{"id":24457,"date":"2018-07-27T08:00:43","date_gmt":"2018-07-27T07:00:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24457"},"modified":"2021-02-25T10:51:33","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:33","slug":"kada-se-radnici-bore-protiv-vlastitih-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24457","title":{"rendered":"Kada se radnici bore protiv vlastitih prava"},"content":{"rendered":"<p><strong>Niska cijena rada i razina za\u0161tite radnika \u010desto se predstavljaju kao razvojne prednosti Istoka Europe, odnosno sredstvo &#8220;privla\u010denja investicija&#8221; u podrazvijeni dio kontinenta. No u pojedinim djelatnostima, poput prijevoza tereta, one iznenada postaje predmet kritike sa Zapada, jer predstavljaju &#8220;nelojalnu konkurenciju&#8221;&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>Tijekom svoje pro\u0161logodi\u0161nje isto\u010dnoeuropske turneje, francuski predsjednik Emmanuel Macron skrenuo je pa\u017enju na rastu\u0107e razlike u ekonomskom razvoju izme\u0111u zemalja kao \u0161to su s jedne strane Bugarska i Rumunjska, a s druge zapadnoeuropske zemlje, i predstavio to kao o\u010ditu posljedicu tr\u017ei\u0161ne integracije dr\u017eava u sklopu Europske unije i zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta. Macron je ustvrdio da jeftiniji rad u Isto\u010dnoj Europi vr\u0161i socijalni damping na pla\u0107e bolje pla\u0107enih zapadnih radnika, te da bi radnici Isto\u010dne Europe koji su upu\u0107eni na Zapad za vrijeme svog boravka u Francuskoj trebali primati istu naknadu kao i lokalna radna snaga.<\/p>\n<p>Glavna ekonomska prednost Isto\u010dne Europe je znatno jeftiniji rad u odnosu na zapadnoeuropske standarde. Zapadne tvrtke posebno su zabrinute zbog predlo\u017eenog popu\u0161tanja u ograni\u010denjima kabota\u017ee: mogu\u0107nost da vozila registrirana u dr\u017eavi \u010dlanici prevoze robu unutar drugih zemalja \u010dlanica tijekom me\u0111unarodnog putovanja. Zapadnoeuropski radnici tako\u0111er imaju razloga bojati se konkurencije svojih isto\u010dnih kolega. <a href=\"https:\/\/www.dnevnik.bg\/evropa\/2018\/06\/15\/3200503_franciia_specheli_bitka_v_evroparlamenta_po_paketa_za\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Komentiraju\u0107i<\/a> prijedlog, predstavnik francuske sindikalne sredi\u0161njice CGT usporedio je radnike iz Bugarske, Poljske i Ma\u0111arske s robovima.<\/p>\n<p>Europska komisija je u svibnju 2018. godine, slijede\u0107i Macronov prijedlog, pokrenula inicijativu za izjedna\u010davanje radnih uvjeta diljem Europe: takozvani &#8220;paket mobilnosti&#8221;. Cilj mu je regulirati vrijeme odmora i vo\u017enje voza\u010da kamiona te njihovu naknadu, kao i utvrditi prava prijevozni\u010dkih tvrtki koje rade izvan mati\u010dne dr\u017eave. Prema prijedlogu, voza\u010di ne bi smjeli biti udaljeni od mjesta stanovanja vi\u0161e od tri tjedna u mjesecu, a poslodavci bi trebali osigurati tro\u0161kove povratka ukoliko voza\u010d kamiona odlu\u010di oti\u0107i ku\u0107i. Tako\u0111er, vrijeme odmora trebalo bi uklju\u010divati dulje pauze (do 45 sati tjedno) u primjerenom smje\u0161taju (tj. u hotelima), koje bi pla\u0107ali poslodavci. Voza\u010di sada \u010desto spavaju u kabinama, a ovime se htjelo stati na kraj toj nehigijenskoj praksi koja ugro\u017eava sigurnost na cesti, osim u slu\u010daju specijaliziranih parkirali\u0161nih objekata, koji su opremljeni kuhinjskom opremom i sanitarnim \u010dvorom, gdje bi voza\u010du bilo dopu\u0161teno spavanje u kabini.<\/p>\n<p><strong>Nacionalni heroji i izdajnici<\/strong><\/p>\n<p>Tijekom rasprava i glasovanja u Komisiji za transport Europskog Parlamenta po\u010detkom lipnja, nekoliko bugarskih zastupnika predvodilo je koaliciju politi\u010dara iz isto\u010dnoeuropskih zemalja u &#8220;hrabroj&#8221; borbi protiv predlo\u017eene reforme. U srpnju je Parlament poku\u0161ao prijedlog ponovno izglasati, ali je samo izazvao novi krug nerje\u0161ivih kontroverzi, a paket je vra\u0107en Komisiji za transport na daljnje razmatranje. Kako sada stvari stoje, prijedlog je stavljen u ladicu barem do sljede\u0107ih europskih izbora.