelisti\u010dkom, sklonom klanovskoj promociji i internoj selekciji. Ovakav kontekst otkriva i neo\u010dekivan prostor za formuliranje opozicijskih politika: i to onog tipa u kojem desna stranka preotima teme s lijevim potencijalom.<\/p>\n

Naziv stranke posrijedi je Zajedni\u0161tvo spa\u0161ava Rumunjsku (USR). Prije nego \u0161to je postao naziv stranke koja je na parlamentarnim izborima osvojila vrijednih pa\u017enje 10% glasova, funkcionirao je kao generi\u010dki naziv pokreta protiv projekta rudnika Rosia Montana. Pokret je 2013. godine uspio sprije\u010diti projekt koji bi potpuno uni\u0161tio okoli\u0161 malog planinskog zaselka. I sama stranka nije pala s neba: radilo se o nadogradnji stranke bazirane u Bukure\u0161tu koja se uglavnom bavila urbanisti\u010dkim pitanjima. U parlamentu je stranka postala poznata po glasnoj opoziciji socijaldemokratima, posebno u slu\u010daju onog \u0161to se percipiralo kao poku\u0161aj promjene antikorupcijskih zakona. Koristile su se metode prekidanja sjednica i okupacije parlamenta. Protivljenje PSD-u i sna\u017ena podr\u0161ka antikorupcijskoj kampanji postale su glavne zna\u010dajke ina\u010de podijeljene stranke izme\u0111u konzervativnog krila (protivnici homoseksualnih brakova) i liberalne struje, ali neoliberalne i \u010dak libertarijanske kad je posrijedi ekonomska teorija. Ipak, sasvim iznena\u0111uju\u0107e, uspjeli su ugraditi socijalnu perspektivu u svoju politiku povezuju\u0107i korupciju sa siroma\u0161tvom, tvrde\u0107i da mu je korupcija uzrok. Ovaj je manevar transformirao antikorupciju u sveobuhvatnu politi\u010dku poziciju koju je bilo lako promovirati izbornoj bazi sumnji\u010davoj prema PSD-u, njegovom paternalizmu, koruptivnoj pro\u0161losti i vo\u0111ama sklonim orta\u010dkom i klanovskom djelovanju.<\/p>\n

Preotimanje tema<\/strong><\/p>\n

Dakle, antikorupcija je postala na\u010din kanalizacije protivljenja PSD-u i gore opisanim proturje\u010dnim politikama. Ali pojavila se i dodatna dimenzija. U nedavno pokrenutoj kampanji URS je organizirao skupljanje potpisa za referendum na kojem bi se odlu\u010divalo o tome smiju li se ljudi sa sudskim presudama za kriminalno djelovanje uop\u0107e kandidirati na izborima. Glavna meta je Liviu Dragnea, \u010delni \u010dovjek socijaldemokrata, koji ima dvije takve presude, od kojih je jedna, dodu\u0161e, nepravomo\u0107na. Sam prijedlog je najvjerojatnije u koliziji s ustavnim odredbama i ne mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e URS skupiti dovoljno potpisa. U posljednjem o\u010dajni\u010dkom poku\u0161aju su krenuli u skupljanje potpisa od vrata do vrata.<\/p>\n

Ono \u0161to je zna\u010dajno kod ove inicijative nije samo to da antikorupcijsku politiku di\u017ee na novi nivo (mijenjanje zakona), ve\u0107 i to da se zasniva na\u00a0mi\/oni<\/em> dihotomiji karakteristi\u010dnoj za recentne lijeve pokrete. Ako bi za trenutak apstrahirali sami sadr\u017eaj njihove kampanje URS-a, lako bi uo\u010dili zna\u010dajke lijevih pokreta, \u0161to u taktici \u0161to u jeziku. Oni inzistiraju na sukobu izme\u0111u korumpiranih politi\u010dara i njihovih sljedbenika (bilo iz poslovnih krugova, bilo iz pro\u0161irene obitelji) i obi\u010dnih ljudi, vrijednih radnika, koji se moraju sna\u0107i u neprijateljskom okru\u017eenju dr\u017eavne nebrige za njihovo svakodnevno pre\u017eivljavanje. Posrijedi su zna\u010dajke sli\u010dne onima ameri\u010dkog 99% pokreta i sli\u010dnih koji su se pojavili \u0161irom svijeta.<\/p>\n

Ali u slu\u010daju kampanje USR-a narativ je obojan naglaskom na korupciji i fiksacijom na vo\u0111e, a ne sistemskim pitanjima. I ovdje se ne radi samo o jednostavnoj distorziji: USR prevenira razvoj autenti\u010dne klasne politike koja bi jasno istaknula jaz izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih i inherentno nepo\u0161tenu prirodu dru\u0161tvenog ure\u0111enja. I ovo je iz lijeve perspektive daleko od idealnog, ali barem predstavlja bazu za obnovu naprednih politika. Ono \u0161to \u010dine pokreti poput URS-a nije samo oblik preotimanja, ve\u0107 i zatvaranje prostora za lijeve politike u kontekstu u kojem su ionako ve\u0107 pora\u017eene.<\/p>\n

S engleskog preveo: Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017divimo u ideolo\u0161ki konfuznim vremenima, ali \u010dini se da su Rumunjskoj stvari posebno mra\u010dne. \u0160to je zajedni\u010dko libertarijanskom ekonomskom savjetniku opozicijske…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":24530,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-24522","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24522","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24522"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24522\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24529,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24522\/revisions\/24529"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24530"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24522"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24522"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24522"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24522"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24522"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24522"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24522"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}