{"id":24443,"date":"2018-07-20T07:00:25","date_gmt":"2018-07-20T06:00:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24443"},"modified":"2021-02-25T10:51:34","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:34","slug":"proletarizacija-albanskog-seljastva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24443","title":{"rendered":"Proletarizacija albanskog selja\u0161tva"},"content":{"rendered":"

Albanija je kroz povijest bila najnerazvijenija i najruralnija balkanska zemlja. No to je ujedno i zemlja u kojoj su u socijalisti\u010dkom periodu poku\u0161aji kolektivizacije proizvodnje oti\u0161li najdalje. Danas albansko selo do\u017eivljava novi “\u0161ok”, koji je usko povezan sa skromnim, ali lokalno va\u017enim razvojem kapitalisti\u010dke poljoprivrede.<\/strong><\/p>\n

Povijest albanskog sela presudno su obilje\u017eile dvije agrarne reforme. Prva je sprovedena 1946. godine, kada je nakon rata za oslobo\u0111enje od nacisti\u010dke okupacije vlast preuzela Komunisti\u010dka partija (kasnije Partija rada), a druga 1991. kada je ista stranka, koja je u tom trenutku ve\u0107 uvelike odustala od svog izvornog socijalisti\u010dkog programa, svrgnuta s vlasti nakon vala prosvjeda koje je vodila opozicija. Prije 1946. selja\u010dko stanovni\u0161tvo \u010dinilo je 85% ukupne populacije Albanije i zna\u010dajan dio njih \u017eivio je u statusu koji se nije znatnije razlikovao od kmetskog. Seljaci bezemlja\u0161i bili su sitna manjina, a veliku ve\u0107inu \u010dinili su siroma\u0161ni seljaci koji su posjedovali tek mali komad zemlje od kojeg nisu mogli \u017eivjeti, pa su bili prisiljeni na razne oblike zavisnosti o velikim zemljoposjednicima.<\/p>\n

Te 1946. zemlja je ravnomjerno podijeljena selja\u010dkim obiteljima. Svaka obitelj je do 5 hektara zemlje dobila na kori\u0161tenje, ali ne i u vlasni\u0161tvo. No tijekom idu\u0107ih 10 godina vlada je provela proces kolektivizacije ranije razdijeljene zemlje u velike zadruge pod dr\u017eavnom kontrolom. Taj proces nije bio bez opozicije me\u0111u seljacima, no on je ipak do kraja 1950-ih ve\u0107 u najve\u0107oj mjeri bio zavr\u0161en i nije izazvao sukobe poput onih dvadesetak godina ranije u Sovjetskom Savezu. Tome je dobrim dijelom doprinijela i \u010dinjenica da su komunisti za vrijeme rata razvili sna\u017enu bazu na selu.<\/p>\n

Kolektivizacija je u ekonomskom smislu bila razmjerno uspje\u0161na i omogu\u0107ila je ne samo modernizaciju poljoprivredne industrije, nego i proizvodnju vi\u0161kova, koji su se ulagali u urbanisti\u010dke i industrijske projekte. Seljaci su me\u0111utim bili veoma nezadovoljni ovim postupnim razvla\u0161\u0107ivanjem, odnosno nastavkom procesa kolektivizacije, kroz koji su do ranih 1980-ih kolektivizirane \u010dak i male \u010destice zemlje, kao i ve\u0107ina stoke. Svoje nezadovoljstvo seljaci su manifestirali naj\u010de\u0161\u0107e pasivnim otporom radu u zadrugama, a taj je otpor vjerojatno i ubrzao kolapsa re\u017eima krajem istog desetlje\u0107a.<\/p>\n

Historijski kompromis<\/strong><\/p>\n

Iz straha od revan\u0161izma desni\u010darskih stranaka, ve\u0107ina seljaka je na prvim pluralisti\u010dkim izborima 1991. godine ipak podr\u017eala Partiju rada. Ta je \u010dinjenica poslu\u017eila kao poticaj za kompromis izme\u0111u opozicijske Demokratske stranke i Partije rada (ubrzo preimenovane u Socijalisti\u010dku partiju) prema kojem je donesen zakon o agrarnoj reformi veoma sli\u010dan onom iz 1946. godine. Selja\u010dke obitelji su izme\u0111u 1991. i 1995. ponovo dobile poljoprivredno zemlji\u0161te u posjed, ali ga nisu smjele prodavati. No iza 1995. postupno je dovr\u0161ena komodifikacija zemlji\u0161ta koja je prema nadanjima vladaju\u0107ih trebala pokrenuti proces promjene dru\u0161tvenih odnosa na selu.<\/p>\n