<\/p>\n<p>Bugarski zastupnici koji su predvodili neumorni otpor protiv Paketa mobilnosti \u010dlanovi su Europske pu\u010dke stranke, ali njima se pridru\u017eio i Angel D\u017eambazki, istaknuti politi\u010dar krajnje desnice. No, prilikom glasanja priklju\u010dili su im se i svi ostali bugarski zastupnici osim jednoga. Zastupnik Andrej Novakov eufori\u010dno je proslavio ru\u0161enje komisijinog prijedloga kao &#8220;apsolutnu i bezuvjetnu kapitulaciju Macronovog paketa i ukupnu pobjedu bugarske pozicije&#8221;. Kako je zakulisna diplomacija podbacila odmah u po\u010detku, D\u017eambazki je pribjegao pritisku na ulici i pozvao na prosvjed kamiond\u017eija u Bruxellesu. Jo\u0161 ranije, upravo prilikom Macronovog posjeta, prosvjed je organiziran i u Bugarskoj. Jedan od argumenata D\u017eambazkog bio je da obaveza da se voza\u010dima omogu\u0107i povratak ku\u0107i svaka tri tjedna kr\u0161i slobodu kretanja.<\/p>\n<p>Bugarska socijalisti\u010dka partija i njezini zastupnici u Europskom Parlamentu tako\u0111er su se borili za interese kapitala, iako su koristili manje zapjenjenu retoriku. Kornelija Ninova, \u0161efica stranke, objavila je o\u0161tru kritiku paketa te je obe\u0107ala potporu drugih stranaka ljevice u Europi bugarskom teretnom sektoru. Ipak, jedini zastupnik koji je glasovao za paket mobilnosti, Georgi Pirinski, je iz iste stranke. Taj njegov stav naljutio je bugarsko Udru\u017eenje me\u0111unarodnih \u0161pediterskih tvrtki koje je izdalo priop\u0107enje u kojemu Pirinskog nazivaju &#8220;nacionalnim izdajnikom&#8221; i zahtijevaju obja\u0161njenje od &#8220;odmetnutog&#8221; zastupnika.<\/p>\n<p><strong>&#8220;Bugarska pozicija&#8221;<\/strong><\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu, i bugarski parlament je jednoglasno izglasao deklaraciju kojom se osu\u0111uje paket mobilnosti. Vlada je nedvosmisleno podupirala prijevozni\u010dke tvrtke, i to uz prijetnju da \u0107e, ukoliko se nova pravila primijene, raspisati referendum za izlazak iz EU, sve zbog opasnosti od &#8220;zapadnoeuropskog populizma&#8221;. Dvije glavne sindikalne sredi\u0161njice, KNSB i Podkrepa, tako\u0111er su se usprotivile paketu mobilnosti. Koriste\u0107i se slobodnijom interpretacijom ljudskih prava, sindikati su tvrdili da je paket oblik &#8220;diskriminacije&#8221;. Ipak, poku\u0161ali su balansirati izme\u0111u o\u010ditih beneficija za voza\u010de koje je donosio prijedlog i interesa poduze\u0107a. Slo\u017eili su se, na primjer, kako bi bilo dobro da se voza\u010dima pla\u0107a iznos minimalne pla\u0107e u zemlji u kojoj najvi\u0161e rade.<\/p>\n<p>Takozvana &#8220;bugarska pozicija&#8221;, koja je ujedinila cijeli politi\u010dki spektar, poslodavce i radnike, vladu i oporbu, nije ni\u0161ta drugo nego pozicija vlasnika bugarskih prijevozni\u010dkih tvrtki, ma koliko se neki od zagovaratelja, uklju\u010duju\u0107i osobito D\u017eambazkog, kleli u radnike. Najvi\u0161e se prigovara novom rasporedu odmora i, \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, prijedlogu da se voza\u010de koji rade u inozemstvu vi\u0161e od 72 sata treba tretirati kao upu\u0107ene radnike. To bi zna\u010dilo da su podlo\u017eni zakonodavstvu, naknadi i propisima zemlje doma\u0107ina. Drugim rije\u010dima, oni bi morali imati pla\u0107u i za\u0161titu jednaku zapadnoeuropskim voza\u010dima, barem dok su u inozemstvu. Ina\u010de, bugarska pla\u0107a iznosi oko 300 eura, \u010demu se dodaje prosje\u010dno 1160 eura &#8220;dnevnica&#8221; za hranu, smje\u0161taj i ostale tro\u0161kove za vrijeme vo\u017enje na velikim udaljenostima po Europi, za koje se naravno ne pla\u0107aju doprinosi. Voza\u010di u pravilu poku\u0161avaju u\u0161tedjeti \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e, osobito na tro\u0161kovima smje\u0161taja tako \u0161to spavaju u kabini.