Proces se pokazao kao iznimno sporim i nije ispunio njihova o\u010dekivanja. Ve\u0107ina seoskog gospodarstva u Albaniji i dalje ostaje u granicama male proizvodnje, odnosno ve\u0107ina selja\u010dkih obitelji obra\u0111uje zemlju tek toliko da bi se prehranili i prodaje vrlo malo proizvoda na obli\u017enjim gradskim tr\u017enicama. Jedna od glavnih prepreka ostvarenju punih kapitalisti\u010dkih odnosa u selima bio je upravo kompromis koji je politi\u010dka elita sklopila sa selja\u0161tvom 1991. Iseljavanje selja\u0161tva i pojava ruralne bur\u017eoazije tekla su iznimno sporo. S druge strane, puno mladih je sa sela emigriralo ka Zapadu, gdje su se pretvorili u seoski ili urbani proletarijat, dok su njihove obitelji zadr\u017eale zemlju. Novac koji su ovi gastarbajteri slali svojim ku\u0107ama sprje\u010davao je totalni kolaps ruralnog stanovni\u0161tva, unato\u010d relativnom siroma\u0161tvu.<\/p>\n

Jedna od najdestruktivnijih pojava posljednjih desetlje\u0107a bilo je propadanje poljoprivredne infrastrukture izgra\u0111ene tijekom socijalizma. Vlada se gotovo povukla iz ruralnih podru\u010dja i prepustila sve \u2013 od kanala za navodnjavanje do znanstvenih instituta koji podupiru poljoprivredu \u2013 sporom procesu degradacije. To je, izme\u0111u ostalog, ozbiljna i masovna ulaganja privatnog kapitala u poljoprivredu u\u010dinilo manje atraktivnim.<\/p>\n

Europski poticaj liberalizaciji<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, kako pokazuje nedavna studija<\/a> o proletarizaciji albanskog selja\u0161tva, u posljednjim godinama proces transformacije krenuo je ne\u0161to br\u017ee, iako je ve\u0107ina seljaka na rubu opstanka. Zbog ulaganja iseljenika sa Zapada i akumulacije kapitala birokratskim ili kriminalnim putem, ali i zbog rastu\u0107e nemogu\u0107nosti seljaka da \u017eive od svoje zemlje uslijed visokih tro\u0161kova \u010dak i minimalnih ulaganja \u2013 naro\u010dito na najproduktivnijim podru\u010djima zapada Albanije \u2013 sve ve\u0107i broj seljaka odlu\u010duje postati radnicima na kapitalisti\u010dkim farmama. Jo\u0161 nisu prodali svoju zemlju \u2013 u ve\u0107ini slu\u010dajeva oni sami ili drugi \u010dlanovi obitelji jo\u0161 uvijek ju obra\u0111uju \u2013 ali sve vi\u0161e ovise o najamnom radu kako bi zadovoljili svoje potrebe.<\/p>\n

Taj su proces dodatno trebale potpomognuti vladine mjere koje su prije nekoliko godina poku\u0161ale razvlastiti seljake koji nisu obra\u0111ivali zemlju, ali na kraju se vlada povukla i nije se usudila razbiti povijesni kompromis iz 1991. godine. Ipak, uveli su poreze na zemlji\u0161te, koji se mogu smatrati neizravnim poticajem seljacima da prodaju poljoprivredno zemlji\u0161te i da se time omogu\u0107i koncentracija zemlji\u0161ta u srednjim ili velikim kapitalisti\u010dkim gospodarstvima.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, najva\u017eniji pokreta\u010d ruralne transformacije bio je uvo\u0111enje dr\u017eavnih i me\u0111unarodnih potpora poljoprivrednicima. Njima se subvencioniraju farme samo ako zadovoljavaju odre\u0111ene kriterije, kao \u0161to je posjedovanje srednjih ili velikih koli\u010dina zemlji\u0161ta, te pla\u0107aju poreze i uvode relativno napredne metode proizvodnje. To zna\u010di da si samo otprije bogati seljaci mogu priu\u0161titi subvencije, \u0161to produbljuje klasnu podjelu na selu i poti\u010de stvaranje poljoprivredne bur\u017eoazije u Albaniji. EU programi poput IPARD-a smatraju se sredstvom za liberalizaciju poljoprivrednog tr\u017ei\u0161ta, osobito nakon potpisivanja Sporazuma o pridru\u017eivanju s EU 2006. godine. Gotovo 60 milijuna eura obe\u0107ano je kao potpora albanskim poljoprivrednim gospodarstvima te kao sredstvo konsolidacije sigurnosti prehrambenih proizvoda koji bi se mogli izvoziti prema zemljama EU. U zamjenu za to, 2019. godine \u0107e i posljednji ostaci za\u0161ti\u0107enih poljoprivrednih proizvoda biti liberalizirani.<\/p>\n

Prema novom egzodusu?<\/strong><\/p>\n

Albanska seoska bur\u017eoazija jo\u0161 uvijek je slaba, ne samo u odnosu na seosku bur\u017eoaziju razvijenih zemalja EU, nego i u usporedbi s balkanskim zemljama poput Makedonije ili Srbije. To zna\u010di da albanska poljoprivreda ima zna\u010dajan trgovinski deficit. Pro\u0161le godine deficit poljoprivredne trgovine iznosio je 367,3 milijuna eura, a uvoz je narastao za 5,3%. Albanija uvozi ne samo poljoprivredne proizvode, ve\u0107 i stoku te agroindustrijske proizvode. Potonji su glavni dio uvoza, \u0161to puno govori o slaboj razini industrijalizacije u poljoprivredi. Razina mehanizacije poljoprivrede u Albaniji vrlo je niska. Na 350.000 poljoprivrednih gospodarstava \u2013 uklju\u010duju\u0107i i vrlo male parcele \u2013 postoji samo<\/a> 20.000 strojeva, tj. traktora, \u0161to zna\u010di da u prosjeku postoji samo 0,06 traktora po gospodarstvu, \u0161to je najni\u017ea brojka \u010dak i na Balkanu.<\/p>\n

U tim duboko nejednakim odnosima izme\u0111u Albanije i zemalja EU, tzv. komparativna prednost albanske poljoprivrede usredoto\u010duje se na nekoliko proizvoda za izvoz koji mogu uspijevati samo u odre\u0111enim klimatskim uvjetima, kao \u0161to su masline, citrusi i vinova loza. Ti su proizvodi certificirani prema EU standardima. Neki drugi proizvodi ni\u017ee kvalitete bit \u0107e rezervirani za doma\u0107e tr\u017ei\u0161te. Ako se kapitalisti\u010dka akumulacija produbi u poljoprivredi, bit \u0107e mnogo nezaposlenih seljaka \u010dija \u0107e jedina opcija biti migracija u inozemstvo ili u albanske gradove. U potonjem slu\u010daju, prilikom preseljenja u gradove u ovoj slabo industrijaliziranoj periferijskoj zemlji, ve\u0107ina njih ne\u0107e imati “privilegiju” da budu eksploatirani kao proizvodni radnici, pa se o\u010dekuje da \u0107e samo pro\u0161iriti broj prekarnih radnika ili novog lumpenproletarijata.<\/p>\n

S engleskog preveo Bartul \u010covi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povijest albanskog sela presudno su obilje\u017eile dvije agrarne reforme. Prva je sprovedena 1946. godine, kada je nakon rata za oslobo\u0111enje od nacisti\u010dke okupacije vlast preuzela Komunisti\u010dka partija (kasnije Partija rada), a druga 1991. kada je ista stranka…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":24445,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[70],"theme":[455],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-24443","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-poljoprivreda","theme-rad","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24443","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24443"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24443\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24450,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24443\/revisions\/24450"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24445"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24443"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24443"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24443"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24443"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24443"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24443"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24443"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}