<\/p>\n<p>Rijetke su prilike u kojima zemlja toliko bezna\u010dajna u europskoj politici kao \u0161to je to Bugarska zapravo napravi neku razliku i vrlo je tragi\u010dno \u0161to je doprinos napravljen kako bi se sru\u0161io prijedlog skromnog pobolj\u0161anja uvjeta rada i poku\u0161aj premo\u0161\u0107ivanja skandaloznih razlika u pla\u0107i za isti rad izme\u0111u Istoka i Zapada. Pouka koju treba izvu\u0107i je da desnica i krajnja desnica brane samo mobilnost kapitala, ali ne oklijevaju napustiti na\u010delo mobilnosti kada se radi o ljudima koji bje\u017ee od ratom razorenih zemalja.<\/p>\n<p><strong>Radnici u obrani poslodavaca<\/strong><\/p>\n<p>Prilikom prosvjeda koji su protiv paketa mobilnosti u Bugarskoj organizirali voza\u010di istaknut je transparent &#8220;Macron, nemoj podijeliti Europu!&#8221; Time se \u017eeljelo doprinijeti kritici koncepta &#8220;Europe dviju brzina&#8221;. Pritom se zaboravilo da je Europa po ovom pitanju uvijek vozila na &#8220;dvije brzine&#8221;. Izrazito niske i &#8220;konkurentne&#8221; pla\u0107e isto\u010dnoeuropskih \u0161ofera najbolje pokazuju te nejednakosti.<\/p>\n<p>Lako je pritom ismijavati voza\u010de zato \u0161to prosvjeduju protiv svojih interesa i zagovaraju vlastito iskori\u0161tavanje. No, nema ni\u0161ta neobi\u010dno u tome da radnici koji nisu organizirani, nemaju sindikat ni platformu kroz koju bi branili svoja prava, staju prije svega u obranu svojih poslodavaca, nadaju\u0107i se da \u0107e ako ni\u0161ta drugo barem zadr\u017eati svoje radno mjesto. Moraliziranjem nad njihovim postupcima zamagljuje se \u010dinjenica da je jedini na\u010din na koji zemlje poput Bugarske odr\u017eavaju me\u0111unarodnu konkurentnost vr\u0161enje pritiska na spu\u0161tanje pla\u0107a. Radnici su u potpunosti svjesni uvjeta rada na Zapadu, ali su prisiljeni prihvatiti nejednakosti kao i svoj polo\u017eaj gra\u0111ana drugog reda u Europi.<\/p>\n<p>U trenutnoj europskoj ekonomskoj konjunkturi, kapital u\u017eiva gotovo neograni\u010denu mobilnost potaknutu poticajima od poreznih olak\u0161ica pa sve do subvencija. I najmanji poku\u0161aji da se nametnu vi\u0161i standardi za\u0161tite radnika i bolje pla\u0107e nailaze na \u017eestoki otpor kapitala, pa \u010dak i na pozive na napu\u0161tanje EU. Nasuprot tome, radnici su \u010desto prepu\u0161teni tome da se eventualno presele, ako su spremni prihvatiti poni\u017eavaju\u0107e pla\u0107e i ograni\u010davanje socijalnih prava.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">S engleskog preveo Bartul \u010covi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tijekom svoje pro\u0161logodi\u0161nje isto\u010dnoeuropske turneje, francuski predsjednik Emmanuel Macron skrenuo je pa\u017enju na rastu\u0107e razlike u ekonomskom razvoju izme\u0111u zemalja kao \u0161to su s jedne strane Bugarska i Rumunjska, a s druge zapadnoeuropske zemlje, i predstavio to kao o\u010ditu posljedicu&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":24458,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[85],"theme":[455],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-24457","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24457","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24457"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24457\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24463,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24457\/revisions\/24463"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24458"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24457"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24457"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24457"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24457"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24457"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24457"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24457"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}